Zrvor.MZqMr,l
qt0t=9-8!JA-..
STANICE
*,.
Evorucrj4__
__
_-F O S | L I
, _ , .
PRETPOVIEsNr
ztvoT
DINOSAURI
KRAUESNJACI
aSNtAcl
PRIRODA
70
Ko&lullllrRANlE
.7?
EAZMNOZAVANIE
7r
gls(RALIEsN'Acl
74
76
1 0 0
1 0 1
142
142
1 0 3
104
.77
BODLJIKASI
SPUZVE
I 0 4
!',": E(qLSEUA_.
8!
qRVqLTKE
ZrvoT|NjE
GL'LVE
ALGE
I r < a r F v l
IIIIKROORGANIZIII
85
.LANKONOSCI
147
PAUellAc!
RAKOVI
1 0 5
1 0 6
1 0 8
109
8j
a 7
BITXE
88
RIBE
112
BEs!
lEIXllL
CVIETNICE
DRVECE
90
voDozEtllcl
9 2
114
116
1 1 8
GMAZOVI
9 4
ZrvoIlNtE
96
S|SAVCI
120
lRAry]lllE
9q
UGROZENE
VRSTE
1 2 4\
7o
ZIVOT
NA ZEMLJI
Planet
Zemlja dom je bezbrojnih
iivih
organizama
(iivih biia), medu koja
u b r a i a m o
i b i l j k e
i ; i u o r i n j e .
N J a . , i m o
i h
na kopnu.
u jererima.
rijek.rma.
oceanima.
pa i u zraku. Znanswenici
su razvili
kojom ukazuju
na
srodnost
i sliinost pojedinih organizama.
5I9 !q!y!t! l!y!!!03!4!Ei!!l!4l4lEDl(!o?
svi'n je orymihini zrjcdiiiko d. t okotih f,inajr ir(ndutu Lvri ieDerciju, kojearin izlduju ( pro,nijenjenon obliku. orio ro8.r svi orsanizDi opairju
p o , i d i ( u o k o l \, p i m { f,ihsoi',rl, r s ilcJl radin,r, ridojx, nznnotivr.jr I ynd.
rt
!9:E--!!4v01,!gqrol4lLlqu
!!LcA?
s,,, (( ie l(l,tr,u zi trNui uri( /,v,tr.i nr Zoit i RLt kc c n c r g , i r d o h N ' l r u r j \ L t , u t l { t r t r , j ( ' o ^ 0 r ir n i { o ! . Njcrlostil,uvmi! redr iusljik dioirid r hft;jNc t r . d f . i r o , . , . , . . . . r , r t . J . . . t , . { , , . t i i " . . 1 ) , j , , n . Nxriarin diJU cncrgiju igrdd{ gokNo sviD onitjh o r | 1 $ i z m i N , t r i i k i n r $ o t l c f h r , j c , s c io r i , t]oftdno ili Nlbredno, hrncbitlotdcfi,nd
KAKO
GIBAN'E
ZEMLIE
UTIEEE
NA
ZIVOT
NA NJOI?
z-,ri* *"t":l ,r"," a*"c oko svojc
osi,
zbog
.esr se lnjenjuju din inoi. Neke iivorjije aktivrc drnju, druge noiu. Ncna li sicda, bilikc !r$an, foinodni hnnu i \)liftti kistr.. c.jil.i"gtt""i. Z c m l e o o \ r c r z , ' e \ m l e n u s v d n n l , h J l b r Z " ' ' o , s r n ? m i rk , n i j i u p , . j e r e t l e 6 .
arRttK sloN > Arrilk ie aon mjvefa kdpnem
: votinja. Masivno nu tilelo poliva na letid pan€ nose slonovi maju d!se, savirllive $n€ kolima do una podi:! vodu hmn!, a D nje se lpolievaiu po tijel!. Dugim se, zakrvLjenim kllovama bhnd od naoadara,
77
Zrvorur
cTKLUS
S , e i. o i i v i p r o l r k o r . l i e d p r o m j . n " . ra l v ' . ' n r iivorni ciklus ilikrug iivota. Svaki organizan Dajplijc naslane, pa z-alim rasre i razvija se, mijenjaju.i ioblik ivelidinu. I{ad ms'in uaije, romnoiava se, prenose6i iivot na potomkc. Na
ncu umire i vraia iz okoliia pondcnc elemente.
zn.d! dotivjeiiiT0 godina, aljudi ivileod 100. dilovskc Lo,njrie prnale i 150 godina, rlifir biljaka Zive isorimm, pr itiNqn{ godine. Zi jedah se
ijnki dsuiljchibor (/,-6 rrgddd) vjetuje da j. ster 4900 sodiN, x snn kioLot \!.dted tfi.lt,tdk) iz isrcga k!.ja sd je noi& i 12 000 sodiri.
,. PRoLAZE
Lt svE BTUKE
KRoz
coDtSNJt
ctKLUs?
i Jednogoditnj€ biljke, popur suncol$dr, p,otivc rivot .l I ?a nmj. od godiN dena, elirn sjcn,c frcrivirinr. .-' Dlogod'inj( bilikc. popur m,se. p, c g.air' n\,r'r. ir gonolj a druBc ,icme. nalon rg"..6iL.iu \.i.8"J,:,',
SU ORGANIZMI
NAIDUGOV'ECNIII?
.biljkc, plinjc c. hrasr,;ive vi{e godiid. Nclc od njih lrttu srakt godine, a dnrge nflo jednom u iiyotr.
IFIKACUA
itive otgnizme irncnuju
u skladu
A ZIVOTNI CIKLUS BIUKE
Z votflso krus ai.okcla atvoriu iednoi sezoni 'aea. u sjemsu mlrrmo em&i biLjke iraLihu h'aie, ono u proliete p'okLlja. MLada bi ka zal m buo nste, pa miprie red je ,tabliiku iLisrow, a tsk ond, cv iet. Kad mstup lioro, .viler proi,vede 5jemenke, kole padnu m to spremne da dosod re prckLikiu,
if;kacijgm,
to jest pravilima
o razvlsrlvnlju
yri;ia, Ta se praviia temellc plijc svega
n.r
imskgj
i gendslrcj
slianosti.
vACij
pmvrLr
rLnsrnxecuEz
sc sv6trlvtju u gs,pc unutxrrvcvciih slqpiDi
,bija jc skupin! vnti, iobulNr& svc orsaniznr koji )g!r rn.dulobno pditi, ro jcs dttizrjcLlniiko pLodno mNb; Slodtrc vFle woE rod, Nkolillo tudo{ tvori
Anh,Lii (rivornie) mnosostanirni o'ganrzml kolrePgju dobivaiu D h'aie, chordata Gvlrkow) - vetinom k.lielnia.i,
Mammala G sav.D ka hliia.i poklvsi dlakom koi doje svoje mL.de.
cdivom (mesotddi I mesoiedD livotinie o v . i s o $ m z u b l m a , a u b i a n i e d s a i i e . Fslda€ (malke) - mesoZddi s uvlalv m
Panlh06 (veLike marko) - veLike marke koie iau. ru ubralano lrvove, Leopade I rlgrcve. Panthek tisr5 ftisai) lzijskd wLika nallc
o€koliko porcdiq rcd, nekoliko (dovi {,!d.
daju kolj@o, a 4! Pd. &jvciu
BICA?
!e dijele M pe! e6tav!. MoNrc suledro$a$i, mevcte im! dva diFL! Fdnoje senerllko oganizhi, prinjerice bikrerije. horisti $,
uglavnom jedno$aniini, . n u njim fftazho
I ob teFko (Panlhsa) a druso sp( frrno I osobno (ufft.
Na rotos6niama ie p'ika,am po
jedda v6ttr i, svh pet d6bva.
BIOLOGUA
Znanost
koja se bavi iivim biiima zovemo
biologijom,
a ljude kojima
je ona struka biolozirna.
Glavne
su
o Zivotinjama),
boranike
(znanost
(znanost
o siiuinim organizmima).
grane
biologije
zoologija
(znanost
o biljkama)
i
STo zAPRAvo
pRoufAVAJU
Btolozt?
Biolozi prouanju joi sfccijrliziftriB l,ol ruija trorvi(, zoologiic, bohnikc i niikDbiolosijr. Tako Rniina bidogija prouii"r ..j'*'j; ,i"!
.jeli tivoga biia. A.{onta sc, nruoriv, bavi cjcLovirom s,rdon o$inirn,r. Fiziolosiji oper Proui{v{ njesov Qd i poDi Djc
PROUEAVAJU
LI BIOLOZI
SAIMO
GRADU?
l i , t o / i r . t,,".,...,..i,,., a t,,Jr.tra, ).,,,.J. f . "u u k..,"ju i k ' l o o f l i t r , k ! o n i l . . i l u g r r n ' , , . i , r i , s r . t , r k ! & ponai!, sdju,iviiu lelvo$ jc od0oN s dtrlqtnr o,srhi,nnnr. llko drfui',ii tiolozi(l.to clelov(u slito o r.kofl or$ni,nu. Ncl(l N ,rrnvurici o tivih t)iiimr znrlijcdvi n)rlo viieod ros, krko i,slc jr.
I C R V E N I H I B I S X U S
Ia I'opska dietnG ima.vilel mtk ia I'ub! rc:ure ph!i kc (mlske spdLne oqme) ml( na kst, koi okuruiu @enc plol.(e tulle 0enske spoLne oBane), Biotozi5u otkd ida koLlbrli,lad s. hkie hibhk!sov n nekhrcn (3Laik m strupom) Epur s ph!irka n! tulke prenose poteiski p.a3ak, Ako dode d0 opLodnje, brika rcdisleme ita(o * 'azmnozt,
r PROU&VAN'E PONAIANJA ' VOTIN'A
Zoologisto dr. jane Gooda L pEti ponalaiie isdnog pripadn(a dturie lmpama u hiTanli5kom ia.ionanon pdku Gonbe strc.h. 0r. GooddLie prcv.la mnogc sodne u proulavadju ponalaij. timpda.
MIKROBIOLOGUA
Milcoorg!'rirmi
su ,iva biia presirna
da bi se vittjela
gohn okom, a u njih spadrju
bakrcrijc,
virusi
i gljivice.
Njihovh se prouiawnjcm
l,avi
nikrobiologija.
5To RADE
MtKRoBtolozt?
Nd<i !e nikobiolozi ,!'lmaju n nilftoorgini?me Mbi k 7 , \ ^ , i \ \ i L i b t , . , , ^ . . , . D , , e . , , , . 1 . , ' D r . i ) . L i , J i
. , i o , , ' - t , . - k ^ n c u p J t \ o d , j l ; r f , . ' i n r . ' i f l ' - . pimjcicc kruhx. TEaiprk prcudavrjr Dikioorgxnizne koji recildinjL, bitneelenenrc e ih vmaju tr do, yodu izrak. < ELEKTRO NSKI MIKROsKOP
mlkoskopa le na nlciu vtd stLno uvetanu sLiku urdrla. 0n detaliio nrabire njogov vanFk DgLod,
KAKORADI
ELEKTRONSKI
MIKROSKOP?
ElcLr.iski mihoskop tropuira snopov€ clckrora (htodne z'ake, Lojc sNamjr sliku i o rls;nru) koz lzorak, koji p o , o l , u r . , i . r e r t 3 . \ r n r ( . \ t j k o , t , c . r p j , r e ibkusnaju nrsnetskin poljim., pa F dobinsil& uveirna slika. skmnajuai elekronski mik,oskop sina sloj l)o sloj uarka, par dobiva trodimrioiilnr, vrlo pldrian.slile.
Na 0v0j ni. dobiveidjskaniraiuiim oleknonsk n nil0skopom vldlhd v.paast Iripanoson i Liudrktr Lniu nant! uve.ane 4500 pub. Tal m{@organtam niLazimo u diil arrlike muhe re.e, a kad ddspije u liudsku kv, aziva bdest spaydia.
STANICE
s r ' r' i , a ie n a j r i r n i j - , j e d i r r r . ;
z i r o r r .
\ r a n i . t
. u " p t l . i r L . , i i l r
' u r r g r , r d c r r i
o r g , . r r
i z r n i .
\ ' < . r . r n i . e
i m " i r r
i t z g r r r
i l i n u J < J e r r s
r r In j e r r r
su sadrianc sve [pute za rad i rast. lL sc
' r p r r r r
n . r l . ' z e
r r t. r k o , r . r _ i r r
' ' : ' ' : ' : ' " .
POSTOII
LI U JEDNOIM
ORGANIZIIIU
vl3e
vrsrA
srerrcql
\.eaim t orgritmr r/s,i{], u r lin nztinih y!r i$iki otl r il, ign DrL,r ,)(Lr(l(ru 0losu. 5hni.l , L \Li('rln ndrirn\ l),i,ntuirt fiiilirc nrn r( u ; i v { i r r i . o r q $ z i n n r \ L u r i i ( l i n r . l i ? r j ( l n n ( r , r h o r k o n , i o n o o b i r l i r ir l n , o ( l ( d o r r
Itrr'.ri,L, t,rrn oi.c srvilrnir no|!r I tio jdi,L.
U EEMU
JE RAZLIKA
IZMEDU
BILJNIH
I 'IVOTINJSKIH
STANICA?
L , l
i h r r n l r r n j .
i n . r l r
j u i : r L
, , , t r t r
i l i r i . r L ) i ( i ! r i o j s i J r r . r f u r t r 1 , t , t . 1 i i r . l l i t j D c ! n n ( i n , , i , , . n . t , i i n . t r i ( l 1 r r
:lrtrriu,r ,. )tc /. u). 01{torri ,(, L . , k , r n . L o , , ) f l r r ( . l i o ' r r l $ r l),olrrlc n . , n L l ) r r r ) n , i, i i . ( L r . ' g i . I ' , o . $ , r r r { d i N l , ( , , \ i r L U . L . ; / i v o r n | , ( n M r ( , F ( o L e ( m o . n ) ( I . t i p r m l ( i r l o r c 0 r o l i n l r u n i l 0 r k u ( \ n d r ) . r r o n J r n r a d o b i v r r r ! ) ( r i ' . ( 1 . ' b i t ) , r l i v i . L , n ! ) , 1 , 1 ( 1 , ' L ) i r r i l j L . ! \ ' . / i n / N L , d , i i r r n , m i . , L N d i r jf r i ! ( d ! ! i r j \ ( r i ' , r ( 1 , ! v o r f r r t r in i j L i roLrd fu rlr I rln (.
TDIOBA STANICA NAVRSKU KOR ]ENA IUKA
ove se na,.e tuka {nodro) dijd. p.oc$n koli?oFmo nitoTon xje: nih 5e i6 k,omosomr (.mol tiroder daLe rileL i Erdvrji, tlo dJ aaNa iovonyorena narG ddbivtr litr! iompler
4ih:hll
S v o i s L u i t s l c ( l r i ! i l r b i i i , x l . i ( l u j u . j i h o ! i g c r i . ( l c n i u s r ! n i c i r e l ( ) ' r u p u t c u r p , a v l j c n j c p r o t c i n a ( b j c h n i c v ; n r ) . L o j c z r t i m i !prdvli.ju njsirin ndon. Gtni sc pLcrosc s rodncljr
STo JE
(r)NK,
TO DNA?
tgftleni od nlto^anc dcoLsiriborulil.iNl( Lndim odfo$o DNAI. NiL, ndriN, u r.zsrsrlsvih I)\i i rl upur zx i7.$ Diu prorcim nuznih r/ro Nv h orr 7rnr. Onr oin toEx i p,ttroii irifon,r(ijo nr srjeJ.ai frrxlrr.
STo
JE
ro KRoMoso[4?
D N A * t r { M i n , o j j . 4 , i n r l x z i ! o h l i k u r l u i r r i h , d i , , { i h ro$ikoje zonmo kron$oninr Njih l).d nil.,onJlrdr vidino Mmo kxd r { i.e dit.lc. Kid {{!,i.adiitli,
. . " , : . k " J \ , . r . , . - r - r " r , d !olori(. oko kojih r ondr ng,ile.lrite mve nani.e.Ir9 R krrfounr tulil<uje o.l rNe .lo vrte.
o!a se dva hrika nllk!ju -to !1o imirr dturiirr vd,jtr guD o t i 0 d r e d u t t r . b L ( i b o r ! k l - a . 0 r s u m e d l s o b n o v o 5 l a , I rulln druron, po:rhdr udo no m F reilr sem idflliint
Tmedu r3lr. i dr6. eigkski
76
( r :
FOStLI
Fosili ili okarline su drevni ostaci iivih ,
biia saiuvani
u kanenu. C)biino nastaj
iz wrdih dijelova
iivotinjr i biljaka,
primjcrice
kostiju,
ljuirrLr.a
i drva.
Proud:tanjem
sc fbsila,
uz ostalo,
bavi
iirlriIliri
riii:iirr
ri,j.
KAKO
NASTAJU
FO5ILI?
( r l , n o t i n j i L !ik, br/i, rrL f[].ijf hl,i. 1,. rirnf p i r r r L n u l i i . N r u i n i n D . k j i l i r . t , ) v i , r \ t ) i n o ( i n n r N ) ,
( l r r l i . i l'1, f,dHrjL, u L..,fr.n). K ; f p o n i t r r r i j i r r j i F)'r' r.' hl l,.ndr (1,\firr fu l,!x!irL . ,, ,iontr n,Ltdrno r)
0 ( o , 8 r r i f f l u o b i r 1 ( ^ t I
STo
NAIM
GovoRE
FosiLt?
| , ^ i l r . n ( ] l ) l t u u j r ( t : \ r L t , ( l i i ,) b t i . ;, o r hj j J L , i i i . ( l J r n r r i l N j h r . L t M r r o L L t . r f u r h \ l o i d i i , . , . $ . L L i j r o ( l r i h ! I i r i , ! l otr,){ r r r t { L r . R r l k i ( 1 , , rr rn)lfriir /,1,.r,' rxN( t) r n i(ri.rnr! , n i h h n r r k , , r r . l d r ( . , t r i n m i j : o r v i j L , l l ) d i j ( i i i / r t \ ! ) r v n r r t r i , f j . r { n ) t r j r r , i v , t r . r
T-u
i.::t,[
[: tt\ h.l)-l,
tt 'tl tt\t,t.::.\1
11,
1 4 . . . r t . , \, . r ) - l t l t t \ r i r . r n o s L p r n L a . ' v r f v i ) t r L c j u , r i a I ti!o(x i i ? , , n , i . r r f j c o , r i f i ^ n u l ( , j i s , , posft)j.rti u r . i j i n r r , ( t , , t , j i n u . t,il()rr(| ori sLl , f , n s L ! c n i . i l ( ) j i Inruaivrjo li,sjLn. o s , . r l ( . ( 1 . ! i , , iiietit, t) ot(,ititr v r s L r .t:
fiosiLr(re) jutlrtu amon ra (mcuta(a vodnjh dim!nioi Ltsit). B ! to no6k e,ibetlliv.i, a: viel su prii! 5oo do 6t m ljLra Sddiii, kad s! i?unri.
srg.f4!!qVoL!Zr
Moc!
gqlArlElglll4i
Forilinxn solorc krko tu sojssxdm{lnj olgrri?rni s v(denon, .{)h imla. hlorolozi aujL, p,o&(jl iorgMizmel@ji n, davni ro{ircidrnainjih. Nr ten,.tiu p,ondftjx o€uizrma iz nr.gr s1oix, oiimosu oig{tati krko su ri orSrnizn)liirjeli hicdro u $on s:{onnaoi!tu.
STo
sU-To
FoSILNE
PovEzNtcE?
Rijeijc o dEdrizmnm kojiRorereu i,r,cdn no!. inarir. , I r " B , i , ' u O r ' r , ' . ' 8 , . . I r r " . . . , r , , . . , t: , . , r. /\ h iz dn,qc. u1n, , o kro trdjL.f rr!lii,L,??,ri, k I i ! , n t u p r i . I l l r n r r i , t u B o d r n r . N r r A o \ j j , , k u _ r u r l govoic da!e k pie vjerohrno Evilx izrliroeun mto no joj je kosursliiaD di,uru,xkoD, irkoje bih prckneni perjeft kro dardnrje pricc.
sptnlna le lulrud tazdiktieb u pinom napufjeic komo.e,
45oo n.9,9 Postana[ zemtje
33oo m,A,q Prya, va biia
a4o m.s. I P ve ropnefe
PRETPOVUESNT
zrVOT
Razdoblje
od pojave
prvih organizama
prije 3,8 milijarde
godina
i pnrcg
povijesnog
zrpisa
prije nekoliko
qodrLr.1l znvemopretpovijesnim
ili praListorijskim.
U njemu nalazimo
r r z c l u b l i a
n , r g l o g
I ' r r i r r r i a
r i r o r a .
a l i i i z r r m i r ' l r r j . r .
p r i n r j e r i . e
KAKVI
SU BILI PRVI
OBLICI
ZIVOTA?
lma, rirr biirl)ilr l,.Lrrij( i(l !sije.hon inri dgrn mi. ODi nrilijrJrnr g(lifu i vjc i u noru krc jedin obliltlifoh. Nd.i\, (xl rih o.!rntrnl irpunrl
, t , , 1 ,
' , , . . . , . . ,
t , , . "
hrc i' 'c t yotlnjc vjcojxho l).jiyiL p,ilr 600 fiilitrfu g . d l D r , ; i r r l n j c \ k N t i D l j u n r u u i i o l l ( , 1 ) i t r , . t ) , i j r o l ( o
. . , . t , , . / , , . . 1
u fNom kltr I br. tiij( 100,niliiLrm eodirm.
KAKVI
SU BILI
PRVI
OBLICI
ZIVOTA
NA KOPNU?
lrrc sL s! L{,,ll,dtr hitjt( , ffite rI ijc 440 n) ilijunr 8odi,r t 1.ld,iti iLgi no n, rivl(tc { ,ubu ,ijctr i nui. S vru,.no0, \ t njil, .vo rl,xlc i)rhovln( i .'vo!)iid(.
\ " ' . r , 1 . , . ' . { ' , , , ! , ( . t r ' . : i , . r ' sk'$i(rii iro )s. l)ii kr) i qlini ! i 1, jrv((, rrorNili N r ( l l i j c o L r o 4 0 0 n r i l i i , , , i a r l i f i . l 7 r r l i i { i , r i r l pivi [o1)r\r] nrllri,,i.,.i, lrji {L rr ,.v! | il l).,. l]l I ni r) iurdlrx)tr t)'cd(i rol./!rr.u.
Ova le 5lka irrdsa m t.mLlu
i r m o ! , r c r s € d d i p r r e ! + o d 5 o o m j ! r E o ( i i . . U t o n l! Frdobllu, d on kribdl, do!Lo do phvr !rspo,ire b,oia r n l n r + r i r n i r r m l e F k a Anmaloctis it L)io lrrbLtlji . ntc aka 60.,, i naetr jturn
Ha uclsdh :r ro aft.xr\kar)
L.HmH,rqA
nOtsi{
l.ctlcno dobr ili olcdbr 1c razrlobljc '
Z c n n j i n c p o v i j c s r i s k l i m , n , d r l c h o hhdrijon od uobiiricoc. Ll lcdcnorr u dobu vclihi dijclovi Zcmllina kopnr b ; l i p r h i r c n i l c d o n . U p r c t c k h s c d v a ; pol milijunr godinr izLcdrlo 20 oldbi, i svrl{tr jc l)olnj,rh oko 100 000 godin..
KAKO
JE DOsLO
DO OLEDBI?
rm,jdr r Zdiijo.jfrMj, ol,o Sur.i do!d! {L do hlidntih !.ta, a liotih zirski srijezi DiNl trsl,ijd,rli okop,rleti Tlko sc Dx kopDu poaco ivr ri led, ltojije u stnir odntrvro SuDiero srjetlo, inm jLiuai asijranje Zmn je. lrum j.nc N zrrNitilc i ocerne, rlovodeiido rasr biljnogr phnkto'r. koji je cryio usljikov dioklid iz itmoslire. l]Lkh,a! ar of ?L!,g sikleni.kos elikh hddavr Zemljinu toFlirn,, vn,mjcrj( njrsov. kor.r(n.lj( jo!J{ vii, u|'n!ri hlll$ic.
78
KOLIKO
,E BII.O
RAZLICITIH
DINoS,qURA?
Dino!$( di)drmo u dvit skupin.. DiAoqu,i, ptiajim {ho\,,(n (Aa
rhia\ i dinosrll s glltcr"kIn kukovljco, SaLr a,a,. D!ug, gmrrvi kojisu r:vhli u ro dobr ni.u b,t: DHvi dino,ru!:.
3*"'riie"li:iiif*itri
rT;* I||ErlitE{{'lrl
danaanjihsuiEn. GALLtMtMUs
Pa, sisantosauh urita na p'len hd,ld:noamed&u gumu priJe 95 miliiuna sodina. TdiLisu kao 90 odnsLih nuakan.a
(oko / tona) i bttivediod rylrrrosa
DINOSAURI
nepromodivu
koiu, a mladi su se legli iz jaja. Kroz ditavo razdobl
mezozoika,
to jest
165 milijuna godina,
Zemljom su vladali
dinosauri.
A onda
su p(ie 65 miliuna
godina
najednom
izumrli,
ZASTO
SU DII.IOSAURI
BIU TOLIKI?
Dinosaurc
biljojede
njihoq j€ divovska
velitini
Sddla od srnlnih Deotden. To je, mcdutim, onda i?azvalo chluciju vclitine .-snbcfljivrca, j(in je ona
oDosud.qh ftp.d @ dijcn. rto t. oPet oovcio do Po*$ka joJ wdih l,iljojcd.. Tako $r kioz milijlne godiDe i plijcn
k6 Ju,4iana ohiha I gta ih nalazino
ffi
I T
ffi
NOGE GUSTERADRUKCIII
uPhyno m nvnm !o8arb!. tijeh spuiale iavno do zmlje, rako
bili od nje odisnuri. Z*o su nosli izrsti veliaide i brte se gi6ari. Danainji gmzovi hod4u
jer su ih nos€ odnatnutc od bokoR.
Tido im se vua. tik nad umljom, ili na njoj poiiva. To in og@i&q ineliainu i pokJedjivost.
Priroda
f)
PTEROSAURI
Pteros.uri
prlpadaju
ntoj skupini
gmazova
l<ao
i dinosaui,
i s njima su vrlo srodni.
N^j\e6,)e
ne
ry;i\abio ?te4nodnn
s rasponom
lcila i do 9 metara.
IESU
LI PTEROSAURI
PREDCI
PTICA?
?iicc
i pt(os{uri
evolunali
su
odvojeno.
Slilnosti
kosture
govore
nm de su sc ptice
q,riie ir dinosau!.
Sa,a,ia l ticc i ptcto, ruti ilzlcdali !u J ino. jcr 6u imal. rcrodinamii.n oblik tijela, ldla, lupljc kosri iiasan kljLu. Njjhovo kEno upu.ujc m mkljulak d! su pt€osauri, bai kro i ptic., bililoplokrvni. Kod ncsodnih 6e tivih bidn ponckrd r.rvitu,hira yoisrr p,im)c(Dr .li.noh okolnu.
IHTIOSAURI
Ti su gmazovi
iivjeli u rnoru, a m povr3inu
u iAazlli da udahm zrtka. hhthyataati
(doslovce
,uibe-guiteri<)
radali
su tive mlade
i hraniii se dbama,
lignjama
i amonitima,
Najveti
su bili dugi i do 15 metara,
JE LI ZIVOT
U MORU
U DOBA
DINOSAUM
BIO
BITNO
DRUKEII
I'EGo DANAS?
kpod povihe mon zivot je bio rlo slilan danalnjeN oceoi !u vnjeli od noskih pda, zvjezdata, ko4rja, noNkih puida, klobuka ijrstoga. Kmj njih su, hedurin, plivali soleni, duus izunrli moski gnazovi, pdnjcrice
lhrlosaurje imao dupifsko, hidbdinamirno tijalo, pLojke, pereje idugu, usku lalju$ s bddLjastim ?ubima, Ptivao ie maiuti repom Llj.vo.desno, te postizao bRine i do 40 km/h (22 avoh).
8o
EKOLOG|JA
Sva
iiva biia stoje u sloienom
odnosu
i prema
drugim vrstama
i prema
okoliiu.
Znanost
koja se
bavi tim interaLcijama
m. Ekologija
se bavi
, koji veie
sTq
l!r! !!g!!!rlM
Elontrtiv noic bnisr od nxh.c lokvice pi Jo solenE iumc, . worisa rivotnr zrlednicr, njsin okolii isvc djilbrc ntehkcirc. zrjcdiica jc slop rivotitrjr, biljilr i mikroory{nirana loji ,ive zrjedno ni nc]<om podru.jL, ilistanittu. U s$rayniccokoliil $rilmo iNnce, kiiu
TKOMUNI GREBEN U CRVENOM MORU UZ EGIPATSKI] OBALU
(oralje iaLazimo u pLltklm trcpskim morlma, a medu njlha buia rvot. KohLi ! sitne, votriike kole
svolh vapnemnm kosru'ma Dg6duiu kameno grebenje. rai ekosslav daie h6nu lakLon
rbama drusim rvothjskm mnama,
VuLkansra je erup.lh dranatano p'ohiieiia oal ekosustav na Havalima, 0hladeno, skrurnuto Lavlno polle nepiiatelFkiie okoLr! ra: va bifa, pa rpak iejedna poniBka blljka *pieLa i,niktruli na kpkl ,emLja iaD*aojvietrcm.
Velka pLava laplla protd re dbu, a sun.€ pdriie rast biLjaka. To su samo dvlje od mnogih dozenih inrerak ja koio s odviiaju
STo
lE To BtoRAzNoLtKosn
Konlni srebeni posjedLi tr viso L! bionaolikost aro ito hedtr njnna iivi velik bmj dzliarih vsta. U puyirjana je bioMolikos !rdcn{, zaio ib je u njina boj wia mmso hanji. Ljudi su netnin djelounjen, prinjeic rrkonjernnn,ztovljavanjen ibe, smnjili biororclikos u nnosin ckosujavim.
ZASTO
SE EKoSUSTAVI
MIIENJAIU?
[ku{Fc! \c (dtio mi]enriju ponetud \ o puhko, dn,giplrjako bm. llko, prinj{ne, iru$kil)ohr , o : 1 . . n . r - . b , b r , , " . c o ' \ . . r . l r : p " j ( r . n j c - . poiinje sdEati iovr zrjednici. Najpije siiu ka*otivui€ fionnske biljke, as njima iriyorinje lojc ihjedu. Njih po$upno aDtnjujL, reie biljke, ldDjeice $abla, is rjim. povezrne tnorinj€. Napokotr se uspo$aylja sabilni sdev bioloilih vrta.
8r
HRANIDBENI
LANAC
U sakon ckosustavu
bioloike se vrsre medusobno
prordiru.
Hmnidbenije
lanac
jedndmje|tu sre
koja krcz htuu povezuF
i do iest vrstx. on opisulc
p J , k o r i n ,
" e k r e i u
e n e r g
i . l i h , a n
i \ e r u . , a
p , c l r i c ,
s organizma
na organizan.
STo
jE To HRANTDBENA
MREZA?
Z{jediicu u ncLom cko$stivu nogu Noriti i tisrG biolo!ft]h v*ta. svakr od rjih not! biti i lqdki tr dva ivile hranidbenih lanaa. Id splc linxci ! ekosusav( @vemo hnnidbenon nrerom. U njcn,u nil.rino
p , . m n e p , o / . o d l t e k o j : ' e b i h r u r u . , \ r ' ' ' , f n , o . i r k , h . p ,or& k.i, . hdne b.l,kdn, i /.vo irjr ':. ,.. 8,.1lilr(
koji tuhh mne organiztu.
)
Khlnl potto,.,)e tltkr koiiiede h nse, Set<n hnl pottdtn s! hadue koje iedu vesLoiok.. &tn.a/ potolrdl su vslonokl
koii iedu mouki ']toplaikton.
Pbl*odel ie noBkl rirophikton,lolen blLiii,
ledionanlaii pLankioi,
zASTo
IE GMBE,UVACA
MANIE
NEGo
LoVINE?
KAKO
BILJKE
SUDJELUIU
U KRUZENJU
VODE?
Gnbctljivrc0jc mdjc ncsolilovinc nto ito sc onindzr m viicNu mjc$u u hnnklbcnom ldicu. U hdnidbcroil ldr.u orgdri?f,n) proosismo dio cncgijc dobivcnc iz hranc. Bududi di sc prisv.koj prctvorbidrergiji gubi, svdka k'rika u lmidbcnom lancu (DjcsovDivo)u pRvilu sdrrNi nDnjc jediDki od onc ispod nje.
KRUZENJE
ELEMENATA
Organ;zmi
pot€bne
kem;jske
nad, pimjerice
ugljik,
duiik; vodu,
uz;maju;z
okoliia.
Oni,
medurim,
sve
te elemente
ivrrt4u Geciklimju)
kroz izmjenu
wafi iliposlije
smfti.
KAKVU
ULOGU
U KRUZENJU
UGUIKA
IGRAIU
BAKTERIIE
I GUIVICE?
S u n u a ' J
g l j v i - (
| l, , k , s : i c
, . ' L d
r r i , v g , r d n d i i .
k l : , n
$,rkruicnjc clcmcrft{.
Oni itraru ili rMgrlduju
d\tad.c
uginulih
orylriana.I' iroD
u zrak
ispulraju
ugljikov
diokid, dr ga biljke ponovm pnrade.
STo
jE To KRUZENIE
puSrKA?
/ j v u n n r c r z th u . h , l r ! u t k u o o r k u iF g o ! r n \o r . , r \ o ^ . ' o i h n i . m k . ,/ n o i r i e d i i l d o b q i u r b i l j r r u L o , ,
uruko',/ jed!. Bakedje ostobadaj,, duiik i' nFe bitjne iiivolinjske
, .
l f l l i l
, , p ' " " n \ D " u r o r , ' i i \ j c \ , , , \ 6 o r r r , p o c i , J
' tui,riii,kiri. Oielai'evinr)' sad bez kojib saiici ne motc 'ivjcti'
KRUzEN]E UGUKA T Svim o€an zmima, pa tako i na 5Lid pdkazanm vEtana iu afrlake savane, polrcban je usljik za hg'adiitr i:ivot
rljela. Kiu:enie ugljika il usLilkov cikLus omogutujo rcc kLnanje tog eLeneda, tako
da se on stalfo obnavlia.
BREsKVA U R?ISPADAN'U > Brcskva ltune, to iest 'arare se
dieLovanjen sLjlvira i bakteiF,
Vcnu se vode vnia u mo€ po&ennim i nadzemdm bkovinu, m dio nje upije i korij€nj€ bnjaka. ra voda ispdxvr iz dihova liiia i vme se u znl, sdje s nijeh s vlagon isparemm iz moLa, da bi napokon u obliku kiie opet prla na knljr
/
*
e/
\'
THMNIDBENAMRE}A U ovoj pojednonavljeioj lumskoj hbiidbenoi mrcti iala, mo proldodale (biLJke),
povolale (livoliiie) i bzshdrvaae GLiivel.
orsannm koji mogu lako nzLagall druge olganirme:ovu se hzgddivail.
8z
STANI
s
TA
Organizmi
su prilagodeni
iivotu u odredenoj
sredini,
to jest pri
iasno
oJredenim
ur ierim.r.
primjcri,e
pri rr.rnor
iroj
i ternperaturi.-Ihj
je okoiii njihovo staniite.
Najveia
ililnlilf, [rtrdrrlilt, e{tnH, [ElFrfl,
illlhlllllll
i
U TEMU
,E RMLIKA
IZMEDU
lI{LrSTA
I
EKosllTAvA-Elqustd je l)odruije nascljcio mnogi,r v,sabr. s€nijre je nje$ u bD clo siaw Bdt.drdem tiyotnrjika vsta n,otc aitnni i scbe isvoiu mledun&d od mctcoroloikil poj{va i glaberljihce. Takh N saniiri snil'na ptie i osa, k1o i hodnicilro ih buje krice.
5To su ro MiKRosrAN
|STA?
Mikct.niircm rovemo m: cn dio ldbiiaM u kojem vl.daju neki posl,ni uvjcti, r.cimo
odrcdcm mpc{xrh iNjcrljenjc, iu kojcnu livc ka'lkcrisri{nc yNE. Tako su mikostanitta . i hhdovim pod kro{rjom i donja strau t<amelra I .,:
kiinosti
su staD6ta
OCEANI
Oceani
prckrivaju
oko 70 posto
povriine
phnera
rc rvde iajrcia yjerska
stanisra.
zivor u njenru
nalazino
na srim
dubhma, od plirkih povriinskih
voda
pa do dubokooceanskih
jar:ki koji sttr
i do 1t kilometin jspod
poyrJine.
44to JE
Mq!4!!coN VAZAN?
sntolikirivot u oedru ovisio mikroskopd<inr biljnnn .ryi. izmiha koj. hvcno ntophntunom. Otr plm u l)o(iihu no , p hq(a $uianu enersiju i',.iijc,a poizvod.ju hiine. Njinr r hRtrizool,hnkbb, aonjc frk hen. dbama, ,rkovida, lisnjin,r i dtusih Zivorinjihr.
llvtA Ll SVLEILA
I NA DNU
oqEANA?
svjedo
u nui prodrt
do dubir.
od $no
200
n kpod
rcgrlc
nrogo
nutniji roni
$rnakr. U vcllkim jc dubiftnr, mcdoriN onatro kao u tuBu ijiko hlidno. U Nikoj o ( i t i h e n i , r ifr srhrom n ! o n i n o , ,ivi dNgi znicdnio l)iii.
rlrtrmE,
83
MOCVARE
SUME
STEPE
Gdje god slatke ili slanc vode ne rnogu slobodro otjecati, Dasraju motvare. One pokrivaju oko icsr posro poyriine kopia. lo nosu biri prale noiaire, povodni tereni, rirov;, toplavna podruija, poplavlj€ne iumc, rresetiil3 i rijcinc dehe.
4s s!r9q4!ry4.!s
u mnogin ho&anmi nrtyino sjlm nuonvo v6h pricr, risavra, gmzovi, klkaca, vodozdnrcr i biljak. L{oivaie $ osinr osr i jrsLice za r rdc ibe idru8c vodcnc tiydint lejc u njlma hsu
Sro
su ro MqevARE
MANcRovAl
To.u sl{ne ho&& u kojina 6{c dwo m{nglovc, i nalezin,o ih uz uopstc obft.
lc moavrft bujaj! ,ivoton, Jj i hie obrtu
Staniita
u kojnna
doninirajL,
snl,l.t
igrnlje mveno iunon,. U njih ubEjanrc
rropsk€
kilnc !unc, sjeverne
crnogoLiane
iume i bjelosoritne
iume umjerenog
pojasi.
U ynn rim sraniitima
vNi
Gdjc godje p'esLn,o,a
iunle,
no prevlaino
a l]lsllrnak
pusrinje,
poFvljuju
se stepe.
Dvije sL,
sls,rk
vnte tropskr
afriila savana
i srepa
unjerenos
pojis, pfimjcricc
jLrtnoxme,iake
p.rnpc.
ZASTO
TRAVA
PREZVLJAVA
PASU?
nNa pEiivlNa lrliu db no ri{c ekoijcii, a ne izvika.I ito jeviicjcdu. oM wc vii.,s,.. Stcpc hiare nnroiso Lazliiitih Zivori,rjx kojc $ h rc nNoir. bd lio ionekoje lok tRvojcdc.
ar5ls
u_!!v4!r!s4lr!E!
rilknbioLog u .kr. rrnon Lou5 Ptrn!ur .n te dokui0 :rn?iP b0tsri, raTvio r.rr! hsm n TasrirJrnFm [ntur.
86
GLJIVE
organizmima
te izazivaju
njihovo rruljenje.
Gljive postaju
vidljive
teL kad se swori tijelo (steljka)
koje nosi spore.
KAKO
SE GLJIVE
HRANE?
cljtc upijaju hnijiye rarii, biljne irivod,jrke Mri oko scbe, i io kJo uve, tdo i,nNe. One i !c!jo d$q
hDkc niti, takoznnc hift, koje sc inc krcz iitay! hhnu.
Hira i,lualju€nzin,. koji nzlaiu hnnu u MriLojc
sljivc mostr lako iporbind
KAKO SE GUIVT RAZMNOZAVAJU? vedna sc sllivx rirmorrvr i^{ciyanjcm
siaulnih spon lojeadn sllijrjlrpa izdsu u norc gljjye.'lb st)orc proizvodiiisputta plodiirc vn jiyo izrklk6lje. Nckc sljive ispritaju rpor, kojc o r ezn6c vjdri. Dtr'sc ih islxlj{j( u cks|lo?ivnoh pnsh.
NE '€Dt lot >
poduprti srdpkoh. proirvode
1,"
I
K.d puha6 !die. m riemsu ioi ianane rupa. zdto le ona i pri mjn.niem udd.u u kk
E!q!r v!94!l l Mu.IAEAILSTA
vRsTA
GUrvAl
Muh.N n, ivko nh.istr i do\d., (1,'1, {, vrgrdj, js,ivi i ? r b n i , i i J l . u i L O l . i ( r , . . l u r i a . i r . , j , , r , u J i , r c ' . i J J f k u j ( f!' !p^rc) i$ttic! ilil,i/ ii [ni( vt,.Ltl"]Lr s cgllivr ( 1 , i ( f l i r ) . , { j , j i i l r u g , r l i 1 , . , o d k s L . , ( t r i r r , r . ) , , . e r , h k o d { N ^ ? n l w c r i k c v . l o s d n c .. naptaike (Bdld ony@te,
^ PUPAN]E KVAS'EVIH GUIVICA (va3tuve se sLiivke brmno:avaju p!paniem. r,r0v0 $adice msraiu kao ,damisaih, pa 5e odvoie,
,EsU
TI PLIIESNI
KOREN!?
N " l , . , o l i i 6 l ' n . . { i 1 e . \ p n ( i a r . . J t o l? 1 : , i | | i , . nirenu ?tlenn plijesan koja rdr & voaL,. ona proizvodi ' r , r i , i \ / , r . p e r , . . . , , . m r t o r " r n i , b . , k , e . 1 . . L , , ] T i k . nnogih eikih bolesi.'ti plij6an, n,cdurin, daje iaroru
. i i : . ir:
PLUESNI
.
, ..cljivc koje arcmo plij$nimr slmnju vunasrc
: ' 4 - .i , A I i r e n , , m , r u o i h , , , ip , i m J e r i , e L , u h , ,
v . . u
I I / m , l i n c r . $ r J \ l . r . o d 1 i x , , , h h i . l t u j e r u , r u
'nvn
is vLiaka
ispultrju
spore.
Te spore
onda
.'.' prokl;jajr
na drogin namimicam.
Krulne pLijesnise ha jatu m 4ibb
primjed.e ktuh!, kao sphr sivih hifa s odim v6.ma koj kpulralu spore. Te spore onda ddtebde do di!sih komada kuha. Na sLi.ise ne vide I htfe urarLo ! kuh,
IABLETE PENICILINA> Na 5l.ile koLoniF bakterja
bbLere sadDe penkiLh. U oii<ienim podtutlin. oko
ALGE
Alge
su biljkama
sliini organizmi
koji proizvode
hranu
fotosintezom.
U svim algama
nalazimo
zeleni
klorofil,
ali su mnoge
dmgim pigmentima
obojene
cweno
i smede.
Veiina algi iivi u vodi.
JESU
LI ALGE
I IMORSKA
TRAVA
ISTO1
svo$ no*e rave (beryjetrio)dsc, rli$c:rlge.isu noskr nvr. Moiska je rava hko vidljiu jd jc sd i odnmogo strnicd i ra$e nr moNkon dnu. Motc bnidtu,r, smede ialeDc l,ojc. Miosc alse. pdmjeice diabDeje, m . b o L o r ' k e . u \ . 1 . , , . . i ' , ' " j , , " J . . n , o . , 1 , ' e , " , ' '
ZvE Ll ALGE
SAMO
U VODI?
Veiina rhnNkih vrsk iivi ! non,. u jezerim il,aLaDrx. N&e jednosaiiine zelenc sc u vlaiim uvjctini 0,og! tivlcti i nr kopnu, prihjdic( n . d c L n i m i n b i l x , . r t ) o v , r i i i i r h , n r p i r n o i d , l n ,
o r | ( , u . l ) g c , v c I l i i i j . v i n i .
ovi mouk6 rF!i, kao i mioge druge, raste uz povdinu Nicznc
su Lkbnc vL.t usdrcnc u kancn r a k o T v a n n r ? o n h a i p o d a i . h i .
Kad sc t. lnva rbos osckc nadc m suhom. od sm ie spasivr
Ljgava sur koio'i so por[vr.
sRAara
reso 5u vodn ie bakkrllan..
kdn. wna.Ncn! aLsc knc na dubnl od :63 melik. Manja ie od drugih, a sadDava plgmerle h hvatanie svhrLoni u mrlnim dubfama.
LISAJI
Liiaj nije jedinstveni
ofganizam, nego iivotne
uviellma koi lLadiju tr arktiikoj doiLido nilh, najp{F pap.ima
LiraF smari Lisiari. rretu
u ekstremnim
klimatskim
uvjetima,
pa ih
nalazimo
od suhih pustinja
do lederog
Arktika.
Oni rastu
na povrlini, primjerice
stijene,
kore srabala
i tla.
KAKO
GUIVICE
I ALGE
ZIVE U LISAII4A?
zajednica
gljivice
i zelene
alge.
Liiaji iive
GljivicsMnju mnjski slojkojiiririalgu isl)od $bc od iuicnja iikodljive koiiiine wjeda. Alga prk soaLa hnnu lotosi,E4h, prje dijelis djnion. Liiajje aurat opsk ljujc kljuanim nineralnin erimi, prinjerice duiikom. l:rj obo$tu,o koi$rn odnos rlrije biololke v6te zoveDo simbioai. (doslovcs s,tiyotun).
89
FOTOSINTEZA
Zivorinje
rnoraju
tra;iti hrantr,
no biljlte
je swaEru
' J m e
p o m o . u
. u n ; n E (n e r s : i e .
L r j p r c . e ,
z o v e m o
fotosintezorn,
r on biljci daje enersiu i marerijal
5To
!E_z!vA
!1gIgllIIEz!
Lilae biljtu hvrfr €dersiju sunca, pa ona vodu i ugljikov dioksidpEr*r. u c.esijon bogro sfukozr. clLrLo'a dajc biljcidrc€iju, r t njc nNuje i cehllo'i od Loje su izs"d€ne sijcnkc biljrih sbni.i.
r KoftjENovE DtaalcE
(o'jieiove dLale, na slkr0vetiie 2@ puta,5itii su zdanci kodjena b l l i l c , o n e , t v a n . u g o % r - p o v r 9 ' . J \ ' o z . o i . l o i e n o " o e , l a s . o rpsorblh vodu l6iieElie lvai,
ZISIO BIUKE
IMAIU
KoRUENIE?
B,ljke imaiu kditnj. zbogdq sldnr.rlosJ. Korij<nj' .iJr. birjku u do i ne dopui$ vjeu( daje odhsc. Ko jo,j, orin toSr iz di upija vodu i mine&lnc Md, pdmjcde duiik ihlij. BilJk,mr iicbr vlJi dr nadoknede trreii quhiuk
E@il,IEtEElEd,a"r,";"i
ninc$li Do(cbni zr swrranic tvili birnih zd tivor.
KAKO
SE BIUKE
BMNE?
Biljkc oc moeu pobj.ajhlidni biljojcdima, ilisu n^ilc mno:do oblamhcnih lRJsrh. Nck inuju flDjc koic l.odc loru i probdl sluznicu, pr sc ato n. mogujcsi. Dtu8c op.t proizvodc ailno orovnc iodvotno ncukusnc wari. TEac pakMlircu inijusknc dlari@ kojc b6ne kukcima, kojie hlanc lildcm, da doptu do povdinc.
zelene rolkice !$ ih vidino na ovoi nikorobsEfiji stan ce jea kLoropLasii. U njlma je klorcfL,
fttom s. kao otpad nulule
TRANSPIRACUA
Liite stalno
gubi vodu ispara\anjem
koz siiuine
porc,
rakozvnDe
puii ili srome.
Kroz Djih, osim
toga,
u lht uhzi ugljikov
dioksid
i iz njega
izhzi
kisik.
To gubljenje
vode
zvano
transpiracijd
(rnojenje)
stvaflt
isilu koja crpivodLr
iz korijcna.
5To lE To VASKULARNI
susrAw
Vodr i hftnjivc iva sibrj,, se biljkon kroz njoin vaskularm s r u " N i c g . r 1 t r r : t J " i i r { . m i \ , o ' k J p ' k i h . j J \ i , . ' -l : -l c r' : f -l o c n . I\ ' -l ( - ' , . , 1 o i . u J u i m i n . , d -l c . , L d i j s ' j . u osalc dijclovc biljkc. Flodr rJik tu iosihrdijiy(wrri, pinjeic slukqu, s njcm njiho* nstMlol)o Niil
^ PUc N06i
pua I stoma na povdini Lhta, okrutena je dviema nan.ana zapomi.ama, 0ne noiu etyaralu
f
< VEN€RIM MUHOLOVKA ova biLika moso:ddlta, kdj6 hste na v o siromrlnom rlu, klluiie mineralne lvad dobva z kuka.a. Na knievima nie,na Lisfa nalaze s€ stupi.e mpravLiene od dviF pLonce.
Kad ia nlih sleti kukac, kLopka se zalvori, Biljka prcbavi kuk.a iapsolbih
Nofu stanke zapomke olvaralu m o : € u L G t , a k n j e s a m o : e
9o
BESCVJETNTCE
Mahovine,
p:rprati
i njihovi srodnici
nemaju
cvjetova,
nego
se razmnoirvaju
IEEEEFffiE. Veiinom iive u vlainirr
AEtraLili tu bijke tmaju {aik;,, ylaknrno debLo, nad koilrn sE :
<iri kum od LGia, Ova v'drall
i sjenovirim
staniStim".
mmffiffigI su biljkc bez
cvijeta,
no koJe
se LazrnnoZavaju
sjemenjem.
IA!9 !ASMAPj4I
nxhnih ilirlzon, fipri(i ,ise rodonno k@ tto. l, 'nr r ftrpoljik. na Dt.nr izenrjr liannji?nyilrri lntial Ti scl)rpolr.i.-nmolu, i pur)(iiiksc jtri. Liiic nckih r$r pill{ z c rtr(] i (to 6 ndirr o durihr, dol( trulo do,cn j.dvtr I dr.
KAKO
MAHOVINE
MOGU
ZVJETI
BEZ KORUENJA?
MxhNrha uElxqronr rivi! mi (iin btrs(riri I jsLrilaiox. ()nx ndnr pnr,g korijdjx, nclo 'r,ke t lirc, rik'vs,. rtoid.. Ko.j!1diki izonlj
(
si(lfc mhorinr r i o. k nd, k.r, nitrrh,.'rL n...r). v(ln. Nj,, t zrkx upijrju li\tovi.
A RAz/MNOZAVAN]E I}IAHOVINE L s i a r i v d c , n a h o v r e p r o a o d e Tefskc I nulkc sl)oLtu (iri.c. rr!rke sDom slaf o prai!
n:u do reE[ih, Da h ododuitr. (krpaLa sJ spo'am, u nipk,
SPORE
Neke
sc bescvietnicc,a,nnDravaju
izbacillnjen
velikog
broja
sirnih
slx)r..'l isc siaulni
orgrnizmi
' .,u:. .d r.,r, (,lo ,eLJ iko .,. I iL. ,, , v nu o\o n , .
papd koF trne m htadrLq'r mraar0h iunskoh rid
1r4
,r*,r",*i"3H
p1p,rh nast h,ntir rl-' i r,o ,.r ,.J -dE ' !L:.{\
5p0ie ptrprati h4ialu $ tr -{titnim kapitama, .: takoainin ro6ma it ru5nim gomLcma sorusi6stu , rl
5 do,rrc strane lr.r paphr. Pdmierc veike pap.tli . god rnr€ kpulraju m june spora
44!TqEE44!95ExEspq4
v4zN9?
Mmge b6Njede lJiljke prc$riniu vjetru dn tn n. dirre qznes. !l,o,t. t ine s. srxDlujr kodt!i n.iia r biljl.Jn nxjkon a\vietto, vodu i vlrne nrn,srtft Nr'. Ako spdr pidrr mvlar,o Djr$o, prol]irrt ie
eenrundr
subla i smlje tije f sFnenke
rdtaju u drvenastim
&ie !a rcvcmo
ierinjatama.
Medu 5t0 njihovib
vrsta
ubrajmo i bor,
jclLr
i cedar
eetinjaie
u hladnnn
yeve."",
lujnina rdru u gust;m;umama.
Veiina
zadr:avr
liiae
hroz iiravu godnru.
GGie borova i mnogih drugh aetiiiata zakol.ne su prcma dolje. Tako siijeg skDne, ie oltel vllsvoion lernom stabLo.
KAKO
dETINJAEE
SWARAJU
SIEIIIE?
G'iriR huu nujkt i tlnrlR e!cR. Mu;k. elei rputtiju znu pclurli(mulkc spolrrc staDicc), kojc maDsjvjettul Nrnc\e liih n{ ianskiicler, onioplo<le itusku spobu si,ridr. Oplodor!cjajdcr n^iju ! sjcmcnkc. Poslije godinu do dvijc dmi, k(d sjemc doz,ijc, rrnskisc ieicr otvx!r. lhko ispuin kdhr. sjcmcnkc, koje proklijrj!,
zASTo
NEKE
aEflNJAaE
|MAJU
rclreAsTo
L|SCE?
A .€SER IAPANSKE jELE sjenoke sz'ijekju u :eskom
an"r^*r
ror
Q
lglildo lii& ontogu{uje opsinrku krajwina s hhdroD, ol'oN kli'noh.'lir jc lilierihvo i prfluiero 'ne$!tom ovoj'rico!', Ekozvdorr kutikulom. IzduirDi oblik, iilavos iLutiltulr omosuiuju liiiu da izdrrijaL vjcr$ i dGrcmnu hhdnoiu. oni, orim !osa, snDnjuju subirllt vode.
!r4!! LqElgqc!q!q!4
Biljke izsrupe ciksa inajL, velike ielere zr proi,vodnju sjenenki, koji nogu biiidulji od 55 cm.le biljke ihrjudepasr debla ina vftu duso,,&vcdoro liiie, esu sliinije palmhd regoli &rinjlaou. CikNi n$u n ropskih i supuopskim k6tvima. Ina&su poomci bilj& loje su bujdc pijc 250 milijunasodiia. Dan6 ih poznajeno 140 vsa.
SUMSKI BOR > B0rovr su, p0pd vetine ierrnFtu, vazddeLena stabLa, ilo znaiida kroz iikvu godnu addavaju Liiie. Dugo,
DRVEEE
Te visoke
biljke sjemenjaie
imaju samo
jednu drvenu stabljiku
"
koja nosi svu njihovu sihu reiinu. One iive mnogo godina,
i zimi ne ugibaju.
Najveiu skupinu
medu drveiem tvori
iirokolisno
drveie.
445.19
1!l!vECE TAKo
vAZNo?
l)Neie trurk i\puita knik koji drugi o,gantni udjj11. Njihore kdid,jc porerujc do i tako rijcai vodida saodnse. sobh orih tos, Jrj1, hnnu iriurnj! habnrt hmsiD uvotinjin,i, kao idivo ^ otenjc, s, iju
KAKO
DRVECE
RASTE?
DN€ic nuc nr dq riaiia. losdn,c $a,ricc n. wkima snniica sc diiele, lrl onsstosr n*!. Osin tosr sc dijete irinice podkornoS slojr ?ranos krnbij, prv inc jdeblo i s,:oc. NNcsrinice iro ih rtvaia kul)ijNde urajck(
STo
JE
To StRoKoLtsNo
DRVECE?
Zr nzliku od icttr,jrir, kojc i'nrju islitu{c listok, u iirukoliibg drvci. otrisu oL,lino lirokii (vnj.
yc.i,rm N to $,bri DEIE!@IE,
kojr u jq$ odbncrju li!ac, no iirukolisno drveac ropikih p[ium ?tlcno jc iiriv(
:illl;:
Yijjsfi
ffi i#'1'
-"
i.liil.liill
iJiXl&:
:l:llli;l1"TN
0d oiv6i!i!ah nan c loje zowmo I! temblil I
"' *-o:ll.:-*T,ltil
i1l:'lv*" 'r\
. Purr",..ro xoo *tru,, I
.vjchire su ijednos!pike. t
rAI$zETENA TROPSKA PMSUMA Amazomka le kilna soma mivcta orprlke porhu svih ryiotn h
*nka se sastajt uElavnam
Flofr GTrarthunl po deblu.
vlaknstu kotu tvorc nftve stani.D, Ana atitl d.bta,
9 5
GORICA
e u jesen
sobi iiiae zoveno
im ililistopadnin.
Oro iiri
s umjerenon klinor! koju
ljem i hhdne,
pr i studcnc
znne.
IDRVECE
oDBACUJE
LISCE?
odbaci liiie, f rcsbj.,{ri. *rd nem ddoljm {nci
. Ljctije !o liiae krciio zeleDnn
,om (bojllom) klo,ouL"n,,
huta cnc€ij! Sunieva $ierla.
se klorolll nrlnii, d o bih, pa sc otkdvrj! dotll
iveni i sllivcni tigmdr i,
T STOVI PERZ]S(E LIIESKE
KI POKROV
stabla ?ovemo krolrjon. Nju rvorc
ice i liiae. U trcpskoj
pratuni kroiDjc
, te pN;.ju sraDiirc Dmognn
TROPSKOJ PRASUMI
rqELoGoRrlNo sTAsLo r-lEn qE|ocoRraNo STABLo u tEsEN l StabLo sc kupa u llclnom sumu. hscn donosl mhladnlcnic, . i manlc
? l o r - . 0 / . L c n o g J : l l 6 \ u r . L r f o , . p . p o r a i hval. sun.e da dobja soqrju na'anlasto ismcde,le polinie za slvatnk h6nc. orpadar,
u l@psklm 9umama naL.zimo iisno p'eporalLiw sloieve
U wlnom nolu mivsa naba D'obiaiu s znedu krclania diuglh stabaLa. hpod kolania i€ polukd r naiin {abLima
sdhh bljiki !!Lilh Lidova koie mos!:ivieti pr ,abom lvl.tu. Na dnu le svega mnlno tunsko lLo, sdle Tivlmnogo
i sp.]mj kiinot iun,i, gu$o xbijcni sibli n*u do velike visine nro iro $ orimiru ?i Suiisosjedo. $ablo viie,liiie nu prnm viic sj4li. Nckr vabh
SU STABTA
U
VISOKA?
JE
TO EPIFI'i?
t
rT't"
je m{njr biljk" koja msemkioj,.litlko da joj naldi. Mnogi epifiti nve visolo u looinj.n. roFke
avsto usidreni korijerjen zadcblo igqrc. av6i u kloinji, pihrju nnoso vile Njeda
na du, r osin roga i viiekiiDice.
Ito biosoba koja nojina tru kiine iume vdleta I prcma sore Pr mino {abro aoltm isGm ! raznl hvara oskudno suniano svietLo koic * prdbijtr koz kro<nje.
96
ztvoTtNJE
Zivorinjc dijelimo u dvijc glavnc
kacegor.ije
- kraljeinjake
s unutrainjim kosrurom,
bez te srediinje
kosti. N.r
iivotinjskih
vrsta
- svaka
p:r tako i hrptenicom,
i beskraljeinjake
Zemlji iivi iak deset
milijuna
sa svojim naiinom
Sro tE svtM ZrvoT|MJvlA
zAJEDNtCKo?
!., lijclo t aili ,ivotinjr i4tuleno od ijnoso rutiiiljh sNici, , $e on., (ir bi op(i1.. j(du drugc orgirnDrc. ZI ,rliku
od /iyoiinjr islji , rkorijenic0ih hrJednoN, hrc$u, 2ivd ijce Eibrlr o potrizizr lieror ! bilrgu
- ' r u | l p r i ' ' . ' r i f l i f i i " r . , \ p o , , L , L | , L . i \ t o t u s . r \ , , , r r ,t i , k , t [ o j i u ? i m x i u i ? r k r ] t i v o J . .
KOJA
'E ZIVOTIN'A
NADRZA
NA SV]JETU?
l ) v i n , i ) o ( 1 2 4 0 k r ) / h . N a i b t r jL I ho'hfr.Lix) n lc(, sl,'!tr r.iB,i. Onr leri lJ,7i !r) i k(lin od 170 l{!/ i. Niibf)r j( vottona i i q n i r i i N , J ( i 1 A g l . r r , l ( o i l t , l v i b r i , r ' r i d oSTo
su To TopLoKRVNE
Ztv_oTtN,E?
' l i ) t )
o L L V r li v o r i t r i o i n , i u s i , N L i c l . s n , i o n , p c t r r u n r , , . L i ! . i i . ( { i . , . . , r r , r t . , t . . . , r . ' r r u f . i . r c r , r,,i(. sr(,i!r (, pi rrl(o i 1)(, gnvrvi, vodo?cnjci i knkci,. hh(ln.k'^ \ 'iivorinjr. Njihovi sc LrhrpurrNr Dji,nia r r n p d r o n r i o ( ) l l i r i r j d ( r n o m : r l ( i v f t , j t ! . t ! L v c { l tirorifj. k r,li kl turijL, rh ,i,o roiL Inanie t1..urc.
:::-:{:.- - r
mole. i tck ond: rsfe di g. ubije.
,',ai
n o s . 0 a 6 p F s f ^ i .
KOLIKO
ZIVOTINIE
I\4OCU
BITI VELIKE?
\rl,c rdifj. mog( rrisido S,icrjc velinr. Najveai r.tivori,rir rr syijed flN{nrikn. On tuie doscgnftl 28 nr.tra duurc isko'd t50 tona rctinc. S druqc pak nrr,0, nekr r, rlvotinjc,rko mleoc da s, neviAiive soh" .kdn Nijn$jcNr iivolinjc n" ",ipt,r uk-"o,c mcre,.,. sx,rrn. $ od ,i,rDjc od 50 nri Q ilQe n, od 0,5 mr.
Sve
iivotinje, da bi opstale,
moraju jesti druge
Prema
naiinu prehrane,
svc iivotinje moicmo
98
HRANJENJE
r dvije skupiner
na
organizme.
podiielitl:
ili mesoidcre
i E!!!EIEE iti l,itjo;derc
rh.ihiuo,.r.
5ro 1r ro svEjrot
veinra tivotiirjcdeili n,.so ilibiljkr. no nckc d njih jcdu ijcdro idrugo. Njih zovcDo svcj(|ha itisvlrieinx (.nn'yonn,r). sv.jcdi ru, rc.trno, nrcdvicdi i svbjr a i . r e k . l , J i r i q r r , I p ' J n r , ' m j s il c J , n o i r d ! i , , n r i i l , ' h h l , i , I , r - J i k r l l r i n , u r r . l ! n l r r ! , J i t s { u r i, t i iumske i drugc ptodorc.
Iukanov le klin pasebna vatik da bi hosao pryati ktoz nsthlia.
Sro JE
To
R;..,...r.4,r'."i"
t"* +d.",".
Jur, mr,r;l
!oJ.. Trko sc lovc Jtnio€.0izn i. Zidj"je koj. * iako hnnc mogu biriwlo hzliiirc iobliloD ivcljiiftjn -pasc hk) llhnc tulD,i, plnmd,ci (fanrihgo) ikiroyi usan' (D!(lu triiDi irhvcn:i).
Hjeie iapovi ru eliMr mesoicdi koi se hram ruddh i a D u 3 l s m l o l h m . 0 w j u & b r u u b i i i v o y i , p i s e n a i c i
MESOJEDI
M . , o r , . l . L 'r . i r r , r n sr.,b(,tii,., d..t. i i,,r:;i.k,,.., r,,.,.. ,,"..i ,r.,r.
iivotinjc.
Gnbeiljivci
obiino imaju oirrt pandic,
zubc
ili kljun kojini rMilin,
plijcn.
Zivorinjslo
jc mcso
vrlo zasitno,
pa g(rl:dtjivci
nc momjfi
acsro
Ubijrri.
Ono sc, os;m rogr, l.kic i probnvtjr.
XAKO GRABEZUIVTI U8IJAU PTI'EN?
N.rjsilDiji gnbctljivci popur hvovx, mo|skih prsa i o r l o v r u l o v u s c uzdaju u s n a g u i b ? i n u . S i l I l i i i i s l a b i j i l o v c i o s l a n j a j u s c ic s r o n a lu k a v s w o ispccijalne rchnikc. Ncki gntrcrjivci, primjc cc vukov', love u aoporima. Pruci svojc ,rrvc Iove mreion,. cesrruie plijc! ubijaju offorcn.
BILJOJEDI
a.ljusti, ^'bi i t.lud,c t'iljojcdr priiasodeni
$ ;itavoj
bitjnoj hmni.
U usporcdbi
s m$d,, biljkc nisu jako zasitnc.
p? ,aro nnogi biijojedi
na Jero
trosc
mnogc
sate.
zuBAr sMt,ESqK> zlb morkor pi nr oirri
u! l.r di likle nstrgntr p il.tr oninn! ( redovimr, h ( . m i r p t r d i j L r , a m n r i h o w nre{o do'e novr. rrko nete v6le ! zivoru mo8tr potrolr id0
l o o o o 7 u b . tp r k s v i m o 6 k i p s n(s'abdljiv.i mivcti mldl
n i m a , k 1 o p s i n . , h n n i s e . i l c d ! n F m p a f h d n r .
a vo.e voie i. plno nad06, pa re miogo hhntvle od tilitr, tedc, r irere je do niega dori voaem, pdnerad moraiu ren ikuk.d. Pii.e samd ! rooskm doyoLin0 voa: kroz iilavtr godn!.
!4!9 B!!!gl!ql PRoBAvuAlu
HRANU?
F i t !c .,d /, ., ^ J .(t' tu/u k.ii \ ,( J." I hi,vl .,
zeluci mnogih
biljojeda
puni su n,ikroba
koji je
r " , g r r d : r. N.k i.il ^i.di. pri ,.i( ; . g^vcJr.
i n r . , J u
po viie rehklaca.
Kad prodc
kroz nelrc
od njih,
hLana
se vLaca
u usra
na pooovno
ivaLdje koje
I a r d ; . n i . / i , L k H m d n i u . I " / o \ . | , o p , r i a J n j e l .
KAKO
BILJOJEDI
IZBJEGAVA'U
MESOJEDE?
Biljojedi, da bidoilido l,{ne, neDordu bribi!j.to on,ounni, sli mohjL, bni hri iliF na ncli ltuginaiir
' " i i i : , . 1 ' 1 . ? l : . , . . V ^ g : . L r L r t , r , i. , t o . , " , . i , s or{oriicm, daih lo\d neopL.. Dtugipat nnljo debelu kotu. bodljike, $rnlok pa ixk ion rekojiDr db,jaju
10()
KOMUNTCTRANJE
Zivotinje
komuniciraju
s pripadnicima
svoje
i drugih
vrsta
Lako
bi
koordinirale
porr:rgu
za hr:rnom,
privulde
spolnog
ptrtnera,
odgojile
nladunic ili pobjegle
od opasnosti.
Razne
vrste
odaiilju
siguale
pomoiu znakova
i zvukova,
ali i gesrikrrlacijom,
dodirorn,
ispuitanjem
mirisa,
slo2cnirn
kcnijskim warima
ili kombinacijorltr
svegr
toga.
KAD
ZIVoTIN,E
SALJU
!]!!4LNE SIGNALE?
Vturlni rigiali nr mrLu drljbLl l,rno$ nD(,iNo poutd, rinrei..:,lro hn,rcl" i,Odbtt,, price od tDria do Lkndra l)rnhic rcnkf iadtiD bojur Kril(\ni.e ro iro iuc syidlon ltcli hljesJt , rt,x ,e.a tr bjj+u ufo,trrvi oixlc h opsnoi.
4ASTo
Ztvofl
N,E
Kott4uxtctRAJU
zvuKov
vtA?
Z{('ois sisr:rliprr.sc fitko znrr h udiljcrosi i 'nlsh ob,,rijriu l,oiukr.lrttrc rjN.( inxjmtrni ndikrvci krikoDi oztraiMjr svoj tc,iror i Kibvi, rrbc i cvdci pjevonr l)ivhieirok.. Majrutri ri,tiiltnn
^doqD{ upomNrju soju druthu tu tuztiirc rct),ilrieljc.
< SLOZENO KOMUNICIRANIE nt.llsentnl skav.l, p mied.e
zvokovima, mnk ma, dodi'om,
g.niruLa.iiom inhzom LiG CinDanze mosu nauiti lak
v z u i i i 5 i g n a t n o & p o 5 L ! ) i r i z r o b F i u . (0d oyc sc sBFine Llliki h,vto rep ni I ni Tmilsku trav!. Ta vil|J inii sr.tr)Llivre, pa 0ni br!;€ iako ic susi.n c Dolpun0 be,op6m
GOVORE
LI ZIVOTINJE
UVUEK
ISTINU?
Kkl tivorirj. koD!rici,ij,, s ncprijrtclj.m, nlihovc inldftdjc 0ir, !vjck iiifirr. I,ri, n,iikc i(ttugc iivori,, l , ' ( . c . t , i , . . 1 . 1 . i l i , r , . . 1 r r , . . , . r - . . . , . . . . . r . oturDi, di ?ivi,rj! nctij.,cljr, Nh,D,0 (li N .)'(i N c k c t i v o ( i i j c . t ) d , i i r j L , i z s l c ( l , ) t ) r ! , i h n v n d , j i .
zASTo,IVoTIN,E
ISPUSTA,U
FERoMoNE?
Ziyorirj( Dirisrih ssn{LiDr, ll)n,)i,, mko^d, h tonnujl, utjc.r fr ponriiijcdft,sih tivoLirj..'l rLdrcri l(cn,ijsl,i
o o 6 i . , . . . ! ' l { ^ : ' . , , . / , ' . ^ 1 . , , r . . . . . + . . . t . , n znkonl. Zcnke nroljcr i+ririlrL lcunon! Ji lJr v0kr muzj{k.. Itu.lnr{vr, drli iu liol,,iijrnrx !cntk, kmLjici npu:tifoonoN i {rkokold,ijifrdrxiyxkovar.JDrkr.
;1r,,
r l , '
Ferosoni tlo ih irplita mati.a o.era,auniv jtrl! ran drusih i reromoni, poiiil! se mzvljali drus! k.aji.e.ledna ae od njlh
Neke
se mzmnoiavaju
nespolno,
bez parenja.
pa neke
prolaze
i kroz
takoder
se razlikuje.
ZAST0
NEKE
ztvoTtN,E
Mp4u
MLqDE
A NE LEGU
IAIA?
zivotinje
kojc
sc (drjLr
iivc ih,iu
hnoso vcdc tNnsc ,tr pdivljivinjc od onih kojc sc lcgu tjrjcti. Dok !c nzvij{ju u tn4tinojuuobi, hruisu mnoso mrjc qljrix izlorcni opa$o$i dd budu pojedcoi. ZASTO SKRB zA MLADUN.AD? Zivotnljc sk'l,c ,i mladunard di l,i joj povedalc i,glcdc za opsr.oiL '11&vr
mhdulard Cciie dorivi rclo$ od one prepuitcrc sdhoj scbi.
METAMORFOZA
Neke
so rivoriDj.
dok su jot male
minijanuna
kopija
s'ojih odraslih
srodnika,
no zato
dLugc
ni po iemu Dc nalikuju
na rodirelje.
onc, prije
nego
3ro
doscgnu
zrelost,
prclarc
krcz aparjujuau
preobLubu,
trkozvanu
memnoLfozu.
Srq
llro I9M!4 r,1Er4!9!Io4A?
lotpunr jc freiamofoa prcnjem ujcdiofr konLu iz liiil]kc ! .deslu jedinkr Talau nrdmodo,u prohrc norjcii rerfti. Njihove se susjenice hranc i.dnt, d ondr utrre trlizu mnovrnja, pRroLrre u liiinkc. Lrilhui liiink , $rjefta r feNm u kilatu odkdu jcdirk!. l " p , n o r , .e r e r " r ) o o " n i p , r ' o E " . r l ? n r ' " l u , , . d c
VLIN KON]IC ko:!, da bipos ile posljednies
svLaienia postal odmsLl. Takv( p0nupn! pbmr€^u zdvend
RMMNOZAVANJE
Sve
iivotinje swaraju
potomsrvo
da bi se mogla nastaviti
vrsta.
KAKO ZIvoTINiE PRIVLA.E sPoLNoG PARTNERA? udoba prtujr iivoti.je objanljujuyoju sprnm$ aprMie ponotupo$b.og ',vr, miri$ idrusih sisMla. NcLe rivotirje osvdjrj! op nosl,lnnm slobninr cgribicilaba ili ritulnim ldnRDlen. Nek{ su,so(njr, pdhjeicc kin,i glisia, hdrnftodii (i nuijici i icnkc), ito im ohkiivr prodala:€njc r$noe.
< NESPOLNO RAZMNOZAVAN'E
spolno,
parenjem
s partnerom,
a neke
Zivotinje odrastaju
na razliiite nadine,
Briga za potomswo
OBITEU PUI\IA I zenke shavtr.a brinu o svoim nLadun.ima thbne ih bogdon, h.rnivom tekuainom mLii.kom.
Nekln sGav.lma za odnstani0 donrie lek nekoLiko licdria. MaLe pume
ROOENA NEOVISNAA MLadc se rmiie od tendka kad se i?Legu mocju brhuti 5ame o 5ebi, Znile izLegu mnoeo
iaia kako bi bar ponckiod polomaka do: vio relost.
1 0 1
$
I Z I V O T N I K R U G
702
BESKRALJESUNCI
Oko 95 posro
svih iivotinja spada
u beskraljeinjake
iivotinje bez
kosti - i mnoge
su od njih siiuine,
pa i mikroskopske.
KAKO
ZIVOTINJE
OPSTAJU
BEZ
KOSTUU?
tukci, nkoyi i Dnosi drusi bsk.ltn,jaci iDrju tv,dtr
nnjsku lj(sku, hk@rui es,oskelet ili qnjski [osr!i On ihititiod u&aft ignbctljivica, a bcz njesr bi je i osuiili. rut*vi solrii, pijayicc i norski tlob{.i nmju mcko rijelo, iline i csalkeld. stitm in obtikdaie tlilr
RASTE
LI EGZOSXELET
BESKRAUESNJAKA?
l v i esrcn,elei
kukr.r i, pin,jcice, ntoe ne
rasc s o$filoh rijeli. Kxd rivotn,j. nituq vanjski oklop jol posahc pedjesdn _ i ,ato sd onx s {dnft m uijcne odt4ie. rspod nje8l r yca rwen noyi, malo vcai ihbNiji. Sad sc tivodnjd nidtnc da ga p'oini pdje ncso lto orvdne.
UNUTR,ISI{'O5T tuoRsKoc jEZA > Poput voune be5kaLic3niaka.
m o E k i d e v l i i l d i i . imaru h,mjeiio slor0ne !n!tklnic
dgare. Hbnu clniahju zubl smjelten u eediliiem okvnu koj
zovemo A. stotelovom svjeriLikoni nakon lega preLizi u diicvo.
' SKUPINE BESKRAUESNIA(A ia vile od 30 Enidtih koLiem
KRALJESNJACI
Svi kraljeinjaci
imaju unutrainji kostur,
pa tako i lubanju,
kraljeinicu
i rebra.
Te sloiene
iivotirje mogu biti manje
od I cm, ali i duie od 30 m.
eEiMU
sLUZt
Kosru!
Kosu je ivNx okosnicx [oj! oddavr obtikdjelaj drje uforiite Diiiaima. Rcbft omoguaujL, dislnje te nnr vce i dtuge osjedjive oryarc, a [$!rh?rklmia rd . v e , , . , h r t i . , . i , { , , , , t " , . , , r . , r , . i l j c , . 1 { o c |. t . i , printdce Do(kih paa, t€rxden od hatavicc.
KOTIKO
UDOVA
IITAJU
KRALI
ESNIACI?
Yeinn LnljclnjaL1, s i,ninkom ribr, im ieriri udr. Kod ptio i liimiia prcdnji$ se udovi rfliliu trih amijmjen! rdenju. udNi ribe paajc, kojih s b,oj t u r i k u i e o d \n r L l u m ( 1 . l m i e s u re L{ ju mno8o n,ilii Ini Sodi, J i,zvik tr (t\.tunozn,h I,rdhkr.
Kad I svidrugl kraljdlijtr.i,I imiie imaju lubaniu, kaljesnku ireb6. Kklielnd ie zgradena od nnoso pojediniznih kon iu, rakd,vanih
Ribe iine naivertr sk!p nu kaljeanjaka. ,ledu njiha ie vlse v6ta nogo u 5vm
Zrjezdaie,
zntijaie,
jciinci i rnorsiri
krastavci
(trpovi),
pripadnici
su koljcna bodljikaia
(Lrbinodemata).
| : ' p o r i .
b c z q l " r
i b e s k r r
l j c i r
i . r .
. i . L l i n e
. u ; i r o r i r r
. .
kojc itDajrL
osnosirncttidno
tijclo s pctcrostrukim
l ) L , r r \ l i J r r i ( i r
o l r r r . . . r
s r i b u d l J
L - r , i
/ i \ .
u sl:rnol vodi.
(AKO
SE
ZVJEZDAEE
HRANE?
zvjsJrif $ 1),rn. hko dr \k ou t(t,trte i DrvuL(r sl
. / . , . , , . , . , r , , t . ; . , . " . .
\,(,ir$r /vrudrir l)..fi iloLiL,rnri tr ltuL,,i ,r h,inofr gib.'rrL r( lu,n( \irL nrih, nvi,litv h cirfi!jh nolr t(,lL
ST0
sE zBrvA
KAD
zvJEzoAiA
tzcuBt
KRAK?
( r l . ! r : o r b ( o L t i i . < tE:|NAC ! ! i i i o l l r L d r . l i i r o l n .
, , \ ' , , r r , ,
' , ,
n f ! ! l ! o t n i i i r b L l i N , , L i ii ] o } , , D i i ) n k i i r , , n i h , r r i . l ' . t , ' ' , ( o r J i ) / n l n I n 0 i { ! f o i r r r b i i r L l . (rLi n r .f Dl ( " I o ) r ri. r or! 600. tr! i,) 0 . . o r , r l 4 r r . . l i l r s l , L r i n r ^ r . r r . r . l m iln,
SPUZVE
Ti: livotirrjc izglcdaju
kao biljke ili gljive
lcclnosravni
bcskreljeinjaci.
Vccina
spLLivi
prikvaien:r
za kamcnjc
i grcbcnje.
KAKO
SE SPUZVf
HRANE?
Sf,tr. kL.z touiiinrh 1,, tr uvlx& vxlu, pi olto /njevidc
, , l . . i l
orch kro !c.nrr ,irori|i.r. (tre rdfujr niy* djrj itekvr prqryndjnl o.!trnr. lirrh $ ir |jtt 0kruidjr sinrnrnn zr.dn, rrpncrlx, [rtm!r] irhk nr qttiko4ros
u rom ko ieiu m rino oko 5ooo v6Lj pod teLtefih . vapneilrie ' sbklaie . Ki.m4orotnriir
alr su zilpravo
iivi u slanoj
vodi,
ZurE
spuzvE
>1
spr;ve mo!! imaii rjnzLll jq
h ' , r m r e e o b | e l
!6h, d mnraka, vize. VeLiina
l \ . k ^ j d r n t l r L r i k r i . . r ' r r j q l r ! L f r i c n u ir r n . n $ l A h 1 ) L o r k r r u i i u ( l u o n . f i t r ' t l ( ! r i i ( . . r r j r l r , ) t u o . r r r,.,! iir.Ls.r no\x /vrvtri zvj(^].ra.r { tdr(1,. lljri ? ,ukL g . . r l ) . r l l i { r n r r , ! r 0 i q r u ( ] . r . I h q l o r r i r x i ( r n r , t ! i L r ( { . r ! , ( . r o N n r / v j . ^ t . , t ? i , , ) n o i 0 ) :. t n i ( N i t . L t n , , h f . L j L .
I VISE
rt Beskrauesnjact
lo2
PoTRAZI
VISE
>,1
Beskral,egniaci
1o2
F
CRVOLIKE
ZTVOTTNJE
Kiine su glisre (gujavice)
najpoznatijl clvolikc
iivotinje, :rli se te mcka, bcznoga
stvorenja
pojavljuju
u tisuirma vfsta. Nei<e
su mikroskopske
velidine, drrLgc
izrastu
i clo rehoiiko mctara
u duljiinu. Kiinc glisre
i obliii
cjevasta
su oblika. Plolnjaci paL imaju oblik lisrove ili tral<e.
GDJE
ZIVf CRVOLIKE
ZIvoTINJE?
c folikc rivo(injr rrrc ! ,,)lLi i ,ir i,tuf: u ui,no h u t ) f L L d a I i \ v m T d n n j \ k i n ! r D i i l i D , r . K i n r !1n,. tn. r ,L rilli(! r' $.i rosr rr tIr i po(olLr. Vcaifu l)1,)n,jrl.r L ! | l r i r r x , L y i n ] n o ' r . \l , n \ k . . ' v . n r l x r i N ) u n r o i r . \r l i r
{, dhrir, rn,n,Li(
riirii:tiJ.ili'ii
j" ri"". ,ij"l" ri""i"j".
KAKO CRVOLIKE ZIVOIINJE
osjEcAlu
svoj oxoLrs?
\ r , i f . n , j f u i n , r L i ( t r , ^ L r i r , ) i t i ) i i r , . r i ( r . , r i . , r 0 * i d L ( , , . , i r ( r i r L ( * n L r L t L . N r j v . r n r i l r i n j ( r : j ( 1 1 , , t , r i t . r ( 1 , r . 1 l . n t r q t n , ( r t r . f . , y l ) , . r i i t lr i I i . I Nni i il L).fr L r r . N L l . ( r i r , . L [ , 1 ] i r r l i n . r I i . r 1 t tr i s r ! r l i ! r L ( L L L n , r L i r ' t ( r n L ' L l i \ L n . r i' . r t r M E T U ^ !ri, J f!prtr tr[ih pLon.]t c L!!
rnr !i mri. P oirD. troii: r t o i n e d ( k l n i i . r r i i 0 B u c > i i n . i d f l i f , f i ! i s p L r " r D . o r . m . r u u r o l i l D g ? p o r a l r j ! . r r r i f r \ . b l s r i r r c L i r , r J , \ n i r i . , r . i r r . l i i L h r I L s u r r . r n l r l i l l ! t u d r j t r L r ' p i { b r j u r , r s r r i i i t , i r b i \ i . p r , r i l f m i i F r i p n r F 4 r . + s n e m r i .
KAKO SE HRANE PUAVICE
lij$io D srx\i L ,rl,LL inri,, 1,inr ,,rk. kojini se h'xQjr n tivodnjc. it i ltd.. tx id siiL, k hirom lLreujLl
rfr [ojr pijeii!trt ]r liu. l!1,. notju l)iLi ,v. dok \! n. ri4{hnu, a oDdi orprdru. t,!r!ic. !.cbrru u htr.,dr, l)!i\imr I nr d Snn lhtrir mj.si,u.
KL.ASIFIKACIIA CRVLIK t] zIVOTIN]A Porll ! !r ur 1!o DoD rn. rruL ! , , voLi,i', l l ) J I f ] r , | , i i r L i v , , ( o c u :
. ' o n r l , { 1 v , , r i , L , i h v n r f . l l r i )
. o r i r h r , i u n r ( i r 1 r L r . r ! ! ( r ! . i i . ! n l . 1 r r i i 1 ) f t , , n f , I r r i f i r r 1r nrr
l)xr,viri itre ! riielu drugih uiloriij. ibiljrkr, kojc 1treno njihovini donaaniina ili domrdrdn,r. ori k h,dni njeeo\.nn rij.lom ili kNljtr, ili Du l).rk kridu hunu. NcLi parxzirskicNi ;iv. I' ioljeku
. , \ i , , . . p . , i , , , , / , . 1 , j , - . 1 1 , , + ;
GDIE
ZIVI TRAKAVICA?
d i i f i u ( i j ( v i n r t i r i i r i r ' . f i t r ' r r i . r n i n j c , i iovjcli. t)inrl. $ r,'!il(d toi.dc hrnu
i j c z i i L . L j ' / l r l d L , ^ r , U . r . L u
takNi0 hrMi d.Ninxrvrn nrpoli olrvldbs hrND. Kel rzriF.
P ' . t . h . . n r r i n . r !
riP. koji d i r rnddn
ftkavit n d ddna.inovo (ievo hvdi e dosei dlilh( od 60 .m, ,o ieke
z i i d ! t n r i i i o r o m d a n d u L r i e