• No results found

PRIRODA

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "PRIRODA"

Copied!
59
0
0

Loading.... (view fulltext now)

Full text

(1)

Zrvor.MZqMr,l

qt0t=9-8!JA-..

STANICE

*,.

Evorucrj4__

__

_-F O S | L I

, _ , .

PRETPOVIEsNr

ztvoT

DINOSAURI

KRAUESNJACI

aSNtAcl

PRIRODA

70

Ko&lullllrRANlE

.7?

EAZMNOZAVANIE

7r

gls(RALIEsN'Acl

74

76

1 0 0

1 0 1

142

142

1 0 3

104

.77

BODLJIKASI

SPUZVE

I 0 4

!',": E(qLSEUA_.

8!

qRVqLTKE

ZrvoT|NjE

GL'LVE

ALGE

I r < a r F v l

IIIIKROORGANIZIII

85

.LANKONOSCI

147

PAUellAc!

RAKOVI

1 0 5

1 0 6

1 0 8

109

8j

a 7

BITXE

88

RIBE

112

BEs!

lEIXllL

CVIETNICE

DRVECE

90

voDozEtllcl

9 2

114

116

1 1 8

GMAZOVI

9 4

ZrvoIlNtE

96

S|SAVCI

120

lRAry]lllE

9q

UGROZENE

VRSTE

1 2 4

(2)

\

7o

ZIVOT

NA ZEMLJI

Planet

Zemlja dom je bezbrojnih

iivih

organizama

(iivih biia), medu koja

u b r a i a m o

i b i l j k e

i ; i u o r i n j e .

N J a . , i m o

i h

na kopnu.

u jererima.

rijek.rma.

oceanima.

pa i u zraku. Znanswenici

su razvili

kojom ukazuju

na

srodnost

i sliinost pojedinih organizama.

5I9 !q!y!t! l!y!!!03!4!Ei!!l!4l4lEDl(!o?

svi'n je orymihini zrjcdiiiko d. t okotih f,inajr ir(ndutu Lvri ieDerciju, kojearin izlduju ( pro,nijenjenon obliku. orio ro8.r svi orsanizDi opairju

p o , i d i ( u o k o l \, p i m { f,ihsoi',rl, r s ilcJl radin,r, ridojx, nznnotivr.jr I ynd.

rt

!9:E--!!4v01,!gqrol4lLlqu

!!LcA?

s,,, (( ie l(l,tr,u zi trNui uri( /,v,tr.i nr Zoit i RLt kc c n c r g , i r d o h N ' l r u r j \ L t , u t l { t r t r , j ( ' o ^ 0 r ir n i { o ! . Njcrlostil,uvmi! redr iusljik dioirid r hft;jNc t r . d f . i r o , . , . , . . . . r , r t . J . . . t , . { , , . t i i " . . 1 ) , j , , n . Nxriarin diJU cncrgiju igrdd{ gokNo sviD onitjh o r | 1 $ i z m i N , t r i i k i n r $ o t l c f h r , j c , s c io r i , t]oftdno ili Nlbredno, hrncbitlotdcfi,nd

KAKO

GIBAN'E

ZEMLIE

UTIEEE

NA

ZIVOT

NA NJOI?

z-,ri* *"t":l ,r"," a*"c oko svojc

osi,

zbog

.esr se lnjenjuju din inoi. Neke iivorjije aktivrc drnju, druge noiu. Ncna li sicda, bilikc !r$an, foinodni hnnu i \)liftti kistr.. c.jil.i"gtt""i. Z c m l e o o \ r c r z , ' e \ m l e n u s v d n n l , h J l b r Z " ' ' o , s r n ? m i rk , n i j i u p , . j e r e t l e 6 .

arRttK sloN > Arrilk ie aon mjvefa kdpnem

: votinja. Masivno nu tilelo poliva na letid pan€ nose slonovi maju d!se, savirllive $n€ kolima do una podi:! vodu hmn!, a D nje se lpolievaiu po tijel!. Dugim se, zakrvLjenim kllovama bhnd od naoadara,

(3)

77

Zrvorur

cTKLUS

S , e i. o i i v i p r o l r k o r . l i e d p r o m j . n " . ra l v ' . ' n r iivorni ciklus ilikrug iivota. Svaki organizan Dajplijc naslane, pa z-alim rasre i razvija se, mijenjaju.i ioblik ivelidinu. I{ad ms'in uaije, romnoiava se, prenose6i iivot na potomkc. Na

ncu umire i vraia iz okoliia pondcnc elemente.

zn.d! dotivjeiiiT0 godina, aljudi ivileod 100. dilovskc Lo,njrie prnale i 150 godina, rlifir biljaka Zive isorimm, pr itiNqn{ godine. Zi jedah se

ijnki dsuiljchibor (/,-6 rrgddd) vjetuje da j. ster 4900 sodiN, x snn kioLot \!.dted tfi.lt,tdk) iz isrcga k!.ja sd je noi& i 12 000 sodiri.

,. PRoLAZE

Lt svE BTUKE

KRoz

coDtSNJt

ctKLUs?

i Jednogoditnj€ biljke, popur suncol$dr, p,otivc rivot .l I ?a nmj. od godiN dena, elirn sjcn,c frcrivirinr. .-' Dlogod'inj( bilikc. popur m,se. p, c g.air' n\,r'r. ir gonolj a druBc ,icme. nalon rg"..6iL.iu \.i.8"J,:,',

SU ORGANIZMI

NAIDUGOV'ECNIII?

.biljkc, plinjc c. hrasr,;ive vi{e godiid. Nclc od njih lrttu srakt godine, a dnrge nflo jednom u iiyotr.

IFIKACUA

itive otgnizme irncnuju

u skladu

A ZIVOTNI CIKLUS BIUKE

Z votflso krus ai.okcla atvoriu iednoi sezoni 'aea. u sjemsu mlrrmo em&i biLjke iraLihu h'aie, ono u proliete p'okLlja. MLada bi ka zal m buo nste, pa miprie red je ,tabliiku iLisrow, a tsk ond, cv iet. Kad mstup lioro, .viler proi,vede 5jemenke, kole padnu m to spremne da dosod re prckLikiu,

if;kacijgm,

to jest pravilima

o razvlsrlvnlju

yri;ia, Ta se praviia temellc plijc svega

n.r

imskgj

i gendslrcj

slianosti.

vACij

pmvrLr

rLnsrnxecuEz

sc sv6trlvtju u gs,pc unutxrrvcvciih slqpiDi

,bija jc skupin! vnti, iobulNr& svc orsaniznr koji )g!r rn.dulobno pditi, ro jcs dttizrjcLlniiko pLodno mNb; Slodtrc vFle woE rod, Nkolillo tudo{ tvori

Anh,Lii (rivornie) mnosostanirni o'ganrzml kolrePgju dobivaiu D h'aie, chordata Gvlrkow) - vetinom k.lielnia.i,

Mammala G sav.D ka hliia.i poklvsi dlakom koi doje svoje mL.de.

cdivom (mesotddi I mesoiedD livotinie o v . i s o $ m z u b l m a , a u b i a n i e d s a i i e . Fslda€ (malke) - mesoZddi s uvlalv m

Panlh06 (veLike marko) - veLike marke koie iau. ru ubralano lrvove, Leopade I rlgrcve. Panthek tisr5 ftisai) lzijskd wLika nallc

o€koliko porcdiq rcd, nekoliko (dovi {,!d.

daju kolj@o, a 4! Pd. &jvciu

BICA?

!e dijele M pe! e6tav!. MoNrc suledro$a$i, mevcte im! dva diFL! Fdnoje senerllko oganizhi, prinjerice bikrerije. horisti $,

uglavnom jedno$aniini, . n u njim fftazho

I ob teFko (Panlhsa) a druso sp( frrno I osobno (ufft.

Na rotos6niama ie p'ika,am po

jedda v6ttr i, svh pet d6bva.

(4)

BIOLOGUA

Znanost

koja se bavi iivim biiima zovemo

biologijom,

a ljude kojima

je ona struka biolozirna.

Glavne

su

o Zivotinjama),

boranike

(znanost

(znanost

o siiuinim organizmima).

grane

biologije

zoologija

(znanost

o biljkama)

i

STo zAPRAvo

pRoufAVAJU

Btolozt?

Biolozi prouanju joi sfccijrliziftriB l,ol ruija trorvi(, zoologiic, bohnikc i niikDbiolosijr. Tako Rniina bidogija prouii"r ..j'*'j; ,i"!

.jeli tivoga biia. A.{onta sc, nruoriv, bavi cjcLovirom s,rdon o$inirn,r. Fiziolosiji oper Proui{v{ njesov Qd i poDi Djc

PROUEAVAJU

LI BIOLOZI

SAIMO

GRADU?

l i , t o / i r . t,,".,...,..i,,., a t,,Jr.tra, ).,,,.J. f . "u u k..,"ju i k ' l o o f l i t r , k ! o n i l . . i l u g r r n ' , , . i , r i , s r . t , r k ! & ponai!, sdju,iviiu lelvo$ jc od0oN s dtrlqtnr o,srhi,nnnr. llko drfui',ii tiolozi(l.to clelov(u slito o r.kofl or$ni,nu. Ncl(l N ,rrnvurici o tivih t)iiimr znrlijcdvi n)rlo viieod ros, krko i,slc jr.

I C R V E N I H I B I S X U S

Ia I'opska dietnG ima.vilel mtk ia I'ub! rc:ure ph!i kc (mlske spdLne oqme) ml( na kst, koi okuruiu @enc plol.(e tulle 0enske spoLne oBane), Biotozi5u otkd ida koLlbrli,lad s. hkie hibhk!sov n nekhrcn (3Laik m strupom) Epur s ph!irka n! tulke prenose poteiski p.a3ak, Ako dode d0 opLodnje, brika rcdisleme ita(o * 'azmnozt,

r PROU&VAN'E PONAIANJA ' VOTIN'A

Zoologisto dr. jane Gooda L pEti ponalaiie isdnog pripadn(a dturie lmpama u hiTanli5kom ia.ionanon pdku Gonbe strc.h. 0r. GooddLie prcv.la mnogc sodne u proulavadju ponalaij. timpda.

MIKROBIOLOGUA

Milcoorg!'rirmi

su ,iva biia presirna

da bi se vittjela

gohn okom, a u njih spadrju

bakrcrijc,

virusi

i gljivice.

Njihovh se prouiawnjcm

l,avi

nikrobiologija.

5To RADE

MtKRoBtolozt?

Nd<i !e nikobiolozi ,!'lmaju n nilftoorgini?me Mbi k 7 , \ ^ , i \ \ i L i b t , . , , ^ . . , . D , , e . , , , . 1 . , ' D r . i ) . L i , J i

. , i o , , ' - t , . - k ^ n c u p J t \ o d , j l ; r f , . ' i n r . ' i f l ' - . pimjcicc kruhx. TEaiprk prcudavrjr Dikioorgxnizne koji recildinjL, bitneelenenrc e ih vmaju tr do, yodu izrak. < ELEKTRO NSKI MIKROsKOP

mlkoskopa le na nlciu vtd stLno uvetanu sLiku urdrla. 0n detaliio nrabire njogov vanFk DgLod,

KAKORADI

ELEKTRONSKI

MIKROSKOP?

ElcLr.iski mihoskop tropuira snopov€ clckrora (htodne z'ake, Lojc sNamjr sliku i o rls;nru) koz lzorak, koji p o , o l , u r . , i . r e r t 3 . \ r n r ( . \ t j k o , t , c . r p j , r e ibkusnaju nrsnetskin poljim., pa F dobinsil& uveirna slika. skmnajuai elekronski mik,oskop sina sloj l)o sloj uarka, par dobiva trodimrioiilnr, vrlo pldrian.slile.

Na 0v0j ni. dobiveidjskaniraiuiim oleknonsk n nil0skopom vldlhd v.paast Iripanoson i Liudrktr Lniu nant! uve.ane 4500 pub. Tal m{@organtam niLazimo u diil arrlike muhe re.e, a kad ddspije u liudsku kv, aziva bdest spaydia.

(5)

STANICE

s r ' r' i , a ie n a j r i r n i j - , j e d i r r r . ;

z i r o r r .

\ r a n i . t

. u " p t l . i r L . , i i l r

' u r r g r , r d c r r i

o r g , . r r

i z r n i .

\ ' < . r . r n i . e

i m " i r r

i t z g r r r

i l i n u J < J e r r s

r r In j e r r r

su sadrianc sve [pute za rad i rast. lL sc

' r p r r r r

n . r l . ' z e

r r t. r k o , r . r _ i r r

' ' : ' ' : ' : ' " .

POSTOII

LI U JEDNOIM

ORGANIZIIIU

vl3e

vrsrA

srerrcql

\.eaim t orgritmr r/s,i{], u r lin nztinih y!r i$iki otl r il, ign DrL,r ,)(Lr(l(ru 0losu. 5hni.l , L \Li('rln ndrirn\ l),i,ntuirt fiiilirc nrn r( u ; i v { i r r i . o r q $ z i n n r \ L u r i i ( l i n r . l i ? r j ( l n n ( r , r h o r k o n , i o n o o b i r l i r ir l n , o ( l ( d o r r

Itrr'.ri,L, t,rrn oi.c srvilrnir no|!r I tio jdi,L.

U EEMU

JE RAZLIKA

IZMEDU

BILJNIH

I 'IVOTINJSKIH

STANICA?

L , l

i h r r n l r r n j .

i n . r l r

j u i : r L

, , , t r t r

i l i r i . r L ) i ( i ! r i o j s i J r r . r f u r t r 1 , t , t . 1 i i r . l l i t j D c ! n n ( i n , , i , , . n . t , i i n . t r i ( l 1 r r

:lrtrriu,r ,. )tc /. u). 01{torri ,(, L . , k , r n . L o , , ) f l r r ( . l i o ' r r l $ r l),olrrlc n . , n L l ) r r r ) n , i, i i . ( L r . ' g i . I ' , o . $ , r r r { d i N l , ( , , \ i r L U . L . ; / i v o r n | , ( n M r ( , F ( o L e ( m o . n ) ( I . t i p r m l ( i r l o r c 0 r o l i n l r u n i l 0 r k u ( \ n d r ) . r r o n J r n r a d o b i v r r r ! ) ( r i ' . ( 1 . ' b i t ) , r l i v i . L , n ! ) , 1 , 1 ( 1 , ' L ) i r r i l j L . ! \ ' . / i n / N L , d , i i r r n , m i . , L N d i r jf r i ! ( d ! ! i r j \ ( r i ' , r ( 1 , ! v o r f r r t r in i j L i roLrd fu rlr I rln (.

TDIOBA STANICA NAVRSKU KOR ]ENA IUKA

ove se na,.e tuka {nodro) dijd. p.oc$n koli?oFmo nitoTon xje: nih 5e i6 k,omosomr (.mol tiroder daLe rileL i Erdvrji, tlo dJ aaNa iovonyorena narG ddbivtr litr! iompler

4ih:hll

S v o i s L u i t s l c ( l r i ! i l r b i i i , x l . i ( l u j u . j i h o ! i g c r i . ( l c n i u s r ! n i c i r e l ( ) ' r u p u t c u r p , a v l j c n j c p r o t c i n a ( b j c h n i c v ; n r ) . L o j c z r t i m i !prdvli.ju njsirin ndon. Gtni sc pLcrosc s rodncljr

STo JE

(r)NK,

TO DNA?

tgftleni od nlto^anc dcoLsiriborulil.iNl( Lndim odfo$o DNAI. NiL, ndriN, u r.zsrsrlsvih I)\i i rl upur zx i7.$ Diu prorcim nuznih r/ro Nv h orr 7rnr. Onr oin toEx i p,ttroii irifon,r(ijo nr srjeJ.ai frrxlrr.

STo

JE

ro KRoMoso[4?

D N A * t r { M i n , o j j . 4 , i n r l x z i ! o h l i k u r l u i r r i h , d i , , { i h ro$ikoje zonmo kron$oninr Njih l).d nil.,onJlrdr vidino Mmo kxd r { i.e dit.lc. Kid {{!,i.adiitli,

. . " , : . k " J \ , . r . , . - r - r " r , d !olori(. oko kojih r ondr ng,ile.lrite mve nani.e.Ir9 R krrfounr tulil<uje o.l rNe .lo vrte.

o!a se dva hrika nllk!ju -to !1o imirr dturiirr vd,jtr guD o t i 0 d r e d u t t r . b L ( i b o r ! k l - a . 0 r s u m e d l s o b n o v o 5 l a , I rulln druron, po:rhdr udo no m F reilr sem idflliint

(6)

Tmedu r3lr. i dr6. eigkski

(7)
(8)

76

( r :

FOStLI

Fosili ili okarline su drevni ostaci iivih ,

biia saiuvani

u kanenu. C)biino nastaj

iz wrdih dijelova

iivotinjr i biljaka,

primjcrice

kostiju,

ljuirrLr.a

i drva.

Proud:tanjem

sc fbsila,

uz ostalo,

bavi

iirlriIliri

riii:iirr

ri,j.

KAKO

NASTAJU

FO5ILI?

( r l , n o t i n j i L !ik, br/i, rrL f[].ijf hl,i. 1,. rirnf p i r r r L n u l i i . N r u i n i n D . k j i l i r . t , ) v i , r \ t ) i n o ( i n n r N ) ,

( l r r l i . i l'1, f,dHrjL, u L..,fr.n). K ; f p o n i t r r r i j i r r j i F)'r' r.' hl l,.ndr (1,\firr fu l,!x!irL . ,, ,iontr n,Ltdrno r)

0 ( o , 8 r r i f f l u o b i r 1 ( ^ t I

STo

NAIM

GovoRE

FosiLt?

| , ^ i l r . n ( ] l ) l t u u j r ( t : \ r L t , ( l i i ,) b t i . ;, o r hj j J L , i i i . ( l J r n r r i l N j h r . L t M r r o L L t . r f u r h \ l o i d i i , . , . $ . L L i j r o ( l r i h ! I i r i , ! l otr,){ r r r t { L r . R r l k i ( 1 , , rr rn)lfriir /,1,.r,' rxN( t) r n i(ri.rnr! , n i h h n r r k , , r r . l d r ( . , t r i n m i j : o r v i j L , l l ) d i j ( i i i / r t \ ! ) r v n r r t r i , f j . r { n ) t r j r r , i v , t r . r

T-u

i.::t,[

[: tt\ h.l)-l,

tt 'tl tt\t,t.::.\1

11,

1 4 . . . r t . , \, . r ) - l t l t t \ r i r . r n o s L p r n L a . ' v r f v i ) t r L c j u , r i a I ti!o(x i i ? , , n , i . r r f j c o , r i f i ^ n u l ( , j i s , , posft)j.rti u r . i j i n r r , ( t , , t , j i n u . t,il()rr(| ori sLl , f , n s L ! c n i . i l ( ) j i Inruaivrjo li,sjLn. o s , . r l ( . ( 1 . ! i , , iiietit, t) ot(,ititr v r s L r .

t:

fiosiLr(re) jutlrtu amon ra (mcuta(a vodnjh dim!nioi Ltsit). B ! to no6k e,ibetlliv.i, a: viel su prii! 5oo do 6t m ljLra Sddiii, kad s! i?unri.

srg.f4!!qVoL!Zr

Moc!

gqlArlElglll4i

Forilinxn solorc krko tu sojssxdm{lnj olgrri?rni s v(denon, .{)h imla. hlorolozi aujL, p,o&(jl iorgMizmel@ji n, davni ro{ircidrnainjih. Nr ten,.tiu p,ondftjx o€uizrma iz nr.gr s1oix, oiimosu oig{tati krko su ri orSrnizn)liirjeli hicdro u $on s:{onnaoi!tu.

STo

sU-To

FoSILNE

PovEzNtcE?

Rijeijc o dEdrizmnm kojiRorereu i,r,cdn no!. inarir. , I r " B , i , ' u O r ' r , ' . ' 8 , . . I r r " . . . , r , , . . , t: , . , r. /\ h iz dn,qc. u1n, , o kro trdjL.f rr!lii,L,??,ri, k I i ! , n t u p r i . I l l r n r r i , t u B o d r n r . N r r A o \ j j , , k u _ r u r l govoic da!e k pie vjerohrno Evilx izrliroeun mto no joj je kosursliiaD di,uru,xkoD, irkoje bih prckneni perjeft kro dardnrje pricc.

sptnlna le lulrud tazdiktieb u pinom napufjeic komo.e,

45oo n.9,9 Postana[ zemtje

33oo m,A,q Prya, va biia

a4o m.s. I P ve ropnefe

(9)

PRETPOVUESNT

zrVOT

Razdoblje

od pojave

prvih organizama

prije 3,8 milijarde

godina

i pnrcg

povijesnog

zrpisa

prije nekoliko

qodrLr.1l znvemo

pretpovijesnim

ili praListorijskim.

U njemu nalazimo

r r z c l u b l i a

n , r g l o g

I ' r r i r r r i a

r i r o r a .

a l i i i z r r m i r ' l r r j . r .

p r i n r j e r i . e

KAKVI

SU BILI PRVI

OBLICI

ZIVOTA?

lma, rirr biirl)ilr l,.Lrrij( i(l !sije.hon inri dgrn mi. ODi nrilijrJrnr g(lifu i vjc i u noru krc jedin obliltlifoh. Nd.i\, (xl rih o.!rntrnl irpunrl

, t , , 1 ,

' , , . . . , . . ,

t , , . "

hrc i' 'c t yotlnjc vjcojxho l).jiyiL p,ilr 600 fiilitrfu g . d l D r , ; i r r l n j c \ k N t i D l j u n r u u i i o l l ( , 1 ) i t r , . t ) , i j r o l ( o

. . , . t , , . / , , . . 1

u fNom kltr I br. tiij( 100,niliiLrm eodirm.

KAKVI

SU BILI

PRVI

OBLICI

ZIVOTA

NA KOPNU?

lrrc sL s! L{,,ll,dtr hitjt( , ffite rI ijc 440 n) ilijunr 8odi,r t 1.ld,iti iLgi no n, rivl(tc { ,ubu ,ijctr i nui. S vru,.no0, \ t njil, .vo rl,xlc i)rhovln( i .'vo!)iid(.

\ " ' . r , 1 . , . ' . { ' , , , ! , ( . t r ' . : i , . r ' sk'$i(rii iro )s. l)ii kr) i qlini ! i 1, jrv((, rrorNili N r ( l l i j c o L r o 4 0 0 n r i l i i , , , i a r l i f i . l 7 r r l i i { i , r i r l pivi [o1)r\r] nrllri,,i.,.i, lrji {L rr ,.v! | il l).,. l]l I ni r) iurdlrx)tr t)'cd(i rol./!rr.u.

Ova le 5lka irrdsa m t.mLlu

i r m o ! , r c r s € d d i p r r e ! + o d 5 o o m j ! r E o ( i i . . U t o n l! Frdobllu, d on kribdl, do!Lo do phvr !rspo,ire b,oia r n l n r + r i r n i r r m l e F k a Anmaloctis it L)io lrrbLtlji . ntc aka 60.,, i naetr jturn

Ha uclsdh :r ro aft.xr\kar)

L.HmH,rqA

nOtsi{

l.ctlcno dobr ili olcdbr 1c razrlobljc '

Z c n n j i n c p o v i j c s r i s k l i m , n , d r l c h o hhdrijon od uobiiricoc. Ll lcdcnorr u dobu vclihi dijclovi Zcmllina kopnr b ; l i p r h i r c n i l c d o n . U p r c t c k h s c d v a ; pol milijunr godinr izLcdrlo 20 oldbi, i svrl{tr jc l)olnj,rh oko 100 000 godin..

KAKO

JE DOsLO

DO OLEDBI?

rm,jdr r Zdiijo.jfrMj, ol,o Sur.i do!d! {L do hlidntih !.ta, a liotih zirski srijezi DiNl trsl,ijd,rli okop,rleti Tlko sc Dx kopDu poaco ivr ri led, ltojije u stnir odntrvro SuDiero srjetlo, inm jLiuai asijranje Zmn je. lrum j.nc N zrrNitilc i ocerne, rlovodeiido rasr biljnogr phnkto'r. koji je cryio usljikov dioklid iz itmoslire. l]Lkh,a! ar of ?L!,g sikleni.kos elikh hddavr Zemljinu toFlirn,, vn,mjcrj( njrsov. kor.r(n.lj( jo!J{ vii, u|'n!ri hlll$ic.

(10)

78

KOLIKO

,E BII.O

RAZLICITIH

DINoS,qURA?

Dino!$( di)drmo u dvit skupin.. DiAoqu,i, ptiajim {ho\,,(n (Aa

rhia\ i dinosrll s glltcr"kIn kukovljco, SaLr a,a,. D!ug, gmrrvi kojisu r:vhli u ro dobr ni.u b,t: DHvi dino,ru!:.

3*"'riie"li:iiif*itri

rT;* I||ErlitE{{'lrl

danaanjihsuiEn. GALLtMtMUs

Pa, sisantosauh urita na p'len hd,ld:noamed&u gumu priJe 95 miliiuna sodina. TdiLisu kao 90 odnsLih nuakan.a

(oko / tona) i bttivediod rylrrrosa

DINOSAURI

nepromodivu

koiu, a mladi su se legli iz jaja. Kroz ditavo razdobl

mezozoika,

to jest

165 milijuna godina,

Zemljom su vladali

dinosauri.

A onda

su p(ie 65 miliuna

godina

najednom

izumrli,

ZASTO

SU DII.IOSAURI

BIU TOLIKI?

Dinosaurc

biljojede

njihoq j€ divovska

velitini

Sddla od srnlnih Deotden. To je, mcdutim, onda i?azvalo chluciju vclitine .-snbcfljivrca, j(in je ona

oDosud.qh ftp.d @ dijcn. rto t. oPet oovcio do Po*$ka joJ wdih l,iljojcd.. Tako $r kioz milijlne godiDe i plijcn

k6 Ju,4iana ohiha I gta ih nalazino

(11)

ffi

I T

ffi

NOGE GUSTERA

DRUKCIII

uPhyno m nvnm !o8arb!. tijeh spuiale iavno do zmlje, rako

bili od nje odisnuri. Z*o su nosli izrsti veliaide i brte se gi6ari. Danainji gmzovi hod4u

jer su ih nos€ odnatnutc od bokoR.

Tido im se vua. tik nad umljom, ili na njoj poiiva. To in og@i&q ineliainu i pokJedjivost.

Priroda

f)

PTEROSAURI

Pteros.uri

prlpadaju

ntoj skupini

gmazova

l<ao

i dinosaui,

i s njima su vrlo srodni.

N^j\e6,)e

ne

ry;i\abio ?te4nodnn

s rasponom

lcila i do 9 metara.

IESU

LI PTEROSAURI

PREDCI

PTICA?

?iicc

i pt(os{uri

evolunali

su

odvojeno.

Slilnosti

kosture

govore

nm de su sc ptice

q,riie ir dinosau!.

Sa,a,ia l ticc i ptcto, ruti ilzlcdali !u J ino. jcr 6u imal. rcrodinamii.n oblik tijela, ldla, lupljc kosri iiasan kljLu. Njjhovo kEno upu.ujc m mkljulak d! su pt€osauri, bai kro i ptic., bililoplokrvni. Kod ncsodnih 6e tivih bidn ponckrd r.rvitu,hira yoisrr p,im)c(Dr .li.noh okolnu.

IHTIOSAURI

Ti su gmazovi

iivjeli u rnoru, a m povr3inu

u iAazlli da udahm zrtka. hhthyataati

(doslovce

,uibe-guiteri<)

radali

su tive mlade

i hraniii se dbama,

lignjama

i amonitima,

Najveti

su bili dugi i do 15 metara,

JE LI ZIVOT

U MORU

U DOBA

DINOSAUM

BIO

BITNO

DRUKEII

I'EGo DANAS?

kpod povihe mon zivot je bio rlo slilan danalnjeN oceoi !u vnjeli od noskih pda, zvjezdata, ko4rja, noNkih puida, klobuka ijrstoga. Kmj njih su, hedurin, plivali soleni, duus izunrli moski gnazovi, pdnjcrice

lhrlosaurje imao dupifsko, hidbdinamirno tijalo, pLojke, pereje idugu, usku lalju$ s bddLjastim ?ubima, Ptivao ie maiuti repom Llj.vo.desno, te postizao bRine i do 40 km/h (22 avoh).

(12)

8o

EKOLOG|JA

Sva

iiva biia stoje u sloienom

odnosu

i prema

drugim vrstama

i prema

okoliiu.

Znanost

koja se

bavi tim interaLcijama

m. Ekologija

se bavi

, koji veie

sTq

l!r! !!g!!!rlM

Elontrtiv noic bnisr od nxh.c lokvice pi Jo solenE iumc, . worisa rivotnr zrlednicr, njsin okolii isvc djilbrc ntehkcirc. zrjcdiica jc slop rivotitrjr, biljilr i mikroory{nirana loji ,ive zrjedno ni nc]<om podru.jL, ilistanittu. U s$rayniccokoliil $rilmo iNnce, kiiu

TKOMUNI GREBEN U CRVENOM MORU UZ EGIPATSKI] OBALU

(oralje iaLazimo u pLltklm trcpskim morlma, a medu njlha buia rvot. KohLi ! sitne, votriike kole

svolh vapnemnm kosru'ma Dg6duiu kameno grebenje. rai ekosslav daie h6nu lakLon

rbama drusim rvothjskm mnama,

VuLkansra je erup.lh dranatano p'ohiieiia oal ekosustav na Havalima, 0hladeno, skrurnuto Lavlno polle nepiiatelFkiie okoLr! ra: va bifa, pa rpak iejedna poniBka blljka *pieLa i,niktruli na kpkl ,emLja iaD*aojvietrcm.

Velka pLava laplla protd re dbu, a sun.€ pdriie rast biLjaka. To su samo dvlje od mnogih dozenih inrerak ja koio s odviiaju

STo

lE To BtoRAzNoLtKosn

Konlni srebeni posjedLi tr viso L! bionaolikost aro ito hedtr njnna iivi velik bmj dzliarih vsta. U puyirjana je bioMolikos !rdcn{, zaio ib je u njina boj wia mmso hanji. Ljudi su netnin djelounjen, prinjeic rrkonjernnn,ztovljavanjen ibe, smnjili biororclikos u nnosin ckosujavim.

ZASTO

SE EKoSUSTAVI

MIIENJAIU?

[ku{Fc! \c (dtio mi]enriju ponetud \ o puhko, dn,giplrjako bm. llko, prinj{ne, iru$kil)ohr , o : 1 . . n . r - . b , b r , , " . c o ' \ . . r . l r : p " j ( r . n j c - . poiinje sdEati iovr zrjednici. Najpije siiu ka*otivui€ fionnske biljke, as njima iriyorinje lojc ihjedu. Njih po$upno aDtnjujL, reie biljke, ldDjeice $abla, is rjim. povezrne tnorinj€. Napokotr se uspo$aylja sabilni sdev bioloilih vrta.

(13)

8r

HRANIDBENI

LANAC

U sakon ckosustavu

bioloike se vrsre medusobno

prordiru.

Hmnidbenije

lanac

jedndmje|tu sre

koja krcz htuu povezuF

i do iest vrstx. on opisulc

p J , k o r i n ,

" e k r e i u

e n e r g

i . l i h , a n

i \ e r u . , a

p , c l r i c ,

s organizma

na organizan.

STo

jE To HRANTDBENA

MREZA?

Z{jediicu u ncLom cko$stivu nogu Noriti i tisrG biolo!ft]h v*ta. svakr od rjih not! biti i lqdki tr dva ivile hranidbenih lanaa. Id splc linxci ! ekosusav( @vemo hnnidbenon nrerom. U njcn,u nil.rino

p , . m n e p , o / . o d l t e k o j : ' e b i h r u r u . , \ r ' ' ' , f n , o . i r k , h . p ,or& k.i, . hdne b.l,kdn, i /.vo irjr ':. ,.. 8,.1lilr(

koji tuhh mne organiztu.

)

Khlnl potto,.,)e tltkr koiiiede h nse, Set<n hnl pottdtn s! hadue koje iedu vesLoiok.. &tn.a/ potolrdl su vslonokl

koii iedu mouki ']toplaikton.

Pbl*odel ie noBkl rirophikton,lolen blLiii,

ledionanlaii pLankioi,

zASTo

IE GMBE,UVACA

MANIE

NEGo

LoVINE?

KAKO

BILJKE

SUDJELUIU

U KRUZENJU

VODE?

Gnbctljivrc0jc mdjc ncsolilovinc nto ito sc onindzr m viicNu mjc$u u hnnklbcnom ldicu. U hdnidbcroil ldr.u orgdri?f,n) proosismo dio cncgijc dobivcnc iz hranc. Bududi di sc prisv.koj prctvorbidrergiji gubi, svdka k'rika u lmidbcnom lancu (DjcsovDivo)u pRvilu sdrrNi nDnjc jediDki od onc ispod nje.

KRUZENJE

ELEMENATA

Organ;zmi

pot€bne

kem;jske

nad, pimjerice

ugljik,

duiik; vodu,

uz;maju;z

okoliia.

Oni,

medurim,

sve

te elemente

ivrrt4u Geciklimju)

kroz izmjenu

wafi iliposlije

smfti.

KAKVU

ULOGU

U KRUZENJU

UGUIKA

IGRAIU

BAKTERIIE

I GUIVICE?

S u n u a ' J

g l j v i - (

| l, , k , s : i c

, . ' L d

r r i , v g , r d n d i i .

k l : , n

$,rkruicnjc clcmcrft{.

Oni itraru ili rMgrlduju

d\tad.c

uginulih

orylriana.I' iroD

u zrak

ispulraju

ugljikov

diokid, dr ga biljke ponovm pnrade.

STo

jE To KRUZENIE

puSrKA?

/ j v u n n r c r z th u . h , l r ! u t k u o o r k u iF g o ! r n \o r . , r \ o ^ . ' o i h n i . m k . ,/ n o i r i e d i i l d o b q i u r b i l j r r u L o , ,

uruko',/ jed!. Bakedje ostobadaj,, duiik i' nFe bitjne iiivolinjske

, .

l f l l i l

, , p ' " " n \ D " u r o r , ' i i \ j c \ , , , \ 6 o r r r , p o c i , J

' tui,riii,kiri. Oielai'evinr)' sad bez kojib saiici ne motc 'ivjcti'

KRUzEN]E UGUKA T Svim o€an zmima, pa tako i na 5Lid pdkazanm vEtana iu afrlake savane, polrcban je usljik za hg'adiitr i:ivot

rljela. Kiu:enie ugljika il usLilkov cikLus omogutujo rcc kLnanje tog eLeneda, tako

da se on stalfo obnavlia.

BREsKVA U R?ISPADAN'U > Brcskva ltune, to iest 'arare se

dieLovanjen sLjlvira i bakteiF,

Vcnu se vode vnia u mo€ po&ennim i nadzemdm bkovinu, m dio nje upije i korij€nj€ bnjaka. ra voda ispdxvr iz dihova liiia i vme se u znl, sdje s nijeh s vlagon isparemm iz moLa, da bi napokon u obliku kiie opet prla na knljr

/

*

e/

\'

THMNIDBENAMRE}A U ovoj pojednonavljeioj lumskoj hbiidbenoi mrcti iala, mo proldodale (biLJke),

povolale (livoliiie) i bzshdrvaae GLiivel.

orsannm koji mogu lako nzLagall druge olganirme:ovu se hzgddivail.

(14)

8z

STANI

s

TA

Organizmi

su prilagodeni

iivotu u odredenoj

sredini,

to jest pri

iasno

oJredenim

ur ierim.r.

primjcri,e

pri rr.rnor

iroj

i ternperaturi.-Ihj

je okoiii njihovo staniite.

Najveia

ililnlilf, [rtrdrrlilt, e{tnH, [ElFrfl,

illlhlllllll

i

U TEMU

,E RMLIKA

IZMEDU

lI{LrSTA

I

EKosllTAvA-Elqustd je l)odruije nascljcio mnogi,r v,sabr. s€nijre je nje$ u bD clo siaw Bdt.drdem tiyotnrjika vsta n,otc aitnni i scbe isvoiu mledun&d od mctcoroloikil poj{va i glaberljihce. Takh N saniiri snil'na ptie i osa, k1o i hodnicilro ih buje krice.

5To su ro MiKRosrAN

|STA?

Mikct.niircm rovemo m: cn dio ldbiiaM u kojem vl.daju neki posl,ni uvjcti, r.cimo

odrcdcm mpc{xrh iNjcrljenjc, iu kojcnu livc ka'lkcrisri{nc yNE. Tako su mikostanitta . i hhdovim pod kro{rjom i donja strau t<amelra I .,:

kiinosti

su staD6ta

OCEANI

Oceani

prckrivaju

oko 70 posto

povriine

phnera

rc rvde iajrcia yjerska

stanisra.

zivor u njenru

nalazino

na srim

dubhma, od plirkih povriinskih

voda

pa do dubokooceanskih

jar:ki koji sttr

i do 1t kilometin jspod

poyrJine.

44to JE

Mq!4!!coN VAZAN?

sntolikirivot u oedru ovisio mikroskopd<inr biljnnn .ryi. izmiha koj. hvcno ntophntunom. Otr plm u l)o(iihu no , p hq(a $uianu enersiju i',.iijc,a poizvod.ju hiine. Njinr r hRtrizool,hnkbb, aonjc frk hen. dbama, ,rkovida, lisnjin,r i dtusih Zivorinjihr.

llvtA Ll SVLEILA

I NA DNU

oqEANA?

svjedo

u nui prodrt

do dubir.

od $no

200

n kpod

rcgrlc

nrogo

nutniji roni

$rnakr. U vcllkim jc dubiftnr, mcdoriN onatro kao u tuBu ijiko hlidno. U Nikoj o ( i t i h e n i , r ifr srhrom n ! o n i n o , ,ivi dNgi znicdnio l)iii.

rlrtrmE,

(15)

83

MOCVARE

SUME

STEPE

Gdje god slatke ili slanc vode ne rnogu slobodro otjecati, Dasraju motvare. One pokrivaju oko icsr posro poyriine kopia. lo nosu biri prale noiaire, povodni tereni, rirov;, toplavna podruija, poplavlj€ne iumc, rresetiil3 i rijcinc dehe.

4s s!r9q4!ry4.!s

u mnogin ho&anmi nrtyino sjlm nuonvo v6h pricr, risavra, gmzovi, klkaca, vodozdnrcr i biljak. L{oivaie $ osinr osr i jrsLice za r rdc ibe idru8c vodcnc tiydint lejc u njlma hsu

Sro

su ro MqevARE

MANcRovAl

To.u sl{ne ho&& u kojina 6{c dwo m{nglovc, i nalezin,o ih uz uopstc obft.

lc moavrft bujaj! ,ivoton, Jj i hie obrtu

Staniita

u kojnna

doninirajL,

snl,l.t

igrnlje mveno iunon,. U njih ubEjanrc

rropsk€

kilnc !unc, sjeverne

crnogoLiane

iume i bjelosoritne

iume umjerenog

pojasi.

U ynn rim sraniitima

vNi

Gdjc godje p'esLn,o,a

iunle,

no prevlaino

a l]lsllrnak

pusrinje,

poFvljuju

se stepe.

Dvije sL,

sls,rk

vnte tropskr

afriila savana

i srepa

unjerenos

pojis, pfimjcricc

jLrtnoxme,iake

p.rnpc.

ZASTO

TRAVA

PREZVLJAVA

PASU?

nNa pEiivlNa lrliu db no ri{c ekoijcii, a ne izvika.I ito jeviicjcdu. oM wc vii.,s,.. Stcpc hiare nnroiso Lazliiitih Zivori,rjx kojc $ h rc nNoir. bd lio ionekoje lok tRvojcdc.

ar5ls

u_!!v4!r!s4lr!E!

(16)
(17)

rilknbioLog u .kr. rrnon Lou5 Ptrn!ur .n te dokui0 :rn?iP b0tsri, raTvio r.rr! hsm n TasrirJrnFm [ntur.

(18)

86

GLJIVE

organizmima

te izazivaju

njihovo rruljenje.

Gljive postaju

vidljive

teL kad se swori tijelo (steljka)

koje nosi spore.

KAKO

SE GLJIVE

HRANE?

cljtc upijaju hnijiye rarii, biljne irivod,jrke Mri oko scbe, i io kJo uve, tdo i,nNe. One i !c!jo d$q

hDkc niti, takoznnc hift, koje sc inc krcz iitay! hhnu.

Hira i,lualju€nzin,. koji nzlaiu hnnu u MriLojc

sljivc mostr lako iporbind

KAKO SE GUIVT RAZMNOZAVAJU? vedna sc sllivx rirmorrvr i^{ciyanjcm

siaulnih spon lojeadn sllijrjlrpa izdsu u norc gljjye.'lb st)orc proizvodiiisputta plodiirc vn jiyo izrklk6lje. Nckc sljive ispritaju rpor, kojc o r ezn6c vjdri. Dtr'sc ih islxlj{j( u cks|lo?ivnoh pnsh.

NE '€Dt lot >

poduprti srdpkoh. proirvode

1,"

I

K.d puha6 !die. m riemsu ioi ianane rupa. zdto le ona i pri mjn.niem udd.u u kk

E!q!r v!94!l l Mu.IAEAILSTA

vRsTA

GUrvAl

Muh.N n, ivko nh.istr i do\d., (1,'1, {, vrgrdj, js,ivi i ? r b n i , i i J l . u i L O l . i ( r , . . l u r i a . i r . , j , , r , u J i , r c ' . i J J f k u j ( f!' !p^rc) i$ttic! ilil,i/ ii [ni( vt,.Ltl"]Lr s cgllivr ( 1 , i ( f l i r ) . , { j , j i i l r u g , r l i 1 , . , o d k s L . , ( t r i r r , r . ) , , . e r , h k o d { N ^ ? n l w c r i k c v . l o s d n c .

. naptaike (Bdld ony@te,

^ PUPAN]E KVAS'EVIH GUIVICA (va3tuve se sLiivke brmno:avaju p!paniem. r,r0v0 $adice msraiu kao ,damisaih, pa 5e odvoie,

,EsU

TI PLIIESNI

KOREN!?

N " l , . , o l i i 6 l ' n . . { i 1 e . \ p n ( i a r . . J t o l? 1 : , i | | i , . nirenu ?tlenn plijesan koja rdr & voaL,. ona proizvodi ' r , r i , i \ / , r . p e r , . . . , , . m r t o r " r n i , b . , k , e . 1 . . L , , ] T i k . nnogih eikih bolesi.'ti plij6an, n,cdurin, daje iaroru

. i i : . ir:

PLUESNI

.

, ..cljivc koje arcmo plij$nimr slmnju vunasrc

: ' 4 - .i , A I i r e n , , m , r u o i h , , , ip , i m J e r i , e L , u h , ,

v . . u

I I / m , l i n c r . $ r J \ l . r . o d 1 i x , , , h h i . l t u j e r u , r u

'nvn

is vLiaka

ispultrju

spore.

Te spore

onda

.'.' prokl;jajr

na drogin namimicam.

Krulne pLijesnise ha jatu m 4ibb

primjed.e ktuh!, kao sphr sivih hifa s odim v6.ma koj kpulralu spore. Te spore onda ddtebde do di!sih komada kuha. Na sLi.ise ne vide I htfe urarLo ! kuh,

IABLETE PENICILINA> Na 5l.ile koLoniF bakterja

bbLere sadDe penkiLh. U oii<ienim podtutlin. oko

(19)

ALGE

Alge

su biljkama

sliini organizmi

koji proizvode

hranu

fotosintezom.

U svim algama

nalazimo

zeleni

klorofil,

ali su mnoge

dmgim pigmentima

obojene

cweno

i smede.

Veiina algi iivi u vodi.

JESU

LI ALGE

I IMORSKA

TRAVA

ISTO1

svo$ no*e rave (beryjetrio)dsc, rli$c:rlge.isu noskr nvr. Moiska je rava hko vidljiu jd jc sd i odnmogo strnicd i ra$e nr moNkon dnu. Motc bnidtu,r, smede ialeDc l,ojc. Miosc alse. pdmjeice diabDeje, m . b o L o r ' k e . u \ . 1 . , , . . i ' , ' " j , , " J . . n , o . , 1 , ' e , " , ' '

ZvE Ll ALGE

SAMO

U VODI?

Veiina rhnNkih vrsk iivi ! non,. u jezerim il,aLaDrx. N&e jednosaiiine zelenc sc u vlaiim uvjctini 0,og! tivlcti i nr kopnu, prihjdic( n . d c L n i m i n b i l x , . r t ) o v , r i i i i r h , n r p i r n o i d , l n ,

o r | ( , u . l ) g c , v c I l i i i j . v i n i .

ovi mouk6 rF!i, kao i mioge druge, raste uz povdinu Nicznc

su Lkbnc vL.t usdrcnc u kancn r a k o T v a n n r ? o n h a i p o d a i . h i .

Kad sc t. lnva rbos osckc nadc m suhom. od sm ie spasivr

Ljgava sur koio'i so por[vr.

sRAara

reso 5u vodn ie bakkrllan..

kdn. wna.Ncn! aLsc knc na dubnl od :63 melik. Manja ie od drugih, a sadDava plgmerle h hvatanie svhrLoni u mrlnim dubfama.

LISAJI

Liiaj nije jedinstveni

ofganizam, nego iivotne

uviellma koi lLadiju tr arktiikoj doiLido nilh, najp{F pap.ima

LiraF smari Lisiari. rretu

u ekstremnim

klimatskim

uvjetima,

pa ih

nalazimo

od suhih pustinja

do lederog

Arktika.

Oni rastu

na povrlini, primjerice

stijene,

kore srabala

i tla.

KAKO

GUIVICE

I ALGE

ZIVE U LISAII4A?

zajednica

gljivice

i zelene

alge.

Liiaji iive

GljivicsMnju mnjski slojkojiiririalgu isl)od $bc od iuicnja iikodljive koiiiine wjeda. Alga prk soaLa hnnu lotosi,E4h, prje dijelis djnion. Liiajje aurat opsk ljujc kljuanim nineralnin erimi, prinjerice duiikom. l:rj obo$tu,o koi$rn odnos rlrije biololke v6te zoveDo simbioai. (doslovcs s,tiyotun).

(20)
(21)

89

FOTOSINTEZA

Zivorinje

rnoraju

tra;iti hrantr,

no biljlte

je swaEru

' J m e

p o m o . u

. u n ; n E (n e r s : i e .

L r j p r c . e ,

z o v e m o

fotosintezorn,

r on biljci daje enersiu i marerijal

5To

!E_z!vA

!1gIgllIIEz!

Lilae biljtu hvrfr €dersiju sunca, pa ona vodu i ugljikov dioksidpEr*r. u c.esijon bogro sfukozr. clLrLo'a dajc biljcidrc€iju, r t njc nNuje i cehllo'i od Loje su izs"d€ne sijcnkc biljrih sbni.i.

r KoftjENovE DtaalcE

(o'jieiove dLale, na slkr0vetiie 2@ puta,5itii su zdanci kodjena b l l i l c , o n e , t v a n . u g o % r - p o v r 9 ' . J \ ' o z . o i . l o i e n o " o e , l a s . o rpsorblh vodu l6iieElie lvai,

ZISIO BIUKE

IMAIU

KoRUENIE?

B,ljke imaiu kditnj. zbogdq sldnr.rlosJ. Korij<nj' .iJr. birjku u do i ne dopui$ vjeu( daje odhsc. Ko jo,j, orin toSr iz di upija vodu i mine&lnc Md, pdmjcde duiik ihlij. BilJk,mr iicbr vlJi dr nadoknede trreii quhiuk

E@il,IEtEElEd,a"r,";"i

ninc$li Do(cbni zr swrranic tvili birnih zd tivor.

KAKO

SE BIUKE

BMNE?

Biljkc oc moeu pobj.ajhlidni biljojcdima, ilisu n^ilc mno:do oblamhcnih lRJsrh. Nck inuju flDjc koic l.odc loru i probdl sluznicu, pr sc ato n. mogujcsi. Dtu8c op.t proizvodc ailno orovnc iodvotno ncukusnc wari. TEac pakMlircu inijusknc dlari@ kojc b6ne kukcima, kojie hlanc lildcm, da doptu do povdinc.

zelene rolkice !$ ih vidino na ovoi nikorobsEfiji stan ce jea kLoropLasii. U njlma je klorcfL,

fttom s. kao otpad nulule

TRANSPIRACUA

Liite stalno

gubi vodu ispara\anjem

koz siiuine

porc,

rakozvnDe

puii ili srome.

Kroz Djih, osim

toga,

u lht uhzi ugljikov

dioksid

i iz njega

izhzi

kisik.

To gubljenje

vode

zvano

transpiracijd

(rnojenje)

stvaflt

isilu koja crpivodLr

iz korijcna.

5To lE To VASKULARNI

susrAw

Vodr i hftnjivc iva sibrj,, se biljkon kroz njoin vaskularm s r u " N i c g . r 1 t r r : t J " i i r { . m i \ , o ' k J p ' k i h . j J \ i , . ' -l : -l c r' : f -l o c n . I\ ' -l ( - ' , . , 1 o i . u J u i m i n . , d -l c . , L d i j s ' j . u osalc dijclovc biljkc. Flodr rJik tu iosihrdijiy(wrri, pinjeic slukqu, s njcm njiho* nstMlol)o Niil

^ PUc N06i

pua I stoma na povdini Lhta, okrutena je dviema nan.ana zapomi.ama, 0ne noiu etyaralu

f

< VEN€RIM MUHOLOVKA ova biLika moso:ddlta, kdj6 hste na v o siromrlnom rlu, klluiie mineralne lvad dobva z kuka.a. Na knievima nie,na Lisfa nalaze s€ stupi.e mpravLiene od dviF pLonce.

Kad ia nlih sleti kukac, kLopka se zalvori, Biljka prcbavi kuk.a iapsolbih

Nofu stanke zapomke olvaralu m o : € u L G t , a k n j e s a m o : e

(22)

9o

BESCVJETNTCE

Mahovine,

p:rprati

i njihovi srodnici

nemaju

cvjetova,

nego

se razmnoirvaju

IEEEEFffiE. Veiinom iive u vlainirr

AEtraLili tu bijke tmaju {aik;,, ylaknrno debLo, nad koilrn sE :

<iri kum od LGia, Ova v'drall

i sjenovirim

staniStim".

mmffiffigI su biljkc bez

cvijeta,

no koJe

se LazrnnoZavaju

sjemenjem.

IA!9 !ASMAPj4I

nxhnih ilirlzon, fipri(i ,ise rodonno k@ tto. l, 'nr r ftrpoljik. na Dt.nr izenrjr liannji?nyilrri lntial Ti scl)rpolr.i.-nmolu, i pur)(iiiksc jtri. Liiic nckih r$r pill{ z c rtr(] i (to 6 ndirr o durihr, dol( trulo do,cn j.dvtr I dr.

KAKO

MAHOVINE

MOGU

ZVJETI

BEZ KORUENJA?

MxhNrha uElxqronr rivi! mi (iin btrs(riri I jsLrilaiox. ()nx ndnr pnr,g korijdjx, nclo 'r,ke t lirc, rik'vs,. rtoid.. Ko.j!1diki izonlj

(

si(lfc mhorinr r i o. k nd, k.r, nitrrh,

.'rL n...r). v(ln. Nj,, t zrkx upijrju li\tovi.

A RAz/MNOZAVAN]E I}IAHOVINE L s i a r i v d c , n a h o v r e p r o a o d e Tefskc I nulkc sl)oLtu (iri.c. rr!rke sDom slaf o prai!

n:u do reE[ih, Da h ododuitr. (krpaLa sJ spo'am, u nipk,

SPORE

Neke

sc bescvietnicc,a,nnDravaju

izbacillnjen

velikog

broja

sirnih

slx)r..'l isc siaulni

orgrnizmi

' .,u:. .d r.,r, (,lo ,eLJ iko .,. I iL. ,, , v nu o\o n , .

papd koF trne m htadrLq'r mraar0h iunskoh rid

1r4

,r*,r",*i"3H

p1p,rh nast h,ntir rl-' i r,o ,.r ,.J -dE ' !L:.{\

5p0ie ptrprati h4ialu $ tr -{titnim kapitama, .: takoainin ro6ma it ru5nim gomLcma sorusi6stu , rl

5 do,rrc strane lr.r paphr. Pdmierc veike pap.tli . god rnr€ kpulraju m june spora

44!TqEE44!95ExEspq4

v4zN9?

Mmge b6Njede lJiljke prc$riniu vjetru dn tn n. dirre qznes. !l,o,t. t ine s. srxDlujr kodt!i n.iia r biljl.Jn nxjkon a\vietto, vodu i vlrne nrn,srtft Nr'. Ako spdr pidrr mvlar,o Djr$o, prol]irrt ie

(23)

eenrundr

subla i smlje tije f sFnenke

rdtaju u drvenastim

&ie !a rcvcmo

ierinjatama.

Medu 5t0 njihovib

vrsta

ubrajmo i bor,

jclLr

i cedar

eetinjaie

u hladnnn

yeve."",

lujnina rdru u gust;m;umama.

Veiina

zadr:avr

liiae

hroz iiravu godnru.

GGie borova i mnogih drugh aetiiiata zakol.ne su prcma dolje. Tako siijeg skDne, ie oltel vllsvoion lernom stabLo.

KAKO

dETINJAEE

SWARAJU

SIEIIIE?

G'iriR huu nujkt i tlnrlR e!cR. Mu;k. elei rputtiju znu pclurli(mulkc spolrrc staDicc), kojc maDsjvjettul Nrnc\e liih n{ ianskiicler, onioplo<le itusku spobu si,ridr. Oplodor!cjajdcr n^iju ! sjcmcnkc. Poslije godinu do dvijc dmi, k(d sjemc doz,ijc, rrnskisc ieicr otvx!r. lhko ispuin kdhr. sjcmcnkc, koje proklijrj!,

zASTo

NEKE

aEflNJAaE

|MAJU

rclreAsTo

L|SCE?

A .€SER IAPANSKE jELE sjenoke sz'ijekju u :eskom

an"r^*r

ror

Q

lglildo lii& ontogu{uje opsinrku krajwina s hhdroD, ol'oN kli'noh.'lir jc lilierihvo i prfluiero 'ne$!tom ovoj'rico!', Ekozvdorr kutikulom. IzduirDi oblik, iilavos iLutiltulr omosuiuju liiiu da izdrrijaL vjcr$ i dGrcmnu hhdnoiu. oni, orim !osa, snDnjuju subirllt vode.

!r4!! LqElgqc!q!q!4

Biljke izsrupe ciksa inajL, velike ielere zr proi,vodnju sjenenki, koji nogu biiidulji od 55 cm.le biljke ihrjudepasr debla ina vftu duso,,&vcdoro liiie, esu sliinije palmhd regoli &rinjlaou. CikNi n$u n ropskih i supuopskim k6tvima. Ina&su poomci bilj& loje su bujdc pijc 250 milijunasodiia. Dan6 ih poznajeno 140 vsa.

SUMSKI BOR > B0rovr su, p0pd vetine ierrnFtu, vazddeLena stabLa, ilo znaiida kroz iikvu godnu addavaju Liiie. Dugo,

(24)
(25)
(26)

DRVEEE

Te visoke

biljke sjemenjaie

imaju samo

jednu drvenu stabljiku

"

koja nosi svu njihovu sihu reiinu. One iive mnogo godina,

i zimi ne ugibaju.

Najveiu skupinu

medu drveiem tvori

iirokolisno

drveie.

445.19

1!l!vECE TAKo

vAZNo?

l)Neie trurk i\puita knik koji drugi o,gantni udjj11. Njihore kdid,jc porerujc do i tako rijcai vodida saodnse. sobh orih tos, Jrj1, hnnu iriurnj! habnrt hmsiD uvotinjin,i, kao idivo ^ otenjc, s, iju

KAKO

DRVECE

RASTE?

DN€ic nuc nr dq riaiia. losdn,c $a,ricc n. wkima snniica sc diiele, lrl onsstosr n*!. Osin tosr sc dijete irinice podkornoS slojr ?ranos krnbij, prv inc jdeblo i s,:oc. NNcsrinice iro ih rtvaia kul)ijNde urajck(

STo

JE

To StRoKoLtsNo

DRVECE?

Zr nzliku od icttr,jrir, kojc i'nrju islitu{c listok, u iirukoliibg drvci. otrisu oL,lino lirokii (vnj.

yc.i,rm N to $,bri DEIE!@IE,

kojr u jq$ odbncrju li!ac, no iirukolisno drveac ropikih p[ium ?tlcno jc iiriv(

:illl;:

Yijjsfi

ffi i#'1'

-"

i.liil.liill

iJiXl&:

:l:llli;l1"TN

0d oiv6i!i!ah nan c loje zowmo I! temblil I

"' *-o:ll.:-*T,ltil

i1l:'lv*" 'r\

. Purr",..ro xoo *tru,, I

.vjchire su ijednos!pike. t

rAI$zETENA TROPSKA PMSUMA Amazomka le kilna soma mivcta orprlke porhu svih ryiotn h

*nka se sastajt uElavnam

Flofr GTrarthunl po deblu.

vlaknstu kotu tvorc nftve stani.D, Ana atitl d.bta,

(27)

9 5

GORICA

e u jesen

sobi iiiae zoveno

im ililistopadnin.

Oro iiri

s umjerenon klinor! koju

ljem i hhdne,

pr i studcnc

znne.

IDRVECE

oDBACUJE

LISCE?

odbaci liiie, f rcsbj.,{ri. *rd nem ddoljm {nci

. Ljctije !o liiae krciio zeleDnn

,om (bojllom) klo,ouL"n,,

huta cnc€ij! Sunieva $ierla.

se klorolll nrlnii, d o bih, pa sc otkdvrj! dotll

iveni i sllivcni tigmdr i,

T STOVI PERZ]S(E LIIESKE

KI POKROV

stabla ?ovemo krolrjon. Nju rvorc

ice i liiae. U trcpskoj

pratuni kroiDjc

, te pN;.ju sraDiirc Dmognn

TROPSKOJ PRASUMI

rqELoGoRrlNo sTAsLo r-lEn qE|ocoRraNo STABLo u tEsEN l StabLo sc kupa u llclnom sumu. hscn donosl mhladnlcnic, . i manlc

? l o r - . 0 / . L c n o g J : l l 6 \ u r . L r f o , . p . p o r a i hval. sun.e da dobja soqrju na'anlasto ismcde,le polinie za slvatnk h6nc. orpadar,

u l@psklm 9umama naL.zimo iisno p'eporalLiw sloieve

U wlnom nolu mivsa naba D'obiaiu s znedu krclania diuglh stabaLa. hpod kolania i€ polukd r naiin {abLima

sdhh bljiki !!Lilh Lidova koie mos!:ivieti pr ,abom lvl.tu. Na dnu le svega mnlno tunsko lLo, sdle Tivlmnogo

i sp.]mj kiinot iun,i, gu$o xbijcni sibli n*u do velike visine nro iro $ orimiru ?i Suiisosjedo. $ablo viie,liiie nu prnm viic sj4li. Nckr vabh

SU STABTA

U

VISOKA?

JE

TO EPIFI'i?

t

rT't"

je m{njr biljk" koja msemkioj,.litlko da joj naldi. Mnogi epifiti nve visolo u looinj.n. roFke

avsto usidreni korijerjen zadcblo igqrc. av6i u kloinji, pihrju nnoso vile Njeda

na du, r osin roga i viiekiiDice.

Ito biosoba koja nojina tru kiine iume vdleta I prcma sore Pr mino {abro aoltm isGm ! raznl hvara oskudno suniano svietLo koic * prdbijtr koz kro<nje.

(28)

96

ztvoTtNJE

Zivorinjc dijelimo u dvijc glavnc

kacegor.ije

- kraljeinjake

s unutrainjim kosrurom,

bez te srediinje

kosti. N.r

iivotinjskih

vrsta

- svaka

p:r tako i hrptenicom,

i beskraljeinjake

Zemlji iivi iak deset

milijuna

sa svojim naiinom

Sro tE svtM ZrvoT|MJvlA

zAJEDNtCKo?

!., lijclo t aili ,ivotinjr i4tuleno od ijnoso rutiiiljh sNici, , $e on., (ir bi op(i1.. j(du drugc orgirnDrc. ZI ,rliku

od /iyoiinjr islji , rkorijenic0ih hrJednoN, hrc$u, 2ivd ijce Eibrlr o potrizizr lieror ! bilrgu

- ' r u | l p r i ' ' . ' r i f l i f i i " r . , \ p o , , L , L | , L . i \ t o t u s . r \ , , , r r ,t i , k , t [ o j i u ? i m x i u i ? r k r ] t i v o J . .

KOJA

'E ZIVOTIN'A

NADRZA

NA SV]JETU?

l ) v i n , i ) o ( 1 2 4 0 k r ) / h . N a i b t r jL I ho'hfr.Lix) n lc(, sl,'!tr r.iB,i. Onr leri lJ,7i !r) i k(lin od 170 l{!/ i. Niibf)r j( vottona i i q n i r i i N , J ( i 1 A g l . r r , l ( o i l t , l v i b r i , r ' r i d o

STo

su To TopLoKRVNE

Ztv_oTtN,E?

' l i ) t )

o L L V r li v o r i t r i o i n , i u s i , N L i c l . s n , i o n , p c t r r u n r , , . L i ! . i i . ( { i . , . . , r r , r t . , t . . . , r . ' r r u f . i . r c r , r,,i(. sr(,i!r (, pi rrl(o i 1)(, gnvrvi, vodo?cnjci i knkci,. hh(ln.k'^ \ 'iivorinjr. Njihovi sc LrhrpurrNr Dji,nia r r n p d r o n r i o ( ) l l i r i r j d ( r n o m : r l ( i v f t , j t ! . t ! L v c { l tirorifj. k r,li kl turijL, rh ,i,o roiL Inanie t1..urc.

:::-:{:.- - r

mole. i tck ond: rsfe di g. ubije.

,',ai

n o s . 0 a 6 p F s f ^ i .

KOLIKO

ZIVOTINIE

I\4OCU

BITI VELIKE?

\rl,c rdifj. mog( rrisido S,icrjc velinr. Najveai r.tivori,rir rr syijed flN{nrikn. On tuie doscgnftl 28 nr.tra duurc isko'd t50 tona rctinc. S druqc pak nrr,0, nekr r, rlvotinjc,rko mleoc da s, neviAiive soh" .kdn Nijn$jcNr iivolinjc n" ",ipt,r uk-"o,c mcre,.,. sx,rrn. $ od ,i,rDjc od 50 nri Q ilQe n, od 0,5 mr.

(29)
(30)

Sve

iivotinje, da bi opstale,

moraju jesti druge

Prema

naiinu prehrane,

svc iivotinje moicmo

98

HRANJENJE

r dvije skupiner

na

organizme.

podiielitl:

ili mesoidcre

i E!!!EIEE iti l,itjo;derc

rh.ihiuo,.r.

5ro 1r ro svEjrot

veinra tivotiirjcdeili n,.so ilibiljkr. no nckc d njih jcdu ijcdro idrugo. Njih zovcDo svcj(|ha itisvlrieinx (.nn'yonn,r). sv.jcdi ru, rc.trno, nrcdvicdi i svbjr a i . r e k . l , J i r i q r r , I p ' J n r , ' m j s il c J , n o i r d ! i , , n r i i l , ' h h l , i , I , r - J i k r l l r i n , u r r . l ! n l r r ! , J i t s { u r i, t i iumske i drugc ptodorc.

Iukanov le klin pasebna vatik da bi hosao pryati ktoz nsthlia.

Sro JE

To

R;..,...r.4,r'."i"

t"* +d.",".

Jur, mr,r;l

!oJ.. Trko sc lovc Jtnio€.0izn i. Zidj"je koj. * iako hnnc mogu biriwlo hzliiirc iobliloD ivcljiiftjn -pasc hk) llhnc tulD,i, plnmd,ci (fanrihgo) ikiroyi usan' (D!(lu triiDi irhvcn:i).

Hjeie iapovi ru eliMr mesoicdi koi se hram ruddh i a D u 3 l s m l o l h m . 0 w j u & b r u u b i i i v o y i , p i s e n a i c i

MESOJEDI

M . , o r , . l . L 'r . i r r , r n sr.,b(,tii,., d..t. i i,,r:;i.k,,.., r,,.,.. ,,"..i ,r.,r.

iivotinjc.

Gnbeiljivci

obiino imaju oirrt pandic,

zubc

ili kljun kojini rMilin,

plijcn.

Zivorinjslo

jc mcso

vrlo zasitno,

pa g(rl:dtjivci

nc momjfi

acsro

Ubijrri.

Ono sc, os;m rogr, l.kic i probnvtjr.

XAKO GRABEZUIVTI U8IJAU PTI'EN?

N.rjsilDiji gnbctljivci popur hvovx, mo|skih prsa i o r l o v r u l o v u s c uzdaju u s n a g u i b ? i n u . S i l I l i i i i s l a b i j i l o v c i o s l a n j a j u s c ic s r o n a lu k a v s w o ispccijalne rchnikc. Ncki gntrcrjivci, primjc cc vukov', love u aoporima. Pruci svojc ,rrvc Iove mreion,. cesrruie plijc! ubijaju offorcn.

BILJOJEDI

a.ljusti, ^'bi i t.lud,c t'iljojcdr priiasodeni

$ ;itavoj

bitjnoj hmni.

U usporcdbi

s m$d,, biljkc nisu jako zasitnc.

p? ,aro nnogi biijojedi

na Jero

trosc

mnogc

sate.

zuBAr sMt,ESqK> zlb morkor pi nr oirri

u! l.r di likle nstrgntr p il.tr oninn! ( redovimr, h ( . m i r p t r d i j L r , a m n r i h o w nre{o do'e novr. rrko nete v6le ! zivoru mo8tr potrolr id0

l o o o o 7 u b . tp r k s v i m o 6 k i p s n(s'abdljiv.i mivcti mldl

n i m a , k 1 o p s i n . , h n n i s e . i l c d ! n F m p a f h d n r .

a vo.e voie i. plno nad06, pa re miogo hhntvle od tilitr, tedc, r irere je do niega dori voaem, pdnerad moraiu ren ikuk.d. Pii.e samd ! rooskm doyoLin0 voa: kroz iilavtr godn!.

!4!9 B!!!gl!ql PRoBAvuAlu

HRANU?

F i t !c .,d /, ., ^ J .(t' tu/u k.ii \ ,( J." I hi,vl .,

zeluci mnogih

biljojeda

puni su n,ikroba

koji je

r " , g r r d : r. N.k i.il ^i.di. pri ,.i( ; . g^vcJr.

i n r . , J u

po viie rehklaca.

Kad prodc

kroz nelrc

od njih,

hLana

se vLaca

u usra

na pooovno

ivaLdje koje

I a r d ; . n i . / i , L k H m d n i u . I " / o \ . | , o p , r i a J n j e l .

KAKO

BILJOJEDI

IZBJEGAVA'U

MESOJEDE?

Biljojedi, da bidoilido l,{ne, neDordu bribi!j.to on,ounni, sli mohjL, bni hri iliF na ncli ltuginaiir

' " i i i : , . 1 ' 1 . ? l : . , . . V ^ g : . L r L r t , r , i. , t o . , " , . i , s or{oriicm, daih lo\d neopL.. Dtugipat nnljo debelu kotu. bodljike, $rnlok pa ixk ion rekojiDr db,jaju

(31)
(32)

10()

KOMUNTCTRANJE

Zivotinje

komuniciraju

s pripadnicima

svoje

i drugih

vrsta

Lako

bi

koordinirale

porr:rgu

za hr:rnom,

privulde

spolnog

ptrtnera,

odgojile

nladunic ili pobjegle

od opasnosti.

Razne

vrste

odaiilju

siguale

pomoiu znakova

i zvukova,

ali i gesrikrrlacijom,

dodirorn,

ispuitanjem

mirisa,

slo2cnirn

kcnijskim warima

ili kombinacijorltr

svegr

toga.

KAD

ZIVoTIN,E

SALJU

!]!!4LNE SIGNALE?

Vturlni rigiali nr mrLu drljbLl l,rno$ nD(,iNo poutd, rinrei..:,lro hn,rcl" i,Odbtt,, price od tDria do Lkndra l)rnhic rcnkf iadtiD bojur Kril(\ni.e ro iro iuc syidlon ltcli hljesJt , rt,x ,e.a tr bjj+u ufo,trrvi oixlc h opsnoi.

4ASTo

Ztvofl

N,E

Kott4uxtctRAJU

zvuKov

vtA?

Z{('ois sisr:rliprr.sc fitko znrr h udiljcrosi i 'nlsh ob,,rijriu l,oiukr.lrttrc rjN.( inxjmtrni ndikrvci krikoDi oztraiMjr svoj tc,iror i Kibvi, rrbc i cvdci pjevonr l)ivhieirok.. Majrutri ri,tiiltnn

^doqD{ upomNrju soju druthu tu tuztiirc rct),ilrieljc.

< SLOZENO KOMUNICIRANIE nt.llsentnl skav.l, p mied.e

zvokovima, mnk ma, dodi'om,

g.niruLa.iiom inhzom LiG CinDanze mosu nauiti lak

v z u i i i 5 i g n a t n o & p o 5 L ! ) i r i z r o b F i u . (0d oyc sc sBFine Llliki h,vto rep ni I ni Tmilsku trav!. Ta vil|J inii sr.tr)Llivre, pa 0ni br!;€ iako ic susi.n c Dolpun0 be,op6m

GOVORE

LI ZIVOTINJE

UVUEK

ISTINU?

Kkl tivorirj. koD!rici,ij,, s ncprijrtclj.m, nlihovc inldftdjc 0ir, !vjck iiifirr. I,ri, n,iikc i(ttugc iivori,, l , ' ( . c . t , i , . . 1 . 1 . i l i , r , . . 1 r r , . . , . r - . . . , . . . . . r . oturDi, di ?ivi,rj! nctij.,cljr, Nh,D,0 (li N .)'(i N c k c t i v o ( i i j c . t ) d , i i r j L , i z s l c ( l , ) t ) r ! , i h n v n d , j i .

zASTo,IVoTIN,E

ISPUSTA,U

FERoMoNE?

Ziyorirj( Dirisrih ssn{LiDr, ll)n,)i,, mko^d, h tonnujl, utjc.r fr ponriiijcdft,sih tivoLirj..'l rLdrcri l(cn,ijsl,i

o o 6 i . , . . . ! ' l { ^ : ' . , , . / , ' . ^ 1 . , , r . . . . . + . . . t . , n znkonl. Zcnke nroljcr i+ririlrL lcunon! Ji lJr v0kr muzj{k.. Itu.lnr{vr, drli iu liol,,iijrnrx !cntk, kmLjici npu:tifoonoN i {rkokold,ijifrdrxiyxkovar.JDrkr.

;1r,,

r l , '

Ferosoni tlo ih irplita mati.a o.era,auniv jtrl! ran drusih i reromoni, poiiil! se mzvljali drus! k.aji.e.ledna ae od njlh

(33)

Neke

se mzmnoiavaju

nespolno,

bez parenja.

pa neke

prolaze

i kroz

takoder

se razlikuje.

ZAST0

NEKE

ztvoTtN,E

Mp4u

MLqDE

A NE LEGU

IAIA?

zivotinje

kojc

sc (drjLr

iivc ih,iu

hnoso vcdc tNnsc ,tr pdivljivinjc od onih kojc sc lcgu tjrjcti. Dok !c nzvij{ju u tn4tinojuuobi, hruisu mnoso mrjc qljrix izlorcni opa$o$i dd budu pojedcoi. ZASTO SKRB zA MLADUN.AD? Zivotnljc sk'l,c ,i mladunard di l,i joj povedalc i,glcdc za opsr.oiL '11&vr

mhdulard Cciie dorivi rclo$ od one prepuitcrc sdhoj scbi.

METAMORFOZA

Neke

so rivoriDj.

dok su jot male

minijanuna

kopija

s'ojih odraslih

srodnika,

no zato

dLugc

ni po iemu Dc nalikuju

na rodirelje.

onc, prije

nego

3ro

doscgnu

zrelost,

prclarc

krcz aparjujuau

preobLubu,

trkozvanu

memnoLfozu.

Srq

llro I9M!4 r,1Er4!9!Io4A?

lotpunr jc freiamofoa prcnjem ujcdiofr konLu iz liiil]kc ! .deslu jedinkr Talau nrdmodo,u prohrc norjcii rerfti. Njihove se susjenice hranc i.dnt, d ondr utrre trlizu mnovrnja, pRroLrre u liiinkc. Lrilhui liiink , $rjefta r feNm u kilatu odkdu jcdirk!. l " p , n o r , .e r e r " r ) o o " n i p , r ' o E " . r l ? n r ' " l u , , . d c

VLIN KON]IC ko:!, da bipos ile posljednies

svLaienia postal odmsLl. Takv( p0nupn! pbmr€^u zdvend

RMMNOZAVANJE

Sve

iivotinje swaraju

potomsrvo

da bi se mogla nastaviti

vrsta.

KAKO ZIvoTINiE PRIVLA.E sPoLNoG PARTNERA? udoba prtujr iivoti.je objanljujuyoju sprnm$ aprMie ponotupo$b.og ',vr, miri$ idrusih sisMla. NcLe rivotirje osvdjrj! op nosl,lnnm slobninr cgribicilaba ili ritulnim ldnRDlen. Nek{ su,so(njr, pdhjeicc kin,i glisia, hdrnftodii (i nuijici i icnkc), ito im ohkiivr prodala:€njc r$noe.

< NESPOLNO RAZMNOZAVAN'E

spolno,

parenjem

s partnerom,

a neke

Zivotinje odrastaju

na razliiite nadine,

Briga za potomswo

OBITEU PUI\IA I zenke shavtr.a brinu o svoim nLadun.ima thbne ih bogdon, h.rnivom tekuainom mLii.kom.

Nekln sGav.lma za odnstani0 donrie lek nekoLiko licdria. MaLe pume

ROOENA NEOVISNAA MLadc se rmiie od tendka kad se i?Legu mocju brhuti 5ame o 5ebi, Znile izLegu mnoeo

iaia kako bi bar ponckiod polomaka do: vio relost.

1 0 1

$

I Z I V O T N I K R U G

(34)

702

BESKRALJESUNCI

Oko 95 posro

svih iivotinja spada

u beskraljeinjake

iivotinje bez

kosti - i mnoge

su od njih siiuine,

pa i mikroskopske.

KAKO

ZIVOTINJE

OPSTAJU

BEZ

KOSTUU?

tukci, nkoyi i Dnosi drusi bsk.ltn,jaci iDrju tv,dtr

nnjsku lj(sku, hk@rui es,oskelet ili qnjski [osr!i On ihititiod u&aft ignbctljivica, a bcz njesr bi je i osuiili. rut*vi solrii, pijayicc i norski tlob{.i nmju mcko rijelo, iline i csalkeld. stitm in obtikdaie tlilr

RASTE

LI EGZOSXELET

BESKRAUESNJAKA?

l v i esrcn,elei

kukr.r i, pin,jcice, ntoe ne

rasc s o$filoh rijeli. Kxd rivotn,j. nituq vanjski oklop jol posahc pedjesdn _ i ,ato sd onx s {dnft m uijcne odt4ie. rspod nje8l r yca rwen noyi, malo vcai ihbNiji. Sad sc tivodnjd nidtnc da ga p'oini pdje ncso lto orvdne.

UNUTR,ISI{'O5T tuoRsKoc jEZA > Poput voune be5kaLic3niaka.

m o E k i d e v l i i l d i i . imaru h,mjeiio slor0ne !n!tklnic

dgare. Hbnu clniahju zubl smjelten u eediliiem okvnu koj

zovemo A. stotelovom svjeriLikoni nakon lega preLizi u diicvo.

' SKUPINE BESKRAUESNIA(A ia vile od 30 Enidtih koLiem

KRALJESNJACI

Svi kraljeinjaci

imaju unutrainji kostur,

pa tako i lubanju,

kraljeinicu

i rebra.

Te sloiene

iivotirje mogu biti manje

od I cm, ali i duie od 30 m.

eEiMU

sLUZt

Kosru!

Kosu je ivNx okosnicx [oj! oddavr obtikdjelaj drje uforiite Diiiaima. Rcbft omoguaujL, dislnje te nnr vce i dtuge osjedjive oryarc, a [$!rh?rklmia rd . v e , , . , h r t i . , . i , { , , , , t " , . , , r . , r , . i l j c , . 1 { o c |. t . i , printdce Do(kih paa, t€rxden od hatavicc.

KOTIKO

UDOVA

IITAJU

KRALI

ESNIACI?

Yeinn LnljclnjaL1, s i,ninkom ribr, im ieriri udr. Kod ptio i liimiia prcdnji$ se udovi rfliliu trih amijmjen! rdenju. udNi ribe paajc, kojih s b,oj t u r i k u i e o d \n r L l u m ( 1 . l m i e s u re L{ ju mno8o n,ilii Ini Sodi, J i,zvik tr (t\.tunozn,h I,rdhkr.

Kad I svidrugl kraljdlijtr.i,I imiie imaju lubaniu, kaljesnku ireb6. Kklielnd ie zgradena od nnoso pojediniznih kon iu, rakd,vanih

Ribe iine naivertr sk!p nu kaljeanjaka. ,ledu njiha ie vlse v6ta nogo u 5vm

(35)
(36)

Zrjezdaie,

zntijaie,

jciinci i rnorsiri

krastavci

(trpovi),

pripadnici

su koljcna bodljikaia

(Lrbinodemata).

| : ' p o r i .

b c z q l " r

i b e s k r r

l j c i r

i . r .

. i . L l i n e

. u ; i r o r i r r

. .

kojc itDajrL

osnosirncttidno

tijclo s pctcrostrukim

l ) L , r r \ l i J r r i ( i r

o l r r r . . . r

s r i b u d l J

L - r , i

/ i \ .

u sl:rnol vodi.

(AKO

SE

ZVJEZDAEE

HRANE?

zvjsJrif $ 1),rn. hko dr \k ou t(t,trte i DrvuL(r sl

. / . , . , , . , . , r , , t . ; . , . " . .

\,(,ir$r /vrudrir l)..fi iloLiL,rnri tr ltuL,,i ,r h,inofr gib.'rrL r( lu,n( \irL nrih, nvi,litv h cirfi!jh nolr t(,lL

ST0

sE zBrvA

KAD

zvJEzoAiA

tzcuBt

KRAK?

( r l . ! r : o r b ( o L t i i . < tE:|NAC ! ! i i i o l l r L d r . l i i r o l n .

, , \ ' , , r r , ,

' , ,

n f ! ! l ! o t n i i i r b L l i N , , L i ii ] o } , , D i i ) n k i i r , , n i h , r r i . l ' . t , ' ' , ( o r J i ) / n l n I n 0 i { ! f o i r r r b i i r L l . (rLi n r .f Dl ( " I o ) r ri. r or! 600. tr! i,

) 0 . . o r , r l 4 r r . . l i l r s l , L r i n r ^ r . r r . r . l m iln,

SPUZVE

Ti: livotirrjc izglcdaju

kao biljke ili gljive

lcclnosravni

bcskreljeinjaci.

Vccina

spLLivi

prikvaien:r

za kamcnjc

i grcbcnje.

KAKO

SE SPUZVf

HRANE?

Sf,tr. kL.z touiiinrh 1,, tr uvlx& vxlu, pi olto /njevidc

, , l . . i l

orch kro !c.nrr ,irori|i.r. (tre rdfujr niy* djrj itekvr prqryndjnl o.!trnr. lirrh $ ir |jtt 0kruidjr sinrnrnn zr.dn, rrpncrlx, [rtm!r] irhk nr qttiko4ros

u rom ko ieiu m rino oko 5ooo v6Lj pod teLtefih . vapneilrie ' sbklaie . Ki.m4orotnriir

alr su zilpravo

iivi u slanoj

vodi,

ZurE

spuzvE

>1

spr;ve mo!! imaii rjnzLll jq

h ' , r m r e e o b | e l

!6h, d mnraka, vize. VeLiina

l \ . k ^ j d r n t l r L r i k r i . . r ' r r j q l r ! L f r i c n u ir r n . n $ l A h 1 ) L o r k r r u i i u ( l u o n . f i t r ' t l ( ! r i i ( . . r r j r l r , ) t u o . r r r,.,! iir.Ls.r no\x /vrvtri zvj(^].ra.r { tdr(1,. lljri ? ,ukL g . . r l ) . r l l i { r n r r , ! r 0 i q r u ( ] . r . I h q l o r r i r x i ( r n r , t ! i L r ( { . r ! , ( . r o N n r / v j . ^ t . , t ? i , , ) n o i 0 ) :. t n i ( N i t . L t n , , h f . L j L .

I VISE

rt Beskrauesnjact

lo2

PoTRAZI

VISE

>,1

Beskral,egniaci

1o2

(37)

F

CRVOLIKE

ZTVOTTNJE

Kiine su glisre (gujavice)

najpoznatijl clvolikc

iivotinje, :rli se te mcka, bcznoga

stvorenja

pojavljuju

u tisuirma vfsta. Nei<e

su mikroskopske

velidine, drrLgc

izrastu

i clo rehoiiko mctara

u duljiinu. Kiinc glisre

i obliii

cjevasta

su oblika. Plolnjaci paL imaju oblik lisrove ili tral<e.

GDJE

ZIVf CRVOLIKE

ZIvoTINJE?

c folikc rivo(injr rrrc ! ,,)lLi i ,ir i,tuf: u ui,no h u t ) f L L d a I i \ v m T d n n j \ k i n ! r D i i l i D , r . K i n r !1n,. tn. r ,L rilli(! r' $.i rosr rr tIr i po(olLr. Vcaifu l)1,)n,jrl.r L ! | l r i r r x , L y i n ] n o ' r . \l , n \ k . . ' v . n r l x r i N ) u n r o i r . \r l i r

{, dhrir, rn,n,Li(

riirii:tiJ.ili'ii

j" ri"". ,ij"l" ri""i"j".

KAKO CRVOLIKE ZIVOIINJE

osjEcAlu

svoj oxoLrs?

\ r , i f . n , j f u i n , r L i ( t r , ^ L r i r , ) i t i ) i i r , . r i ( r . , r i . , r 0 * i d L ( , , . , i r ( r i r L ( * n L r L t L . N r j v . r n r i l r i n j ( r : j ( 1 1 , , t , r i t . r ( 1 , r . 1 l . n t r q t n , ( r t r . f . , y l ) , . r i i t lr i I i . I Nni i il L).fr L r r . N L l . ( r i r , . L [ , 1 ] i r r l i n . r I i . r 1 t tr i s r ! r l i ! r L ( L L L n , r L i r ' t ( r n L ' L l i \ L n . r i' . r t r M E T U ^ !ri, J f!prtr tr[ih pLon.]t c L!!

rnr !i mri. P oirD. troii: r t o i n e d ( k l n i i . r r i i 0 B u c > i i n . i d f l i f , f i ! i s p L r " r D . o r . m . r u u r o l i l D g ? p o r a l r j ! . r r r i f r \ . b l s r i r r c L i r , r J , \ n i r i . , r . i r r . l i i L h r I L s u r r . r n l r l i l l ! t u d r j t r L r ' p i { b r j u r , r s r r i i i t , i r b i \ i . p r , r i l f m i i F r i p n r F 4 r . + s n e m r i .

KAKO SE HRANE PUAVICE

lij$io D srx\i L ,rl,LL inri,, 1,inr ,,rk. kojini se h'xQjr n tivodnjc. it i ltd.. tx id siiL, k hirom lLreujLl

rfr [ojr pijeii!trt ]r liu. l!1,. notju l)iLi ,v. dok \! n. ri4{hnu, a oDdi orprdru. t,!r!ic. !.cbrru u htr.,dr, l)!i\imr I nr d Snn lhtrir mj.si,u.

KL.ASIFIKACIIA CRVLIK t] zIVOTIN]A Porll ! !r ur 1!o DoD rn. rruL ! , , voLi,i', l l ) J I f ] r , | , i i r L i v , , ( o c u :

. ' o n r l , { 1 v , , r i , L , i h v n r f . l l r i )

. o r i r h r , i u n r ( i r 1 r L r . r ! ! ( r ! . i i . ! n l . 1 r r i i 1 ) f t , , n f , I r r i f i r r 1r nrr

l)xr,viri itre ! riielu drugih uiloriij. ibiljrkr, kojc 1treno njihovini donaaniina ili domrdrdn,r. ori k h,dni njeeo\.nn rij.lom ili kNljtr, ili Du l).rk kridu hunu. NcLi parxzirskicNi ;iv. I' ioljeku

. , \ i , , . . p . , i , , , , / , . 1 , j , - . 1 1 , , + ;

GDIE

ZIVI TRAKAVICA?

d i i f i u ( i j ( v i n r t i r i i r i r ' . f i t r ' r r i . r n i n j c , i iovjcli. t)inrl. $ r,'!il(d toi.dc hrnu

i j c z i i L . L j ' / l r l d L , ^ r , U . r . L u

takNi0 hrMi d.Ninxrvrn nrpoli olrvldbs hrND. Kel rzriF.

P ' . t . h . . n r r i n . r !

riP. koji d i r rnddn

ftkavit n d ddna.inovo (ievo hvdi e dosei dlilh( od 60 .m, ,o ieke

z i i d ! t n r i i i o r o m d a n d u L r i e

References

Related documents

The research carried out by [13] based on the results of the calculation of cost of production with the full costing method was lower than what was done by the

“150% Completion Rate” is the number of students who completed the program in the reported calendar year within 150% of the published program length, including on-time

We also provide efficient simulation algorithms using importance sampling for the normal and t-copula dependence structure to quantify risk measures, supply-at-risk (SaR)

10 зв’язки по нижнім поясам ферм (для кранів особливого режиму роботи) зв’язки по верхнім поясам ферм зв’язки по верхнім поясам ліхтарів Рис.. 11

If a JHS Medical Staff Member asks a Vendor Representative/Contractor Personnel about non-formulary items or indications outside approved criteria, the Vendor Representative/

FE ¼ fixed effect; MLM ¼ multilevel model; HSE ¼ hierarchical spatial error model; HSAR ¼ hierarchical spatial autoregressive model; HSMA ¼ hierarchical spatial moving average

Accordingly, the present work aims to address this topic by testing several aspects of somatosensory integration, such as the perception of total intensity of

Chapter 3: Lithiation studies We perform in situ measurements of the charge carrier transport in bilayer graphene devices as well as of their Raman scattering response