Alfabet - Alphabet A, a (ei:) N, n (en) B, b (bi:) O, o (o:) C, c (si:) P, p (pi:) D, d (di:) Q, q (kju:) E, e (i:) R, r (a:) F, f (ef) S, s (es:) G, g (di:) T, t (ti:) H, h (eie) U, u (ju:) I, i (ai) V, v (vi:)
J, j (dei) W, w (dabl ju)
K, k (kei) X, x (eks)
L, l (el) Y, y (uai)
M, m (em) Z, z (zi, zed)
Brojevi – Numbers
Brojevi mogu biti: glavni (cardinals) redni (ordinals)
diobni (fractional numerals)
brojevi za ponavljanje (repeating numerals) brojevi za umnožavanje (multiplicatives) broj nula (zero)
Glavni brojevi
1 one 19 nineteen
2 two 20 twenty
3 three 21 twenty one
4 four 22 twenty two etc.
5 five 30 thirty 6 six 40 fourty 7 seven 50 fifty 8 eight 60 sixty 9 nine 70 seventy 10 ten 80 eighty 11 eleven 90 ninety
12 twelve 100 a hundred
13 thirteen 101 a hundred and one
14 fourteen 200 two hundred
15 fifteen 1000 a thousand
16 sixteen 2000 two thousand
17 seventeen 1.000.000 a million
18 eighteen 2.000.000 two million
Kao što se vidi, brojevi između 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen", izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi desetica obrazuju se na sličan način, dodavanjem sufiksa "ty".
Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u našem jeziku: 25 - twenty five, 71 - seventy one.
Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomoću "and" sa deseticama:
24 - four and twenty.
Riječi hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and": 328 - three hundred and twenty eight
3.020 - three thousand and twenty.
Hundred i thousand dobijaju "s" u množini kada se javljaju kao imenice: hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata)
"One" ima množinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najčešće da bi se izbjeglo ponavljanje imenice u rečenici:
Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jače od bijelih) Redni brojevi
Prva tri redna broja se tvore nepravilno:
first (prvi), second (drugi) i third (treći). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem nastavka "th" na glavne brojeve:
seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (šesnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi) etc.
Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto tako kod twelve se mijenja u twelfth.
Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti). Kod sastavljenih riječi nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset četvrti).
Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za označavanje: datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj); rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI)
poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta);
poslije riječi every, kao što su izrazi: every third day (svakog trećeg dana). Razlomci u nazivniku imaju redni broj:
4/5 - four fifths 3/10 - three tenths
Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter, 3/4 - three quarters.
Redni brojevi dobijaju određeni član the. the first class (prvi razred).
Diobni brojevi
Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima. U množini dobijaju nastavak "s": four sevenths (četiri sedmice).
Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba). Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half": two leagues and a half (dvije i po milje).
Brojevi za ponavljanje
Brojevi za ponavljanje prave se pomoću riječi "times": four times (četiri puta), twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta), thrice (tri puta) zadržali su se još u poeziji, inače su zastarjeli.
Brojevi za umnožavanje
Brojevi za umnožavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve: fourfold (četverostruk).
Broj nula
Nula se u engleskom jeziku kaže naught ili zero: seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule) 206 - two naught six
U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou): 32-049 - three two o four nine.
Član - The Article
U engleskom jeziku postoje određeni i neodređeni član.
Određeni član je the. On je nepromjenljiv: the man, the woman, the house. Neodređeni član je a ili an,
a koristimo ispred suglasnika: a chair, a university, a year;
an koristimo ispred samoglasnika: an hour, an apple, an elephant itd.
Da bi ste odredili koji, i da li upotrijebiti član postavite sebi nekoliko pitanja: 1. Da li vaš čitalac zna o kome ili o čemu govorite?
da ne
koristite the pređite na sljedećepitanje 2. Da li je imenica u jednini ili množini?
jednini množini
pređite na sljedeće
pitanje izostavite član
3. Može li imenica biti u množini, tj. da li je brojiva? (Šta su brojive imenice?)
Da Ne
pređite na sljedeće
4. Da li govorite o pojedinačnoj stvari ili općenitoj ideji?
pojedinačno općenito
pređite na sljedeće
pitanje izostavite član
5. Da li imenica počinje vokalima (a, e, i, o, u)?
Da Ne
koristite an koristite a
Određeni član
Određeni član se upotrebljava:
- kada se govori o određenom licu, stvari ili pojmu: send me the book (pošalji mi knjigu)
- kada je riječ o imenici koja je bliže određena ili poznata licu koje sluša ili čita: I saw the teacher (vidio sam učitelja),
she gave the letter to her mother (dala je pismo svojoj majci);
- ispred imenica koje po našem shvatanju postoje u samo jednom primjerku: the Earth moves round the sun (Zemlja se okreće oko Sunca);
- ako imenica u jednini određuje cijelu vrstu, a ne samo pojedinu stvar koja pripada toj vrsti: the Earth-satellite is faster then the aeroplane (Zemljin satelit je brži od aviona);
- pred superlativima:
this is the best thing you can do (to je najbolja stvar koju možeš učiniti); - ispred rednih brojeva:
it is the second day of my arrival here (drugi je dan otkako sam stigao ovamo); - ispred "same": the same to you (isto i vama);
- ispred imena zgrada, ustanova, brodova i sl: The Houses of Parliament (parlament), The Ministry of Defence (ministarstvo odbrane), The Majestic (hotel) itd;
- ispred imena listova, časopisa, magazina: the Times; - ispred osobnih imena koja se sastoje od pridjeva i imenice: The Black Sea (Crno more), The Pacific Ocean (Tihi okean);
- ispred imena naroda u množini: the English (Englezi);
- ispred imena poslije kojih dolazi "of": we signed the treaty of Locarno (potpisali smo sporazum u Lokarnu);
- ispred imena rijeka, plananskih lanaca, jezera i mora: we climbed the Alps (popeli smo se na Alpe);
- ispred pridjeva koji su upotrebljeni kao imenice: the poor of London (sirotinja Londona);
- u nekim stalnim izrazima i frazama:
he made a joke at the expense of this old woman (našalio se na račun ove starice) I don't want to run the risk (ne želim da rizikujem).
Određeni član se ne upotrebljava:
- ispred osobnih imenica: Jack gave me an apple (Jack mi je dao jabuku);
- bez člana su imenice koje označavaju porodične odnose, a članovi su porodice: mother called me back (majka me je pozvala da se vratim);
- imena dana, mjeseci i godišnjih doba: I shall come by Monday (doći ću do ponedjeljka); - imena vrhova planina: Maglić is the highest mountain in Bosnia
(Maglić je najveća planina u Bosni);
- man i woman se upotrebljavaju bez člana kada označavaju cijelu vrstu, tj. ljudski rod: man is mortal (čovjek je smrtan);
- gradivne imenice su bez člana: the table is made of wood (sto je napravljen od drveta); - misaone imenice su bez člana: I prefer music to poetry (više volim muziku nego poeziju); - imena obroka su bez člana:
children, come, dinner is ready (djeco, dođite, ručak je spreman);
- imenice kao što su: school, college, market, court, prison itd, idu bez člana ako označavaju rad koji se tamo obavlja:
after school children go home (poslije škole djeca se vraćaju kući), he was put in prison (stavljen je u zatvor);
- uz superlativ priloga član se ne upotrebljava: he runs best (on najbolje trči),
- član se nikad ne upotrebljava u nekim izrazima: to be at work (biti u poslu)
to catch fire (zapaliti se) to take breath (odahnuti) to set sail (isploviti)
to shake hands (rukovati se) to lose courage (izgubiti hrabrost) by land (kopnom)
hand in hand (ruku pod ruku) by heart (napamet)
on board (na brodu).
Neodređeni član
Neodređeni član "a" upotrebljava se ispred riječi koje počinju suglasnikom, a oblik "an" se upotrebljava ispred riječi koje počinju samoglasnikom ili muklim "h":
a man (čovjek), an open window (otvoren prozor), an hour (čas).
Neodređeni član upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju množinu.
Misaone i gradivne imenice koje nemaju množine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodređeni član: I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena).
Neodređeni član nema množinu i ne može se upotrijebiti ispred imenice u množini: a house (kuća), houses (kuće).
Neodređeni član se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mnoštva ali koja nije posebno određena:
the boy saw a bird in the tree (dječak je vidjeo pticu na drvetu).
Neodređeni član može odrediti čitavu vrstu: a cat is an animal (mačka je životinja); Neodređeni član se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (trećina).
Neodređeni član se stavlja ispred riječi koje označavaju vrijeme, broj, težinu i mjeru: I see him two times a week (viđam ga dvaput sedmično).
Neodređeni član se upotrebljava sa riječima: many, such, quite, rather, what, no less, so, too, as - ako je imenica u jednini:
we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta), he is quite a good doctor (on je poprilično dobar doktor).
Neodređeni član se stavlja ispred riječi: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta), score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti).
Neodređeni član se upotrebljava s imenskim predikatom: he is a school-teacher (on je učitelj u školi).
Neodređeni član se može upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima književnih dijela: "Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", Šeridanova komedija).
Neodređeni član upotrebljen iza "not" pojačava negaciju: I have not a single penny (nemam niti jedan jedini peni).
Neodređeni član se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim ispušta: to have a pain (imati bolove)
to be in hurry (žuriti se) to be at loss (biti u neprilici) as a rule (po pravilu)
on an average (prosječno).
Neodređeni član se izostavlja: - kad se nešto nabraja:
my brother is a runner, swimmer and jumper (moj brat je trkač, plivač i skakač); - uz misaone i gradivne imenice koje se ne mogu brojati:
he put wood on fire (stavio je drva na vatru), we have confidence in you (imamo povjerenja u vas); - u slučaju kada neku titulu može imati samo jedno lice u isto vrijeme:
he is President of the Republic (on je predsjednik republike);
- poslije izraza kao što su: the title of, the post of, the office of, the rank of: he holds the post of secretary (on zauzima položaj sekretara);
- poslije glagola to turn (kada znači stati):
he was unable to obtain a civil post he turned soldier (pošto nije mogao da dobije mjesto u civilu, postao je vojnik);
- kada je predikat dio objekta u aktivnoj konstrukciji, i dio subjekta u pasivnoj konstrukciji: the called him fool, madman (nazvali su ga ludim, ludakom),
he was made prisoner (zarobili su ga);
- kada je riječ "part" upotrebljena u smislu "partly":
part of the ceiling came down on people (dio tavanice je pao na ljude);
- kada poslije riječi "what" koja je upotrebljena kao uzvik, dolazi imenica koja se obično ne upotrebljava u množini:
what wisdom in so young boy
Glagoli – Verbs
Pomoćni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs) - glagol "to be" - biti
- glagol "to have" - imati - glagol "to do" - raditi
Pomoćni glagol "to be" - Auxiliary Verb "to be"
Pomoćni glagoli služe za tvorbu složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su:
be, have, do, shall, will
Glagol "to be" - biti
Glagoli be, have i do mogu biti pomoćni glagoli i glagoli punog značenja. Glavni dijelovi glagola be su:
be was been
Be kao pomoćni glagol se upotrebljava: - za tvorbu trajnih vremena:
I am surfing. (ja surfam); - za tvorbu pasivnih vremena:
The bridge was built. (most je izgrađen).
Be kao glagol punog značenja znači postojati, živjeti, stići itd. To be, or not to be. (biti ili ne biti)
I was in Spain last year. (bio sam u Španiji prošle godine) Be se vrlo često upotrebljava kao dio imenskog predikata. He is ill. (on je bolestan)
His brother was a sailor. (njegov brat je bio mornar). Be se upotrebljava za dob, udaljenost i cijenu.
It is ten miles. (ima deset milja) She is twenty. (njoj je dvadeset)
This building is twenty years old. (ova zgrada je stara dvadeset godina)
Kada govorimo o osobi kažemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvari years i old se ne mogu izostaviti.
Present Simple - Prezent
I am - I'm (ja sam) I'm not (ja nisam) am I? (je sam li)
you are - you're you're not are you?
he is - he's, she's, it's he's, she's, it's not is he, she, it?
we are - we're we're not are we?
you are - you're you're not are you?
they are - they're they're not are they?
Past Simple - Preterit (Prosto prošlo vrijeme)
I was (ja sam bio) I wasn't (ja nisam bio) was I?
you were you weren't were you?
he was he wasn't was he?
Present Perfect - Perfekt
I have been (ja sam bio) I haven't been have I been?
you have been you haven't been have you been?
he has been he hasn't been has he been?
Past Perfect - Pluskvamperfekt (Pluperfekt)
I had been (ja bijah bio) I had not been had I been?
you had been you had not been had you been?
Futur Simple - Futur
I shall be (ja ću biti) I shall not be shall I be?
you will be you will not be will you be?
he will be he will not be will he be?
Futur Perfect - Svršeni futur
I shall have been (ja ću biti) I shall not have been shall I have been? you will have been you will not have been will you have been? he will have been he will not have been will he have been?
Present Conditional - Pogodbeni način sadašnji
I should be (ja bih bio) I should not be should I be?
you would be you would not be would you be?
he would be he would not be would he be)
Past Conditional - Pogodbeni način prošli
I should have been (bio bih bio) I should not have been should I have been? you would have been you would not have been would you have been? he would have been he would not have been would he have been?
Imperativ be
Infinitiv prezenta to be
Infinitiv perfekta to have been
Particip prezenta being
Particip perfekta been - having been
Gerund prezenta being
Gerund perfekta having been
Pomoćni glagoli služe za tvorbu složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)
Pomoćni glagoli su: be, have, do, shall, will
Glagol "to have" - imati Have kao pomoćni glagol:
S pomoćnim glagolom have tvore se sljedeći glagolski oblici: perfekt (I have spoken)
pluskvamperfekt (I had spoken) infinitiv perfekta (to have spoken) particip perfekta (to have spoken)
particip perfekta i gerund prošli (having spoken). Have kao glagol punog značenja:
- Have iza kojeg slijedi infinitiv izražava obavezu. Npr: They had to leave. (morali su otići)
I have to buy some chocolate for her girl. (moram kupiti čokolade za njezinu djevojčicu)
- U toj se konstrukciji može upitni oblik tvoriti s pomoću do ili inverzijom, a odrični pomoću do ili dodavanjem not, npr:
Did they have to leave?
Had they have to leave? { Jesu li morali otići? They did not have to leave.
They had not to leave. { Nisu morali otići.
- Osnovno značenje glagola have kao glagola punog značenja jest posjedovati, imati. Npr: Her brother has a motor-boat. (njezin brat ima motorni čamac)
The baby has a blue eyes. (djetešce ima plave oči)
- U govornom se jeziku uz have koje znači posjedovati često stavlja got. I have got znači isto značenje kao i have.
He has got a TV set. (on ima televizor)
Kada have znači posjedovati, ne upotrebljava se u nesvršenim vremenima. - Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima:
to have tea (popiti čaj)
to have a good time (dobro se zabavljati) Causative have
Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta označuje da neko drugi vrši radnju rečenice po želji ili zapovijedi subjekta. Takvo have se u gramatikama obično zove causative have. Last week I had a new suit made. (prošle sedmice dao sam napraviti novo odijelo)
You must have your invitation cards printed. (morate dati štampati pozivnice). Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na naš jezik glagolom 'dati'. U ovim rečenicama osobito je važan poredak riječi:
HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA
Ako izmijenimo poredak riječi, izmijenit ćemo i značenje rečenice: I have weeded my garden. (oplijevio sam svoj vrt)
I have my garden weeded. (dajem plijeviti vrt)
Simple Present Tense - Prezent
I have - I've (ja imam) I haven't have I?
you have - you've you haven't have you?
he has - he's he hasn't has he?
Past Simple Tense - Preterit
I had (ja sam imao) I hadn't had I?
you had you hadn't had you?
he had he hadn't had he?
Present Perfect Tense - Perfekt
you have had you have not had have you had?
he has had he has not had has he had?
The Past Perfect Tense - Pluskavamperfekt
I had had (ja bejah imao) I had not had had I had?
you had had you had not had had you had?
he had had he had not had had he had?
Futur Simple - Futur
I shall have (ja ću imati) I shall not have shall I have?
you will have you will not have will you have?
he will have he will not have will he have?
Futur Perfect - Svršeni futur
I shall have had (ja ću imati) I shall not have had shall I have had? you will have had you will not have had will you have had? he will have had he will not have had will he have had?
Present Conditional - Pogodbeni način sadašnji
I should have (ja bih imao) I should not have should I have?
you would have you would not have would you have?
he would have he would not have would he have?
Past Conditional - Pogodbeni način prošli I should have had (bio bih
imao)
I should not have had
should I have had? you would have had you would not have had would you have had? he would have had he wuold not have had would he have had?
Imperativ have Infinitiv prezenta to have Infinitiv perfekta to have had
Particip prezenta having
Particip perfekta had - having had
Gerund prezenta having
Gerund perfekta having had
Pomoćni glagol "to do" - Auxiliary Verb "to do"
Pomoćni glagoli služe za tvorbu složenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.) Pomoćni glagoli su:
be, have, do, shall, will
Glavni oblici glagola do jesu: do did done
Do kao pomoćni glagol
- S pomoćnim glagolom do tvori se upitni i odrični oblik prezenta i preterita glagola punog značenja. Does he drive a car? (vozi li on auto)
You do not understand me. (vi me ne razumijete) They did not arrive in time. (nisu stigli na vrijeme)
- U imperativu, prezentu i preteritu upotrebljava se pomoćni glagol do i u potvrdnim rečenicama ako želimo istaknuti glagol. Takvo do se zove emfatično do (Emphatic do).
Do sit down! (ta sjedi!)
I do like this cakes. (zaista volim ove kolače)
Do se često upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola, i to: -u kratkim odgovorima:
-uz so, iza kojeg slijedi pomoćni glagol, a onda subjekt.
He swims well, and so does his sister. (on dobro pliva, a isto tako i njegova sestra) -u dodatnom pitanju:
You know what I mean, don't you? (znate na šta mislim, zar ne)
Do kao glagol punog značenja
-Do se upotrebljava u značenju činiti, raditi. Npr:
They did their job very well. (oni su vrlo dobro obavili svoj posao) He did not do what he had promised. (nije učinio što je obećao) When does she do the room? (kada ona sprema sobu)
Simple Present Tense - Prezent
I do (ja činim) I do not - I don't do I?
you do you do not - you don't do you?
he, she, it does he do not - he don't does he?
we do we do not - we don't do we?
you do you do not - you don't do you?
they do they do not - they don't do they?
Past Simple Tense - Preterit
I did (ja učinih) I did not - I didn't did I?
you did you did not - you didn't did you?
he did he did not - he didn't did he?
we did we did not - we didn't did we?
you did you didnot - you didn't did you?
they did they did not - they didn't did they?
Imperativ do
Bezlični glagoli - Impersonal Verbs
Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obično označavaju vremenske uvjete. Npr.:
Infinitiv Present Simple to rain (pada kiša) it rains
to hail (pada grad) it hails to freeze (mrznuti se) it freezes to snow (pada snijeg) it snows to thunder (grmjeti) it thunders Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. To su sljedeći glagoli:
to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina)
to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vrijeme promijeniti)
to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša) to feel (osjećati): it feels cold (osjeća se hladnoća)
to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).
Nepotpuni glagoli - Defective Verbs
Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smjeti), ought (trebati) i must (morati).
Zajedničko za nepotpune glagole je da: - da nemaju sve oblike i vremena,
- u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s";
- upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rječicom "not"; - traže infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").
Nepotpuni glagol "can" (moći, umjeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za prošlo vrijeme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim (umijem, znam da plivam),
I could swim (umio sam da plivam),
Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokažete put, molim?)
Glagol "can" se ne može upotrijebiti s četvrtim padežom bez nekog drugog glagola, tako ne možemo reći:
I can that - već I can do that (ja to umijem).
Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (sažeto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't".
Umjesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći, biti u stanju):
I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas).
Nepotpuni glagol "may" (moći, smjeti) označava odobravanje, dopuštanje, vjerovatnost, mogućnost i želju:
he may come tomorrow (možda će on sutra doći) may I go in? (smijem li ući?)
may he join us? (smije li da nam se pridruži?) may he rest in peace! (neka počiva u miru!).
U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan).
Might izražava također i pogodbu.
Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".
Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje, dužnost, nužnost.
I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići),
The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umrijeti)
U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to":
I had to go at once. (morao sam smjesta otići)
U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smjeti": You must not to do this. (ne smijete to učiniti)
"Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not". Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".
Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije),
You ought to know this. (treba to da znaš)
Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't".
Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have left" itd.):
You ought to have gone. (trebalo je da odeš)
Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs
Pravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd.
Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr: smile - smiled, hope - hoped itd.
Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood
think - thought - thought Sva tri oblika su različita: sing - sang - sung
drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put
hit - hit - hit.
Lista najčešćih nepravilnih glagola
awake be beat become begin bend bet bid bite blow break bring broadcast build burn buy catch choose come cost cut dig do draw dream drive drink eat fall feel fight find fly forget forgive freeze get give go grow hang have hear hide hit hold hurt keep know lay awoke was, were beat became began bent bet bid bit blew broke brought broadcast built burned/burnt bought caught chose came cost cut dug did drew dreamed/dreamt drove drunk ate fell felt fought found flew forgot forgave froze got gave went grew hung had heard hid hit held hurt kept knew laid awoken been beaten become begun bent bet bid bitten blown broken brought broadcast built burned/burnt bought caught chosen come cost cut dug done drawn dreamed/dreamt driven drunk eaten fallen felt fought found flown forgotten forgiven frozen gotten given gone grown hung had heard hidden hit held hurt kept known laid
Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs
Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object):
He speaks English. (on govori engleski) We are watching TV. (mi gledamo TV) I saw an elephant. (vidio sam slona)
Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]).
He has arrived. (on je stigao) She speaks fast. (ona govori brzo) John goes to school. (John ide u školu)
Povratni glagoli - Reflexive Verbs
Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamjenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najčešći su:
to dress oneself (obući se)
to help oneself (pomoći se)
to hurt oneself (povrijediti se) to improve oneself (popraviti se) to tire oneself (umoriti se) to excuse oneself (izviniti se) to flatter oneself (hvaliti se) to amuse oneself (zabaviti se) to warm oneself (utopliti se) to take care of oneself (obući se)
Povratni glagoli se mijenjaju ovako: infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi:
I dress myself (ja oblačim sebe) you dress yourself (ti oblačiš sebe) he, she, it dresses himself, herself, itself we dress ourselves
you dress yourselves thes dress themselves
Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself
Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself?
Višeriječni glagoli - Multi-Word Verbs
- Frazalni glagoli - Phrasal Verbs
Frazalni glagoli spadaju u grupu višeriječnih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i još neke riječi ili više njih. Frazalni glagoli se tvore od:
glagol + prilog Oni mogu biti:
neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom)
Primjeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol Značenje Primjeri Direktni objekat neprelazni frazalni glagol
get up ustati iz kreveta I don't like to get up.
break down prestati sa radom He was late because his car broke down. prelazni
frazalni glagol
put off odgoditi We will have to put off the
meeting.
turn down odbiti They turned down my offer.
Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih možemo rastaviti na dva dijela. Npr:
They turned my offer down. (obje rečenice su tačne)
Međutim, ako je direktni objekat zamjenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamjenicu. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on":
Tačno: John switched on the radio.
Tačno: John switched the radio on
Tačno: John switched it on
Netačno: John switched on it.
- Prijedložni glagoli - Prepositional Verbs
Prijedložni glagolise tvore na sljedeći način:
glagol + prijedlog
Iz razloga što prijedlozi uvijek imaju direktni objekat, svi prijedložni glagoli imaju direktne objekte. Primjeri:
Prijedložni
glagoli Značenje PrimjeriDirektni objekat
believe in vjerovati u postojanje I believe in God. look after brinuti se o He is looking after the dog
talk about razgovarati o Did you talk about me?
wait for čekati John is waiting for Mary.
Prijedložni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne možemo umetnuti direktni objekat između. Na primjer, moramo reći: "look after the baby" a ne smijemo reći: "look the baby after".
Frazalni prijedložni glagoli - Phrasal-prepositional Verbs
se tvore na sljedeći način:
Primjeri frazalnih prijedložnih glagola: Frazalni
prijedložni glagoli Značenje
Primjeri
Direktni objekat get on with imati prijateljski odnos sa He doesn't get on with his wife.
put up with tolerisati I won't put up with your
attitude. look forward to očekivati sa zadovoljstvom I look forward to seeing you.
run out of iscrpiti We have run out of eggs.
Pošto se frazalni prijedložni glagoli tvore sa prijedlozima, uvijek imamo direktni objekat, i poput prijedložnih glagola ne smiju se razdvajati.
We run out of fuel. We run out of it.
Imenice – Nouns
menice su riječi kojima nešto imenujemo. Npr: man (čovjek),
town (grad), happiness (sreća), love (ljubav) itd.
Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. One mogu biti:
opće imenice (common nouns), služe za imenovanje svih bića ili stvari iste vrste. boy (dječak), computer (računar), eye (oko) itd;
vlastite imenice (proper nouns), služe za imenovanje pojedinačnih bića, mjesta itd. Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd;
zbirne imenice (collective nouns), služe za označavanje skupa ili mnoštva u jednini. team (momčad), sugar (šećer), flock (jato), army (vojska) itd;
gradivne imenice (material nouns), služe označavanje tvari ili materija. lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd.
apstraktne imenice (abstract nouns), označuju nešto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear (strah), health (zdravlje), thirst (žeđ) itd.
Također, imenice dijelimo i na: brojive i nebrojive (Countable and Uncountable nouns).
Množinu tvore samo opće imenice. One obično označavaju nešto što se može brojati, te ih zovemo brojivim imenicama:
two girls (dvije djevojke), three months (tri mjeseca) itd.
Gradivne i apstraktne imenice, uzete u općem smislu, se ne mogu brojati. One su nebrojive i ne mogu se upotrebljavati u množini:
silver (srebro), thirst (žeđ), air (zrak) itd.
Rod imenica - Gender of Nouns
Opće pravilo:
U engleskom jeziku rod imenica nije gramatički već se određuje prema polu, tj. prirodan je. Imena muških bića muškog su roda (masculine), imena ženskih lica ženskog su roda
(feminine) i imena živih bića gdje rod nije izričito podvučen srednjeg su roda (neuter).
Kod živih bića rod razlikujemo na više načina: - postoje različiti izrazi za muški i ženski rod:
boy - girl dječak - djevojčica
father - mother otac - majka
brother - sister brat - sestra
son - daughter sin - kći
uncle - aunt ujak - tetka
nephew - niece nećak - nećaka
king - queen kralj - kraljica
monk - nun kaluđer - kaluđerica
horse - mare konj - kobila
cock - hen pijetao - kokoška
drake - duck patak - patka
gander - goose gusak - guska
abbot - abbess opat - opatica
actor - actress glumac - glumica
count - countess grof - grofica
duke - duchess vojvoda - vojvotkinja
emperor - empress car - carica
poet - poetess pjesnik - pjesnikinja
prince - princess princ - princeza
negro - negress crnac - crnkinja
heir - heiress nasljednik - nasljednica
sorcerer - sorceress čarobnjak - čarobnica
lion - lioness lav - lavica
hero - heroine heroj - heroina
- obrazuju se složenice:
man-servant - maid-servant sluga - sluškinja cock-sparrow - hen-sparrow vrabac - vrabica
bull-calf - cow-calf junac - junica
male-elephant - female-elephant slon - slonica
landlord - landlady gazda - gazdarica
Mnoge imenice imaju isti oblik i u ženskom i u muškom rodu:
pupil (učenik, učenica) friend (prijatelj, prijateljica) teacher (učitelj, učiteljica) cousin (rođak, rodica)
Ponekad da bismo označili rod ovih imenica dodajemo ove riječi: gentleman, lady, male, female, man, woman:
lady-teacher (učiteljica).
Od općeg pravila postoje sljedeći izuzeci:
"cat" je ženskog roda;
"child" može biti sva tri roda;
imenice: boat, ship, streamer, man-of-war, vessel nisu srednjeg već ženskog roda i označavaju se sa she;
ženskog roda su: imena država i zemalja;
neki apstraktni pojmovi (misaone imenice) kao: victory, liberty, mercy grace, virtue; ženskog roda su i nature, earth i moon;
imenice koje izražavaju jaka osjećanja muškog su roda: love, anger, despair, fear; muškog roda su također i: sun, death, time;
ptice, ribe, insekti su obično srednjeg roda;
U basnama životinje su personificirane pa su uvijek ženskog ili muškog roda.
Množina imenica - Plural of Nouns
Opća pravila:
množina imenica obrazuje se dodavanjem nastavka "-s". Ovo se "s" izgovarakao naše "z" izuzev kada dolazi poslije tvrdih suglasnika.
Primjeri:
book - books (knjiga - knjige) face - faces (lice - lica)
Imenice koje se zavšavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es", koji se izgovara iz:
class - classes razred - razredi
bush - bushes grm - grmlje
bench - benches klupa - klupe
hero - heroes heroj - heroji
potato - potatoes krompiri - krompiri
negro - negroes crnac - crnci
Izuzeci od ovog pravila su:
piano - pianos klavir - klaviri
canto - cantos spjev - spjevovi
octavo - octavos oktava - oktave
Imenice na "o" poslije samoglasnika dobijaju u množini samo nastavak "-e":
cuckoo - cuckoos kukavica - kukavice
Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es":
country - countries zemlja - zemlje
lady - ladies dama - dame
story - stories priča - priče
ali:
day - days dan - dani
boy - boys dječak - dječaci
toy - toys igračka - igračke
Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u množini nastavak "-es":
half - halves polovina - polovine
calf - calves tele - telad
wife - wives supruga - supruge
Izuzeci od ovog pravila su:
strife - strifes borba - borbe
fife - fifes svirala - svirale
staff - staffs štab - štabovi
gulf - gulfs struja - struje
Imenice koje zavšavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s":
roof - roofs krov - krovovi
dwarf - dwarfs patuljak - patuljci
chief - chiefs poglavica - poglavice
cliff - cliffs greben - grebeni
Neke imenice imaju u množini nastavak "-en":
ox - oxen vo - volovi
child - children dijete - dijeca
Neke imenice obrazuju množinu promjenom osnovnog samoglasnika:
man - men čovjek - ljudi
woman - women žena - žene
tooth - teeth zub - zubi
Englishman - Englishmen Englez - Englezi
sportsman - sportsmen sportista - sportisti
Roman - Romans Rimljanin - Rimljani
Norman - Normans Norman - Normani
German - Germans Njemac - Njemci
Neke imenice imaju dva oblika u množini sa različitim značenjem:
brother - brothers - brethren
(braća po krvi)
(braća u crkvenoj organizaciji, društvu) cloth - cloths- clothes (štof)(odijelo)
Latinske imenice na "-us" i "-um" te grčke na "-on" i "-is" imaju u množini obično svoj latinski odnosno grčki nastavak:
radius - radii (poluprečnik, poluprečnici)
oasis - oases (oaza, oaze)
Složenice obrazuju množinu tako da se nastavak za množinu doda glavnoj riječi od koje je složenica sastavljena, tj. od riječi koja nosi smisao. Ako je složenica sastavljena bez imenica, onda nastavak za množiniu dobija posljednja riječ:
looker-on - lookers-on (gledalac, gledaoci) pick-pocket - pick-pockets (džeparoš, džeparoši)
forget-me-not - forget-me-nots (nezaboravak (cvijeće), nezaboravci)
Neke složenice dobijaju obilježje množine uz oba dijela riječi:
manservant - menservants (sluga, sluge)
advice (savjet) furniture (namještaj) information (obavještenje)
progress (napredak)
Ako je potrebno izraziti množiniu, onda se upotrijebi neka riječ u množini:
two pieces of furniture (dva komada namještaja)
Neke su imenice po svom obliku u jednini, a imaju značenje množine:
people (ljudi)
mankind (čovječanstvo)
cattle (stoka)
Imenica "news" (vijest) i "means" (sredstvo) imaju oblik množini ali su u jednini:
what is the news (kakve su vijesti) by the means (na ovaj način)
Mnoge imenice se upotrebljavaju samo u množini:
cards (karte)
contents (sadržina)
poltics (politika)
mathematics (matematika)
Neke imenice imaju u množini drugačije značenje nego u jednini:
arm (ruka) arms (ruke, oružje)
compass (kompas) compasses (šestar)
drawer (fijoka) drawers (donje gaće)
Padeži imenica - Cases of Nouns
U engleskom jeziku mogu se izraziti svih sedam padeža kao i u našem jeziku: Primjer:
Jednina:
1. pad. A teacher had a book. (neki učitelj je imao knjigu)
2. pad. The book of the teacher was big. (knjiga tog učitelja bila je velika) 3. pad. We went to the teacher. (otišli smo učitelju)
4. pad. And we asked the teacher. (i zapitali smo učitelja)
5. pad. Teacher, is your book big? (učitelju, je li vaša knjiga velika?)
6. pad. After our conversation with the teacher. (poslije našeg razgovora sa učiteljem) 7. pad. We know more about the teacher. (znamo više o učitelju)
množina:
1. pad. Some teachers had books. (neki učitelji imali su knjige)
2. pad. The books of the techers were big. (knjige tih učitelja su bile velike) The teacher's books are always big. (knjige učitelja su uvijek velike) 3. pad. We went to the teachers. (otišli smo učiteljima)
4. pad. And we asked the teachers. (i zapitali smo učitelje)
5. pad. Teachers, are your books big. (učitelji, jesu li vaše knjige velike)
6. pad. After the conversation with the teachers. (poslije razgovora sa učiteljima) 7. pad. We know more about the teachers. (znamo više o učiteljima)
Prema tome, padeži se određuju prema mjestu u rečenici (prvi i četvrti), pomoću prijedloga (drugi padež pomoću prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, treći padež pomoću prijedloga "to", šesti pomoću prijedloga "with", sedmi padež pomoći prijedloga "about"). Peti padež izražava se imenicom bez člana.
Drugi padež - Genitive
Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomoću prijedloga "of": the book of the teacher (učiteljeva knjiga).
Saksonskim genitivom (Saxon genitive), koji se još zove "prisvojni genitiv" (Possessive case). Ovaj padež se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s. teacher's book (učiteljeva knjiga).
Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvučnih suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvučnih suglasnika.
U jednini se dodaje -'s
teacher's book (učiteljeva knjiga) Peter's toy (Peterova igračka) boy's eyes (dječakove oči)
Ako se osobna imenica završava na -s, onda dodajemo samo apostrof, a nastavak se izgovara kao "z":
Burn's works (Burnsova djela)
Ako se imenica završava na -s ili -ce kao i ispred riječi "sake", dodaje se samo apostrof:
for goodness' sake (za Božju volju)
for conscience' sake (radi smirenja savjesti).
Osobne imenice mogu se završavati na -s, pa da ipak dobijaju nastavak -'s: St. James's Square (trg Sv. Džejmsa)
for Doris's sake (radi Doris)
my boss's sister (sestra mog gazde).
Složenice dobijaju nastavak -'s na kraju:
after my mother-in-law's leaving (poslije odlaska moje punice).
U množini koja se završava na -s dodaje se samo apostrof: my brothers' wives (žene moje braće).
Ako se imenica ne završava na -s u množini, onda ona ima nastavak -'s: the children's toys (dječije igračke)
the mice's legs (mišije noge) woman's right (ženska prava).
Pridjevi – Adjectives
Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva riječ, pa se prema tome pridjevom ne može izraziti ni rod, ni broj ni padež. Pridjev obično stoji ispred imenice.
Pridjevi se dijele na:
lične (proper), koji se pišu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English, German, Italian;
opisne (descriptive): young, beautiful, green;
količinske (quantitative): some, few, much, all, enough;
pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the order; neodređene (indefinite): a, an, any, one, certain, another;
diobne (distributive): each, every, either, neither; prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their; upitne (interrogative): what, which.
Poređenje pridjeva - Comparasion Pridjevi imaju tri stupnja poređenja: prvi stupanj - jednakost - positive
drugi stupanj - nejednakost - comparative treći stupanj - nadmoćnost - superlative.
Jednakost se izražava pomoću riječi "as...as" i pozitiva pridjeva. He is as rich as his friend. (on je isto toliko bogat kao njegov prijatelj). He is as strong as a horse. (jak je kao konj)
Komparativ, kojim se izražava umanjenost, obrazuje se pomoću riječi "less...then": He is less rich than his brother. (on je manje bogat od svog brata)
Komparativom se izražava uvećanost, i obrazuje se:
- kod jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva dodavanjem nastavka "er": He is richer than his friend. (on je bogatiji od svog brata);
- kod višesložnih pridjeva dodavanjem nastavka "more" ispred pridjeva: He is more independent than his brother. (on je samostalniji od svog brata);
- "sve više i više" se prevodi svezom "and" koja prethodi i dolazi poslije komparativa za uvećanje: stronger and stronger (sve jači i jači).
Ako je pridjev višesložan, ponavlja se samo prilog "more": more and more contemptible (sve više omrznutiji).
Treći stupanj superlativ može biti:
relativni, kada je poređenje izraženo pridjevom na najvišem ili najnižem stepenu. On se pravi kod:
-jednosložnih i nekih dvosložnih pridjeva kojima prethodi član the i dodaje im se nastavak "-est": he is the richest (on je najbogatiji);
-višesložnih pridjeva kojima prethode riječi "the most": he is the most intelligent (on je najpametniji);
apsolutni superlativ se pravi kada se ispred pridjeva stavi prilog most ili very: It is most true. (to je veoma tačno, to je ponajviše tačno).
Ako umjesto pridjeva stoji prilog vremena sadašnjeg koji ima ulogu pridjeva, umjesto very upotrebljava se much ili very much:
I am much obliged to you. (veoma sam vam zahvalan).
Pravopisna pravila pri poređenju
Ako se pridjev završava kratkim samoglasnikom iza kojeg dolazi suglasnik, taj se suglasnik udvostručuje:
fat- fatter- the fattest (debeo), big- bigger- the biggest (velik).
Ako se pridjev završava muklim "e", na komparativ i superlativ dodaju se nastavci r", odnosno "-st": fine- finer- the finest (lijep).
Ako se pridjev završava sa slovom "y" ispred kojeg se nalazi suglasnik ono se mijenja u "i": pretty- prettier- the prettiest (drag),
ali gray- grayer- the grayest (jer "y" dolazi poslije samoglasnika, a ne suglasnika).
Poređenje pridjeva pomoću nastavka "-er" za komparativ i "-est" za superlativ naziva se germansko poređenje. Na ovaj način porede se svi jednosložni predjevi - sa izuzetkom sljedećih:
just, more just, the more just right, more right, the most right.
Germanskim načinom poređenja porede se još i dvosložni pridjevi koji se završavaju na "-y", "-ow", "-er" ili na silabično "l", kao i pridjev koji imaju naglasak na drugom slogu:
pretty, prettier, the prettiest; narrow, narrower, the narrowest; clever, cleverer, the cleverest simple, simplier, the simpliest; polite, politer, the politest.
pridjeva naziva se romansko poređenje. Ovim načinom porede se svi višesložni pridjevi koji imaju naglasak na prvom slogu, kao i pridjevi koji se zavšavaju na "-ed" i "-ing":
famous, more famous, the most famous; learned, more learned, the most learned; beautiful, more beautiful, the most beautiful.
mnogi dvosložni pridjevi mogu se porediti na oba načina. Takvi su pridjevi: common, cruel, pleasant, quiet, cheerful, handsome itd.
Nepravilna komparacija pridjeva - Irregular comparasion Nepravilno se porede sljedeći pridjevi:
Positive Comparative Superlative
good (dobar) better the best
bad (loš)
evil (zao) worse the worst
ill (bolestan) much (mnogo)
many (mnogo) more the most
little (malen) less the least
late (kasan) later (kasniji) the latest (najnoviji)
latter (dalji po redu) the last (posljednji)
pnear (blizak) nearer the nearest (najbliži)
the next (sljedeći, do)
pold (star) older the oldest
elder the eldest
far (daleko) farther (prostorno dalji) the farthest further (dalji po redu) the furthest
Komparativ i superlativ složenih pridjeva:
kada složeni pridjevi počinju jednosložni pridjevom onda nastavke za komparativ i superlativ dobija jednosložni pridjev:
I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam vidio bržeg jedrenjaka)
I never saw a worse looking man. (nikad nisam vidio čovjeka koji lošije izgleda)
Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu važnost jer padeži nemaju svoje nastavke.
Prijedlozi se dijele na:
a) prijedloge za mjesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na), between (između), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza), under (ispod) i dr;
b) prijedlozi za vrijeme: before (prije), after (poslije), since (od), on (u) i dr;
c) prijedlozi za očuvanje porijekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomoću), towards (prema);
d) prijedlozi za sredstva: by (od, pomoću), in (u), with (s, sa), without (bez).
Prijedlozi mogu biti složeni, tj. sastavljeni su od više riječi: into (u), upon (na), within (u), outside (napulju), throughout (skroz).
Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na: imenice (dog, money, house, love);
lične imenice (Sarajevo, Zagreb, Beograd, Edin, Mary); zamjenice (you, him, us);
grupne imenice (my first job, your blue book); gerund (swimming).
Pošto poslije prijedloga ne može ići glagol, a ako to želimo onda moramo koristiti "-ing" oblik koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.
subjekat + glagol prijedlog "imenica"
The food is on the table.
She lives in Japan.
Mary is looking for you.
The letter is under your blue book.
Pascal is used
She isn't used to working.
I ate before coming.
Upotreba nekih glavnih prijedloga:
of - he is a friend of mine (on je moj prijatelj) what are you thinking of? (o čemu mislite?) from - where did you come from? (odakle ste?)
whom did you get this book from? (od koga ste dobili ovu knjigu)
I translated this from English into Bosnian (preveo sam to sa engleskog na bosanski) to - I get into my office every morning (svako jutro idem u kancelariju)
we went to see him (pošli smo da ga posjetimo)
I want to tell you the truth (želim da vam kažem istinu) at - the family is at dinner (porodica ruča)
she is at the dressmaker's (ona je kod krojačice) he is standing at the door (on stoji kod vrata) in - I live in Visoko (živim u Visokom)
my money is in my pocket (moj novac je u džepu) I'll be back in a minute (vraćam se za minut) into - he came into the room (ušao je u sobu)
I put the money into my pocket (stavio sam novac u džep) about - what are you talking about? (o čemu pričate) she walked about the house (hodala je po kući) it's about seven o'clock (oko sedam je sati)
I was about to go home when she came (upravo sam htio da odem kad je ona došla) since - I haven't seen you since last Friday (nisam vas vidio od prošlog petka) for - I haven't seen you for ages (nisam vas vidjeo od odavno)
I waited for an hour (čekao sam jedan sat) I did it for you (to sam za vas učinio)
except - there was no one at the conference except the president (niko sem predsjednika nije bio na konferenciji)
between - what is between you and her (šta je između tebe i nje)
there is great difference between words and deeds (velika je razlika između riječi i djela)
among - you will find some interesting girls among this students (naći ćete interesantne djevojke među ovim studenticama)
before - she stood before the door waiting (stajala je pred vratima i čekala) came before eight o'clock (dođi prije osam)
beyond - this is beyond my understanding (to ne mogu da shvatim)
his house stands beyond that road (njegova kuća se nalazi iznad ovog puta) without - I shall be lonely without you (bit ću usamljen bez vas)
she left without saying good-bye (otišla je bez zbogom) towards - they came to the house (prišli su kući)
until - I shall wait until day come (čekat ću dok oni dođu)
till - I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas čekao) with - will you take me with you (hoćete li me povesti sa sobom)
the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihvaćen velikom većinom) I cannot remain with him any longer (ne mogu više ostati s njim)
he cut himself with a knife (posjekao se nožem)
regarding - what have you done regarding this report? (šta ste učinili u vezi sa ovim izvještajem) Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. prijedložne fraze (prepositional frases): in spite of (uprkos) in front of (ispred) according to (prema) because of (zbog) on account of (radi) by means of (pomoću)
There was a pool in front of his house. (pred njegovom kućom se nalazio bazen) This is not truth in spite of what he has said. (to nije istina uprkos tome što je on rekao)
Prilozi – Adverbs
uz glagol:
John speaks loudly. (John priča glasno) She never smokes. (ona nikad ne puši) uz pridjev:
He is really handsome. (on je stvarno zgodan)
She is less beautifull than her sister. (ona je manje lijepa nego njena sestra) uz prilog:
She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo) There is truly quietly. (tamo je zaista tiho)
Međutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu:
izmjeniti smisao rečenice: Obviously, I can't know everything. (očito, ne mogu sve znati) izmjeniti prijedložnu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata)
Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste, izvedene i složene.
Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr. Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly":
beautiful - beautifully (lijep - lijepo) bad - badly (loš - loše) itd.
Složeni prilozi su: a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad) itd.
Po svom značenju prilozi se dijele na:
priloge za vrijeme: always (uvijek), ever (ikad), never (nikad), seldom (rijetko), often (često), soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr.
priloge za mjesto: here (ovdje), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko), down (dole), up (gore) i dr.
priloge za količinu: more (više), no more (ne više), most (najviše), little (malo), many (mnogi), less (manje) i dr.
priloge za način: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (zašto), truly (zaista), quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (sretno) i dr. Prilozi za način se obično tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.
prilozi stupnja: very (vrlo), too (previše), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr.
Poređenje priloga
Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj poređenja na sljedeće načine:
dvosložni i višesložni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj način što se za komparativ ispred priloga dodaje riječ "more", a za superlativ riječ "most". beautifully - more beautifully - most beautifully (lijepo - ljepše...);
jednosložni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er", a superlativ nastavkom "est":
long - longer - longest (dugo - duže...);
Nepravilno se porede sljedeći prilozi:
well (dobro) - better - best
badly (loše) - worse - worst
much (mnogo) - more - most
little (malo) - less - least
near (blizu) - nearer - nearest, next
far (daleko) - farther, further - farthest, furthest
late (kasno) - later - latest, last
Inače, u poređenju priloga važe sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve. U engleskom jeziku ima više pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi:
cheap (jeftin) - to sell cheap (prodavati jeftino) dear (drag, skup) - to buy dear (kupiti skupo) fair (lijep, pravilan) - to copy fair (prepisati čisto) false (lažan) - to play false (varati u igri) hard (težak) - to work hard (naporno raditi)
high (visok) - to charge high (propisati visoke cijene) loud (glasan) - to speak loud (govoriti glasno)
low (nizak) - to speak loud (govoriti tiho) near (blizak) - to draw near (približiti se) right (prav) - to sing right (raditi kako treba) short (kratak) - to stop short (iznenada stati)
wide (širok) - wide open (široko otvoren)
Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloški nastavak "ly", oni često mijenjaju smisao: hard (težak, naporan) - hardly (jedva),
near (blizak) - nearly (skoro).
Prilog može imati tri položaja u rečenici: na početku (prije subjekta):
Now we will study adverbs. (sada ćemo učiti priloge) u sredini (između subjekta i glavnog glagola):
We often study adverbs. (mi često učimo priloge) na kraju (iza glavnog glagola ili objekta):
We study adverbs carefully. (mi pažljivo učimo priloge)
Uzvici – Interjections
Uzvici mogu izražavati:
čuđenje: ah! eh! what! strange! impossible! heavens! indeed! (zaista)
bol: ah! oh! o! alas! alack! ah me! woe to me! (jao meni) mercy to me! (nek mi se nebo smiluje)
radost: ah! o joy! ha,ha! hurra! huzza!
odobravanje: right! bravo! cheer up! (hrabro) well done!
obraćanje pažnje: behold! lo! see! holla! help! hark! (čuj) hold! I say! attention! wait! come on! hear, hear! what's the matter!
prijetnju: go away! get away! (gubite se) beware! (pazite) off! off! (gubite se)
pozdrav: morning! (dobro jutro), afternoon! (dobar dan) evening! good-night! welcome! farewell! (zbogom) hail! (zdravo)
Veznici – Conjunctions
Prema funkciji u rečenici veznici se dijele na:
dopunske (coordinative): and (i), but (ali), or (ili), yet (ipak) i dr.
zavisne (subordinative): that (da), if (ako), when (kada), though (iako) i dr.
Glavni veznici i njihova upotreba:
before - We saw him before he left his office. (vidjeli smo ga prije nego što je napustio ured) since - It was a long time since we met. (odavno se nismo vidjeli)
until, till - We all waited until the rain stopped. (svi smo čekali dok kiša nije prestala)
as soon as - As soon as he came we called his father. (čim je došao pozvali smo njegovog oca) as well as - He did it as well as he could. (on je to učinio onako kako je on mogao)
as long as - You may keep this book as long as you want. (možete zadržati ovu knjigu koliko god želite)
either...or - Either you or your brother must go. (ili vi ili vaš brat morate ići)
neither...nor - Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu lekciju)
both...and - Both you and I think so. (oboje mislimo tako)
unless - I am not going to do this unless it is necessary. (neću to da uradim ako nije potrebno) in order to - He came in order to hear news. (došao je da bi čuo vijest)
as much as - I have read as much I had time. (čitao sam onoliko koliko sam imao vremena) though (although) - He knows that I was right, although he wouldn't admit it.
(on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao)
whether - I don't know whether to go or not. (ne znam da li da idem ili ne)
Zamjenice – Pronouns
U engleskom jeziku zamjenice se dijele na:
Lične zamjenice - Personal pronouns Prisvojne zamjenice - Possessive pronouns Povratne zamjenice - Reflexive pronouns Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Upitne zamjenice - Interrogative pronouns Relativne zamjenice - Relative pronouns Diobne zamjenice - Distributive pronouns Neodređene zamjenice - Indefinite pronouns
Lične zamjenice - Personal Pronouns
Lične zamjenice imaju dva oblika:
a) u prvom padežu: I (ja), you (ti), he- she- it (on-ona-ono) u jednini, we (mi), you (vi) i they (oni-one-ona) u množini;
b) u četvrtom padežu: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us (nas), you (vas), them (njih) u množini.
Drugi padež kod ličnih imenica pravi se pomoću prijedloga "of", treći pomoću "to" i šesti pomoću with s oblikom četvrtog padeža: of me, to me, with me, of you, to you, with you.
Poslije glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send (poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (čitati) i još nekih, prijedlog "to" se izostavlja ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja:
I gave him the book (dao sam mu knjigu) I gave the book to him ( dao sam mu knjigu).
Kod glagola "to say" (reći) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta: I said nothing to him. (nisam mu ništa rekao)
I said to him nothing. (nisam mu ništa rekao)
Četvrti padež lične zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padeža u običnom svakodnevnom engleskom:
Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja) Who is speaking? - Me (ko govori?)
Četvrti padež lične zamjenice se također upotrebljava umjesto prvog padeža u poređenju iza riječi "than":
He is taller than me. (viši je od mene)
Zamjenica "it" može se upotrijebiti i kao bezlična zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na stvar: It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne)
It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da ćemo imati kišu) Zamjenica "it" se također može upotrijebiti da se uvede subjekat rečenice: It was not difficult to understand him. (nije bilo teško razumjeti ga)
It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat došao na vrijeme)
Zamjenice "we" i "they" se često upotrebljavaju kao neodređene zamjenice i imaju
značenje neodređene zamjenice "one". U tom slučaju prevode se sa ljudi (uopće). Kad upotrijebimo zamjenicu "we", uključujemo lice koje govori, a kad upotrijebimo zamjenicu "they", onda ne uključujemo:
We are not going to ask you to go. (nećemo tražiti od vas da idete)
They say that the accident was inevitable. (kažu da je nesretan slučaj bio neizbježan) U običnom govoru se u ovakvim slučajevima može upotrijebiti i zamjenica "you": You are not supposed to know everything. (ne može se pretpostaviti da sve znate)
Prisvojne zamjenice - Possessive Pronouns Prisvojne zamjenice su:
mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini; ours (naš,a,e), yours (vaš,a,e), theirs (njihov,a,e) u množini.
Prisvojne zamjenice služe za odgovor na pitanje čiji, čija, čije: Whose hat is this? It is mine. (čiji je ovo šešir? moj je)
Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se također u naročitim izrazima koji prave dvostruki padež: a friend of mine (moj prijatelj)
Kad se zamjenica želi naglasiti, može se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my own": This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga)
Dok se prisvojni pridjevi upotrebljavaju samo uz imenice, prisvojne zamjenice upotrebljavaju se samostalno:
this book is my own (ovo je moja knjiga) - pris. pridjev; and where is yours (a gdje je vaša) - prisv. zamjenica.
Povratne zamjenice - Reflexive Pronouns
Povratne zamjenice su: myself (ja sam, lično ja), yourself (ti sam, ti lično), himself (on sam), herself (ona sama), itself (ono samo) za jedninu,
ourselves (mi sami), yourselves (vi sami), themselves (oni sami) za množinu.
"One's self" ili "oneself" je neodređeni oblik i upotrebljava se kad je objekat u rečenici "one" ili kad je glagol u rečenici bezličan:
to wash one's face (oprati nečije lice), to dress one's self (obući se)
Povratna zamjenica može se upotrijebiti i u izrazima kao: "by myself" (sam):
I did it by myself (sam sam to učinio, bez ičije pomoći), ili u izrazu: as for myself (što se mene tiče).
Zamjenice za isticanje (emphasizing pronouns) imaju isti oblik kao i povratne zamjenice i upotrebljavaju se da se u rečenici istakne predmet ili objekt:
He himself did this heroic deed. (lično on je učinio to herojsko djelo).
Pokazne zamjenice - Demonstrative pronouns Pokazne zamjenice su:
this (ovaj, ova, ovo) za bliže predmete ili lica u jednini; these (ovi, ove, ova) za bliže predmete ili lica u množini; that (onaj, ona, ono) za dalje predmete u množini;
zatim
such (takav, a, o) i the same (isti);
the former (pređašnji, raniji), the latter (zadnji, dalji po redu); one i ones.
Pokazne zamjenice this i that mogu biti samostalne samo u apstraktnom značenju: This is not true. (to nije istina).
Such i the same imaju isti oblik u množini:
Such is my opinion, such are his words. (takvo je moje mišljenje, takve su njegove riječi) the same to you (također i vama).
Zamjenica "the same" može se pojačati sa "the very same" (baš taj isti).
Upitne zamjenice - Interrogative Pronouns Upitne zamjenice su: who, what i which. Promjena zamjenice "who":
1. pad. who (ko)
2. pad. whose (čiji, kojega) 3. pad. to whom (kome) 4. pad. whom (koga) 5. pad. with whom (s kim)
Promjena zamjenice "what": 1. pad. what (šta)
2. pad. of what (čega) 3. pad. to what (čemu) 4. pad. what (šta)
5. pad. with what (čime)
Promjena zamjenice "which": 1. pad. which (koji)
2. pad. of which (kojega) 3. pad. to which (kojemu) 4. pad. which (kojega) 5. pad. with which (s kojim)
"What" se upotrebljava samo za stvari :
what do you want (šta hoćete), what is this made of (od čega je ovo napravljeno). "Who" se upotrebljava samo za lica:
who lives in your house (ko živi u vašoj kući), whom do you see (koga vidite).
"Which" se upotrebljava i za lica i stvari kada je u pitanju izbor: which of these two books is yours (koja od ove dvije knjige je vaša), which of these girls is your sister (koja od ovih djevojaka je vaša sestra).
Ako se iza "which" i "what" nalazi imenica, onda su to pridjevi (which - koji; what - kakav): which man is your brother (koji od ovih ljudi je vaš brat),
what colour is your bag (koje je boje vaša torba).
Upitne se zamjenice mogu kombinovati sa "ever" ili "soever" radi isticanja: whoever, whatever, whichever;
whosoever, whatsoever, whichsoever.
Ako su "who" i "what" predmeti u rečenici, onda glagol nije u upitnom obliku: who speaks here (ko ovdje govori)
what comes after spring (šta dolazi poslije proljeća).
Relativne zamjenice - Relative pronouns
Relativne zamjenice su: who, what, which, that, as, but. "Who" se upotrebljava za lica:
she lives with her daughter who is a teacher (ona živi sa svojom kćerkom koja je učiteljica), I saw the man to whom you were talking (vidjeo sam čovjeka sa kojim ste razgovarali); "Whom" se može izostaviti:
the journalist I met at the conference left for Italy (novinar koga sam sreo na konferenciji otputovao je za Italiju).
"Whose" se odnosi na lica, životinje i stvari:
this is the woman in whose house we live (to je žena u čijoj kući mi živimo), I saw the dog whose leg was broken (vidjeo sam psa čija noga je bila slomljena). "Of whom" i "of which" dolaze poslije riječi na koje se odnose:
a writer the fame of whom is great has died (jedan pisac, čija je slava velika, umro je). "Which" se odnosi na stvari i na životinje:
the house in which I live is in small street (kuća u kojoj živim nalazi se u maloj ulici). "Which" se može odnositi i na cijelu rečenicu:
we came home by car which was great fun (vratili smo se kolima što je bilo vrlo zabavno). "Which" se može izostaviti kad je objekt u četvrtom padežu:
Peter lost the watch his wife had given him (Peter je izgubio sat koji mu je poklonila supruga). "That" se odnosi na lica, životinje i stvari:
the boy that showed you the way is my brother (dječak koji vam je pokazao put je moj brat), the book that you are reading is interesting (knjiga koju čitate je zanimljiva).
Kad je "that" predmet odnosne rečenice može se izostaviti: the man you met is my father (čovjek koga ste sreli je moj otac). "That" se upotrebljava umjesto "who" ili "which" i to:
poslije superlativa pridjeva: this is most beautiful picture that I have ever seen (to je najljepša slika koju sam ikad vidjeo);
poslije rednih brojeva: this is the first book that I have read with real interest (to je prva knjiga koju sam pročitao sa stvarnim zanimanjem);
- poslije riječi: all, everything, anything, nothing, something, some, any, none, much, little, only, very:
there is much that must be done (ima mnogo toga što se mora uraditi). "What" kao odnosna zamjenica znači "ono što":
tell me what you want to know (kažite mi šta želite znati), I know what you mean (znam šta mislite).
Relativna zamjenica "as" upotrebljava se za lica, životinje i stvari, i dolazi poslije "same" i "such": bread was given to such as were most hungry (hljeb je dat onima koji su bili najgladniji).
"But" kao relativna zamjenica odnosi se na imena lica, životinja i stvari, a upotrebljava se samo iza negacije:
there is no man here but loves his country (nema ovdje čovjeka koji ne voli svoju zemlju). Relativne zamjenice se mogu pojačati riječima "ever" ili "soever":
