Kako Misliti Poput Leonarda Da Vincija

(1)

Michael J. Gelb

Kako misliti poput Leonarda Da Vincija

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 1

(2)

Zahvale

Grazie svima koji su sudjelovali u evoluciji davinčijevskih vježbi i čitateljima koji su mi uzvratili vrijednim povratnim informacijama na tekst još u rukopisu: Ann-Marie Bolton, Jolie Barbiere, Stacey For-sythe, Michael Frederick, Ruth Kissane, John Ramo, dr. Dale Schu-ster man i Sylvia Tognetti.

Grazie i za »cognoscenti« muzičkog ukusa: Audrey Elizabeth Ellzey, dr. Roy S. Ellzey, Joshua Habermann, Murray Horowitz, dr. Elain Jer dine i Stacy Forsythe.

Grazie profesoru Rogeru Padenu što je za moje potrebe opetovano upadao u knjižnicu na svome fakultetu.

Grazie mojim klijentima i prijateljima koji su davinčijevski duh održali živahnim u svojim organizacijama. Za to su posebno zaslužni: Ed Bas set, Charlie Bacon, Bob Ginsberg, Dave Chu, Jim D’Agostino, Marv Dam sma, Doug Durand, Gerry Kirk, Delano Lewis, Nina Le -savoy, Jo seph Rende, Harvey Sanders, dr. Raj Sisodia, Debbie Ronning, Ketan Patel, Marlene Weiss i sjajan tim tvrtke Lucent IdeaVerse.

Grazie molto mojim roditeljima, Joan i Sandyju Gelbu, koji su mi bili inspiracija za davinčijevski pristup životu te Joan Arnold za pro-nicljivu redakturu i konstruktivne povratne informacije, Sir Brianu Toveyu što je sa mnom podijelio svoje spoznaje i Firenci i renesansi, mojoj sjajnoj literarnoj agentici, Muriel Nellis i njenoj ekipi, naročito Jane Roberts. A hvala i Tomu Spainu za njegovu davinčijevsku viziju i bri ljantno uređenje knjige te njegovom timu u Delacorteu, osobito Mit chu Hoffmanu i Ellen Cipriano.

Grazie mille za Lorraine Gill, zbog njezine velike posvećenosti za »sa per vedere«.

Grazie mille za četvero ljudi koji su ovoj knjizi dali izuzetan do -prinos:

Nusi Maal za njezine doprinose Tečaju crtanja, njezine sjajne ilu-stracije i za to što je promicala principe višeosjetilne inteligencije.

(3)

K A K O M I S L I T I P O P U T L E O N A R D A D A V I N C I J A 10

Suvremenom umomo universale, Tonyju Buzanu zahvaljujem na nje govima mapama uma, tom davinčijevskom oruđu razmišljanja.

Velikom majstoru Raymondu Keenu, dobitniku britanskog Ordena za zasluge u šahu, što je sa mnom podijelio svoje duboko poznavanje povijesti i genija.

Audrey Elizabeth za njezinu dragocjenu potporu mojim istraživa-njima i za obavljene administrativne poslove te za njezinu odanost da vin čijevskoj istini.

(4)

Sadržaj

13 Predgovor: »Od Sunca rođen«

17 Prvi dio

19 Uvod: Mozak vam je mnogo bolji no što smatrate 22 Učiti od Leonarda

23 Praktičan pristup geniju 29 Renesansa, nekad i sada 35 Život Leonarda da Vincija

51 Glavni radovi

57 Drugi dio

57 Sedam davinčijevskih principa

59 Curiosità 83 Dimostrazione 99 Sensazione 141 Sfumato 163 Arte/Scienza 187 Corporalita 211 Connessione

243 Zaključak: Što smo baštinili od Leonarda

245 Treći dio

247 Davinčijevski tečaj crtanja za početnike 285 Il Cavallo: Novo rađanje jednog sna 287 Kronologija Leonarda da Vincija:

Život i vrijeme u kojem je živio

288 Preporuke za čitanje 293 Korisni podaci 297 Popis ilustracija

(5)

Predgovor:

»Od Sunca

rođen«

Prisjetite se svojih najvećih heroja i heroina, vaših uzora koji vas naj-više inspiriraju. Imate li sreće, vaš popis uključuje vašu mamu i vašeg tatu. Možda se najviše divite velikim povijesnim ličnostima. Uranjanje u život i rad velikih umjetnika, vođa, znanstvenika i duhovnih učite-lja osigurava bogatu trpezu vašem umu i srcu. Ovu ste knjigu vjero-jatno uzeli zato što ste u Leonardu prepoznali arhetip ljudskog poten-cijala i što vas privlači mogućnost intimnije veze s njim.

Dok sam bio dijete, moji su heroji bili Supermen i Leonardo da Vinci. Dok je zanimanje za »Čeličnog čovjeka« opadalo, moja opčinje-nost Da Vinčijem sve se više uvećavala. U proljeće 1994. dobio sam pozivnicu da posjetim Firencu kako bih govorio na prestižnom i opće-poznato zahtjevnom zboru predsjednika naše tvrtke. Predsjedavajući od bora upitao me: »Bi li mogao pripremiti nešto za naše članove o to -me kako biti kreativniji i uravnoteženiji, na osobnom i profesionalnom planu? Nešto što bi ih usmjerilo u pravcu da postanu renesansni muš-karci i žene?« U trenu sam uzvratio svojom vizijom: »A što kažeš na to da rečem koju o tome kako misliti poput Leonarda da Vinčija?«

To nije bio zadatak kojega sam se mogao olako prihvatiti. Moji stu-denti su već platili poprilično za pohađanje šestodnevnog »tečaja«, za jednu od nekoliko prilika kakve društvo pruži svojim članovima sva-ke godine kako bi se našli u velikim svjetskim gradovima i istraživali njihovu povijest, kulturu i posao, u potrazi za osobnim i profesional-nim razvojem. Našavši se u prilici da odaberu između nekoliko kon-kurentskih predavanja – moje se odvijalo istodobno kad i pet preosta-lih a jedan od predavača bio je i bivši predsjednik Fiata, Giovanni Agnelli – članovi su pozvani da ocijene svakog govornika na skali od jedan do deset i bili poticani da napuste predavanje ako im se ono ne svidi. Drugim riječima, ako im se ne sviđate prožvaču vas i ispljunu!

Unatoč mojoj cjeloživotnoj opčinjenosti mojom novom temom, znao sam da je preda mnom velik posao. Osim što sam intenzivno čitao, mo je su pripreme uključivale davinčijevsko hodočašće, koje je započelo

(6)

posjetom Leonardovom Portretu Ginevre De’ Benci, u Nacionalnoj galeriji u Washingtonu, D.C. U New Yorku sam se priključio putujućoj izložbi »Codex Leicester«, koju su sponzorirali Bill Gates i Microsoft. Potom – London, kako bih vidio Leonardove rukopise u Britanskom muzeju, Djevicu Mariju i dijete sa Svetom Anom u Nacionalnoj gale-riji, te zatim Louvre, u Parizu, kako bih nekoliko dana proveo s Mona Lisom i Svetim Ivanom Krstiteljem. Vrhunac tog hodočašća bio je chateau Cloux, pokraj Amboisea, gdje je Da Vinci proveo posljednjih nekoliko godina života. Dvorac je sada Da Vincijev muzej, u kojem se nalaze čudesne replike nekih Leonardovih izuma, koje su načinili in -ženjeri IBM-a. Hodajući tlom kojim je on hodao, sjedeći u njegovoj radnoj sobi i stojeći pokraj njegove postelje, gledajući kroz njegov pro-zor, s pogledom na ono u što je on svakodnevno gledao, osjećao sam kako me obuzimaju strahopoštovanje, štovanje, divljenje, tuga i za -hvalnost.

Dakako, otišao sam u posjet Firenci gdje sam, na kraju, održao svoj govor pred predsjednicima. Počelo je šaljivo – kad je osoba koja me predstavila pobrkala podatke o mojoj biografi ji s papirom, mojim uvodnim slovom, o Da Vinciju koji sam joj predao. Rekla je – a ja ovo, da se poslužim riječima Davea Barryja, ne izmišljam – »Dame i gos-po do, imam danas izuzetnu čast predstaviti vam jednu osobu čije ob ra zovanje nadmašuje sve sa čime sam se ikad susrela: u jednoj bi anatom, arhitekt, botaničar, gradski planer, kostimograf i dizaj ner, glavni kuhar, humorist, inženjer, akrobat na konju, izumitelj, geograf, geolog, matematičar, vojni znalac, muzičar, slikar, fi lozof, fi zičar i ra -con teur1_{... Dame i gospodo, dopustite da vam}

predstavim…gospodi-na Michaela Gelba!« Ah, da bar…

No, izlaganje je uspjelo (nitko nije izašao), i urodilo je knjigom koju držite u rukama.

Prije nezaboravna uvoda, jedan od članova mi je prišao i rekao: »Ne vjerujem da itko može naučiti da bude poput Leonarda da Vin-cija, ali ipak ću ići na vaše predavanje«. I vi možda slično mislite: Je li teza ove knjige da se svako dijete rađa sa sposobnostima i talentima Leonarda da Vincija. Vjeruje li autor uistinu da svi mi možemo biti geniji Da Vinčijeva kapaciteta? Pa, zapravo, ne. Unatoč dekadama po -svećenim ot krivanju punog dosega ljudskog potencijala, dijelim stav sa Da Vin cijevim učenikom, Francescom Melzijem, koji je prigodom

1 francuski izraz za pripovjedač anegdota (napomena prevoditeljice)

(7)

P r e d g o v o r 15

maestrove smrti napisao: »Gubitak ovakvog čovjeka oplakuju svi jer nije u moći Prirode stvoriti drugoga takvog.« Što više znam o Da Vin-ciju to se vi še uvećava moje strahopoštovanje i on mi je sve veći miste-rij. Svi veliki geniji su jedinstveni, a Leonardo je bio, možda, najveći od svih genija.

Spomenuto, ključno pitanje ostaje – mogu li osnove Leonardova pri stupa učenju i njegovanju inteligencije biti sažete te primijenjene kako bi nas inspirirale i vodile u pravcu ostvarenja vlastitoga punog potencijala?

Dakako, moj je odgovor na to pitanje: Da! Ključni elementi pristupa Le onarda da Vincija učenju i njegovanju inteligencije posve su jasni, i mo gu se proučavati, možemo se u njih ugledati i možemo ih primijeniti.

Je li oholost zamišljati kako i mi možemo naučiti da budemo nalik naj većem od svih genija? Možda je bolje misliti kako nas njegov primjer vodi u pravcu toga da budemo što više ono što uistinu jesmo.

Lijepi stihovi pjesnika Sir Stephena Spendera savršen su predgovor za otpočinjanje »leta« kroz najveličajniji od svih umova u povijesti:

Stalno mislim na one uistinu velike

Stalno mislim na one uistinu velike. Koji su još od maternice pamtili povijest duše Kroz koridore svjetla u kojima su satovi sunca Beskrajna i pjevajuća. Čija je čarobna ambicija

Bila da njihove usne, koje još gore vatrom Pričaju o duhu u pjesmu odjevenu od glave do pete.

I koji su iz proljetnih grančica zgrtali Žudnje koje im po tijelu padale poput cvatova.

Ono dragocjeno se nikad ne zaboravlja Uzavrelost koja se crpila iz vječnih proljeća

Razbijanje stijena u svjetovima prije ovakvoga našeg svijeta: Nikad ne niječući svoje zadovoljstvo u bezazlenoj jutarnjoj svjetlosti,

Niti ozbiljan večernji zahtjev za ljubavlju; Nikad ne dopuštajući trgovini da Bukom i smogom zagadi cvjetanje duha. Blizu snijega, blizu sunca, u najvišim poljima Vidite kako se ta imena svetkuju lepršavom travom,

Barjacima bijelih oblaka,

(8)

Šaptanjem vjetra nebu koje sluša;

Imena onih koji su se u svojim životima borili za život, Kojima je u srcima bilo središte vatre.

Rođeni od sunca putovali su kratko prema suncu. I napustili zrak prepun života, ovjenčani slavom.

Živimo u svijetu buke, smoga i prometa kakvih još nije bilo. Ali, i vi ste rođeni od sunca, i putujete prema njemu. Ovo je vodič za takvo putovanje, nadahnuto jednom od velikih povijesnih duša. Poziv da se udiše živahan zrak, da se osjeća vatra u središtu srca, i puno cjetanje vlastita duha.

Michael J. Gelb siječanj 1998.

(9)

Prvi dio

(10)

(11)

Uvod:

Vaš mozak je mnogo

bolji no što mislite

Teško da možemo pretjerati hvaleći oštroumnost jednog Leonarda da Vincija, ali nedavna znanstvena istraživanja pokazuju da vi vjerojat-no pretjeravjerojat-no potcjenjujete vlastiti um. Obdareni ste praktički neo-graničenim potencijalom za učenje i kreativnost. Devedeset pet posto onoga što znamo o ljudskom mozgu spoznali smo u posljednjih dva-deset godina. Naše škole, sveučilišta i tvrtke tek su započele primje-njivati novi pristup shvaćanju ljudskih potencijala. Postavimo pozor-nicu podučavanju kako misliti poput Leonarda razmatranjem suvre-menog pristupa inteligenciji te rezultata proučavanja prirode i granica moždanog potencijala vašega uma.

Većina nas odrasla je s predodžbom o inteligenciji kakva se zasni-va na tradicionalnom testu inteligencije. Test inteligencije osmislio je Alfred Binet (1857-1911.) da bi se objektivno moglo izmjeriti ljudsko razumijevanje, zaključivanje i prosuđivanje. Binet je bio potaknut ve -likim entuzijazmom za psihologiju, znanstvenu disciplinu u nastaja-nju, te željom da se prevladaju kulturalne i klasne predrasude koje su u Francuskoj pri samom kraju devetnaestog stoljeća dolazile do izra-žaja kod procjene akademskog potencijala djece. Iako je tradicionalni koncept inteligencije u vrijeme nastajanja bio pozitivan pomak, suvre-mena istraživanja pokazuju da pati od dvije velike mane.

Prva je – pretpostavka da je inteligencija nešto zadano rođenjem te nepromjenjivo. Iako su pojedinci genetski obdareni s više ili manje nadarenosti na nekom planu, istraživači kao što su Buzan, Machado, Wenger te mnogi drugi dokazali su da se kvocijent inteligencije može bitno povećati odgovarajućom vježbom. U statističkom pregledu više od dvije stotine proučavanja kvocijenta inteligencije, nedavno objav-ljenom u časopisu Nature, Bernard Devlin je izveo zaključak kako su geni odgovorni tek za 48 posto kvocijenta inteligencije. Pedeset dva posto odraz je prenatalne brige, okoline i obrazovanja.

(12)

Druga slaba strana uobičajene predodžbe o inteligenciji jest ideja kako je verbalno i matematičko zaključivanje, izmjereno IQ testovima (te SAT-om2_{) sine qua non inteligencije.}

Taj ograničen pristup inteligenciji posve je opovrgnut suvremenim psihološkim istraživanjima. U svom suvremenom klasičnom djelu iz 1983., Okviri uma (Frames of mind), psiholog Howard Gardner je ob jasnio teoriju višestrukih inteligencija, prema kojoj svatko od nas posjeduje barem sedam mjerljivih vrsta inteligencije (u nastavku rada, Gardner i njegovi kolege katalogizirali su dvadeset pet različitih po d -inteligencija). Sedam vrsta inteligencija i sedam genijalnih primjera (osim Leonarda da Vincija, koji je bio genije na svim navedenim ručjima) jesu:

Logičko-matematička – Stephen Hawhing, Isaac Newton, Marie Curie

Verbalno-lingvistička – William Shakespeare, Emily Dickinson, Jorge Luis Borges

Prostorno-mehanička – Michelangelo, Georgia O’Keeffe, Buck-minster Fuller

Muzička – Mozart, George Gershwin, Ella Fitzgerald

Tjelesno-kinestetička – Morihei Ueshiba, Muhammad Ali, F. M. Alexander

Interpersonalno-socijalna – Nelson Mandela, Mahatma Gandi, Kraljica Elizabeta I.

Intrapersonalna (Samospoznaja) – Viktor Frankl, Thich Nhat, Majka Tereza.

Teorija višestruke inteligencije sada je općeprihvaćena, a udružena sa spoznajom da se inteligencija može razvijati tijekom cijelog života nudi moćnu inspiraciju stremljenju da budemo poput renesansnih muškaraca i žena. Osim što je proširilo razumijevanje prirode i op -sega inteligencije, suvremeno psihološko istraživanje razotkrilo je uz budljive istine o razmjerima ljudskih sposobnosti. Rezultate mo mo sažeti jednom rečenicom: vaš je mozak daleko bolji no što mislite. Divljenje fenomenalnoj obdarenosti vaše moždane kore sjajna je po -četna točka za putovanje u pravcu praktičnog istraživanja davin či jev-skog načina razmišljanja. Razmislite o sljedećem u vezi s vašim gom:

2 Engleski akronim za Subject Tests – gotovo svaki koledž u SAD-u prihvaća SAT kao dio postupka primanja na koledž (napomena prevoditeljice)

(13)

U v o d 21

Fleksibilniji je i u većoj mjeri višedimenzionalan nego bilo koji vrhunski kompjutor;

Može savladati sedam činjenica u sekundi, svake sekunde, os -tatak vašeg života, a još ima dovoljno prostora da nauči više; Ako se njime koristite kako valja s godinama će biti još bolji; Nije sve u glavi. Prema poznatoj neuroznanstvenici, dr. Candace

Pert, »…inteligencija nije smještena samo u mozgu, već u cama širom tijela… Tradicionalno odjeljivanje mentalnih pro -cesa, uključujući emocije, od tijela nije više pravovaljano.« Jedinstven je. Među šest bilijuna ljudi sada živućih te među

uku pno devedeset bilijuna koji su dosad živjeli, nikad nije bilo nikoga poput vas, osim ako ste identični blizanac. Vaše kreativne sposobnosti, otisci vaših prstiju, vaš način izražavanja, vaš DNK, vaši snovi, sve to je neponovljivo i jedinstveno.

U stanju je stvoriti virtualno neograničen broj sinaptičkih veza ili potencijalnih obrazaca misli.

Ovo posljednje utvrdio je Pyotr Anokhin s Moskovskog sveučilišta, student legendarnog pionira među psiholozima, Ivana Pavlova. Anokhin je uzdrmao cijelu znanstvenu zajednicu kad je 1968. objavio svoje istraživanje kojim je dokazao kako je minimalni broj potencijalnih obrazaca misli koje može napraviti prosječan mozak brojka u kojoj se jedinici pridruži 10,5 milijuna kilometara tipkanih nula.

Što se događa s vašim mozgom dok starite? Mnogi ljudi uzimaju zdravo za gotovo tvrdnju kako mentalne i tjelesne sposobnosti nužno opadaju sa starenjem; da nam nakon dvadeset pete svakodnevno značajno opada moždani kapacitet. A zapravo, sposobnosti prosječnog mozga mogu se sa starenjem popraviti. Tijekom cijelog našeg života naši neuroni su u stanju uspostavljati sve više složenih novih veza. A naša obdarenost živčanim stanicama je tako velika da bi i u slučaju da svaki dan izgubimo tisuću moždanih stanica tijekom ostatka života to predstavljalo manje od jedan posto njihova ukupna broja (dakako, važno je ne izgubiti taj jedan posto kojim se zapravo koristite!).

Anokhin je ljudski mozak usporedio sa »višenamjenskim« muzič-kim instrumentom koji bi istodobno mogao svirati beskonačan broj muzičkih djela.« Naglasio je kako smo svi mi već rođenjem stekli prak tički neograničen broj talenata. Uz to je izjavio kako nijedan

(14)

muškarac niti žena, nekad niti danas, nisu u potpunosti istražili sobnosti svoga uma. Anokhin bi se, ipak, zasigurno složio da bi nardo da Vinci mogao poslužiti kao najinspirativniji primjer onima među nama koji žele istražiti svoje ukupne mogućnosti.

Učiti od Leonarda

Male patke uče preživljavati oponašanjem svojih majki. Učenje opo-našanjem svojstveno je brojnim vrstama, uključujući ljudska bića. Kad postanemo odrasle osobe pred nama je jedinstvena prednost: mo žemo odabrati koga ćemo ili što oponašati. Ta kođer možemo svje sno izabirati nove uzore kojima zamjenjujemo one koje smo nadrasli. Ima, dakle, smisla izabrati najbolje »uzore«, koji će nas voditi i ins pi rirati kako bismo ostvarili svoj potencijal.

Dakle, želite li postati bolji igrač golfa, pro-učavajte Bena Hogana, Jacka Nicklausa i Tiger Woodsa. Želite li postati vođa, izučavajte Win-stona Churchilla, Abrahama Lincolna i Kraljicu Elizabetu I. A ako želite biti nalik renesansnom čovjeku ili ženi, proučavajte Battista Albertija, Thomasa Jeffersona, Hildegard von Bingen te, najboljeg od svih – Leo narda da Vincija.

U The Book of Genius (Knjiga o genijalnosti) Tony Buzan i Ray-mond Keen pokušali su, prvi u svijetu, objektivno vrednovati najveće svjetske genije. Vrednujući ih prema mjerilima koja uključuju »Ori-ginalnost«, »Svestranost«, »Dominaciju u određenom području«, ver zalnost vizije« te »Snagu i energiju« ponudili su sljedeću ljestvicu svojih »deset najboljih«.

10. Albert Einstein 9. Fidije (arhitekt Atene) 8. Aleksandar Veliki 7. Thomas Jefferson 6. Sir Isaac Newton 5. Michelangelo

4. Johann Wolfgang von Goethe 3. graditelji Velike piramide 2. William Shakespeare

Leon Battista Alberti (1404-1472.) bio je pravi

uomo universale, i

jedan od Leonardovih »uzora«. Arhitekt, inženjer, matematičar, slikar i ﬁ lozof, Alberti je također bio darovit

sportaš i muzičar.

(15)

U v o d 23

A tko je najveći, genije svih vremena, prema Buzanu i Keenovu is crpnu istraživanju? Leonardo da Vinci.

Kao što je napisao Giorgio Vasari o Leonardu u originalnoj verziji svoga djela Životi umjetnika, »Nebesa nam ponekad pošalju bića koje nisu predstavnici ljudskog roda već samog božanstva, pa uz mo li ih za svoje uzore i oponašamo li ih, naš um i naša inteligencija mo gu doseći najviše nebeske visine. Iskustvo potvrđuje kako se oni koje navedemo da proučavaju i slijede tragove takvoga čudesnog ge -nija mogu, čak i u slučaju da ih je priroda slabo ili nikako obdarila, barem približiti njegovim nadnaravnim djelima, u kojima se odražava njegova božanska priroda.

Naše stalno evoluirajuće poimanje višeznačnosti inteligencije te sposobnosti mozga daje naslutiti kako nam priroda pomaže više no što možemo i zamisliti. U knjizi Kako misliti poput Leonarda da Vin cija »proučavat ćemo i slijediti tragove« ovoga najčudesnijeg od svih genija, unoseći njegovu mudrost i inspiraciju u vaš život, svakodnevno.

Praktični pristup geniju

Da biste obogatili vlastiti život, na stranicama koje slijede bit ćete upoznati s praktičnim pristupom, iskustveno provjerenim, za pri nu ključnih elemenata Leonardova genija. Otkrit ćete uzbudljiv, nalan način zapažanja vlastita svijeta i uživanja u njemu, dok budete razvijali moćne metode kreativnog razmišljanja te otkrivali nove načine samoizražavanja. Savladat ćete iskušane tehnike izoštravanja vlastitih osjeta, oslobađajući svoju jedinstvenu inteligenciju i usk la-đujući tijelo i um. S Leonardom kao inspiracijom, od vlastita života na činit ćete umjetničko djelo.

Iako ste možda već upoznati sa životom i djelom Leonarda da cija, po čitanju ove knjige ovladat ćete jednim novim pristupom ži votu te još dublje cijeniti ovu najzagonetniju od svih ličnosti. Do živ ljavajući svijet s njegova stajališta možda će vas dotaći tračak usam -ljenosti kakvu donosi genijalnost. Jamčim vam, međutim, da će vas povezanost s njim kroz njegov duh izdići, da će vas inspirirati njegovo tragalaštvo te da ćete biti oplemenjeni.

Knjiga započinje sažetim pregledom razdoblja renesanse i njezinom uporedbom s našim vremenom, nakon čega slijede biografski obrisi Leonarda te popis svih njegovih glavnih postignuća. Srž knjige je obrazlaganje Sedam da Vincijevih principa. Ti su principi izvučeni na osnovi intenzivnog proučavanja toga čovjeka i njegovih metoda.

(16)

Naslovio sam ih Leonardovim materinjim talijanskim jezikom. Dobro je to što će vam Leonardovi principi vjerojatno intuitivno biti sh vat -ljivi. Ne morate ih u vlastitu životu pokušavati smisliti. Umjesto toga, morat ćete ih, kao i kod većine drugih zdravorazumskih pitanja, upamtiti, razvijati i primijeniti.

Giorgio Vasari (15111574.), arhitekt ﬁ rentinske Galerije Ufﬁ zi i Mi -chelangelov đak, objavio je prvi put Živote umjetnika 1549. godine. Znan-stvenici smatraju da je tom knjigom faktički stvorio predmet povijest umjetnosti. Životi su i dalje najvažniji izvor talijanske renesansne um -jetnosti. Vasari veoma istančano predočava živote i djelovanje gotovo dvije stotine slikara, kipara i arhitekata, među kojima su Giotto, Masaccio, Bru -nelleschi, Donatello, Botticelli, Verrocchio, Raphael, Michelangelo, Titian i, dakako, Leonardo.

Sedam Da Vinčijevih principa su:

Curiosità – nezasitno znatiželjan pristup životu te ustrajna, ne

stana predanost učenju.

Dimonstrazione – Predanost iskustvenoj provjeri znanja,

ustraj-nost i spremustraj-nost da se uči na pogreškama.

Sensazione – Stalno usavršavanje osjetila, naročito vida, kao na

-čina oživljavanja iskustva.

Sfumato (doslovno »nestati u dim«) – spremnost da se prigrli

ne izvjesnost, paradoks i nesigurnost.

Arte/Scienza – Uspostava ravnoteže između znanosti i umjetnosti,

logike i mašte. Razmišljanje »cijelim mozgom« .

Corporalita – Njegovanje dostojanstvenog držanja, jednako vješto

korištenje obje ruke, održavanje kondicije i ravnoteže.

Connessione – Prepoznavanje i štovanje međusobne povezanosti

svih stvari i pojava. Sustavno razmišljanje.

Stigavši u čitanju do ovog dijela knjige već ste primijenili prvi Da Vincijev princip. Curiosità – predanost stalnom učenju – prva je po redu jer je želja da se spozna, nauči i razvija generator svega znanja i mudrosti te svih otkrića.

Ako vas privlači umovanje i ako želite osloboditi svoj um og ra ni -avajućih navika i predodžbi, tada ste na tragu drugog prin cipa: cipa Dimostrazione. Tragajući za istinom, da Vinci je ustrajavao na