• No results found

ENGLESKI-Gramatika

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

Share "ENGLESKI-Gramatika"

Copied!
6
0
0

Loading.... (view fulltext now)

Full text

(1)

fhe se u engleskom

ne koristi:

. uz mjesece,

dane

u tjednu

i mnoge

praznike:

His birthday

is in July. - Rodendan

mu je u srpnju.

o uz mnoge

javne

ustanove,

ukoliko

se ne misli

na

n r l r a r l a n r r z n r : r l r r '

. I have to go to school. - Moram ici u ikolu. Ali: The school is not far from here. - Sko/a (odredena) nije daleko odavde.

. ispred naziva z e m a l j a i j e z e r a :

We are going to Switzerland to Lake Geneva. -Putujemo u Svicarsku na Zenevsko jezero. t h e s t o j i is p r e d n a z i v a g l a z b e n i h i n s t r u m e n a t a : He plays the guitar and the drums. - On svira gitaru i bubnjeve.

K o d v e i i n e im e n i c a u e n g l e s k o m s e je z i k u z a t v o r b u m n o Z i n e d o d a j e -s:

mother -+ mothers; table --) tables Moramo paziti na sljedeia pravila:

jbdh,iha

Mnoaoi:

: r{4iit'c

: : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : :

story

stories

zavr5etak

na suglasnik

+ -y

-+ nastavak

u mnoZini

-ies

hero heroes zavrSetak na suglasnik + -o tomato tomatoes -+ nastavak u mnoZini -oes half halves zavr5etak na -fili -fe wife wives -+ nastavak u mnoZini -ves boss bosses zavrietak na -s, -ss, -sh, -ch box boxes -x, -z -+ naslavak u mnoZini -es

l m e n i c e s p o s e b n i m o b l i c i m a u m n o Z i n i : child children foot

man men goose woman women tooth

En gleske imenice g/asses (naoia le), 7'eans (traperice), shorts (kratke hlaie), scr3sors (5kare) i trousers ( h l a i e ) p o s t o j e s a m o u o b l i k u z a m n o Z i n u . A k o s e m i s l i n a v i 5 e n j i h , to s e p o j a i n j a v a n a v o d e n j e m k o l i d i n e : J e d n i n a . n e w t r o u s e r s I . a n e w p a i r o f t r o u s e r s / n o v e n l a c e M n o z i n a . t w o p a i r s o f t r o u s e r s d v a p a r a h l a c a

Neke engleske imenice, npr. advice (savjel), bread (kruh), information (informaci.la, podatak) i research (istraZivanje), posto.le samo u jednini.

I u ovom sluiaju kolitina se moZe navesti dodatno: a piece of information - informacija

some information - neke informaciie

. Engleska

rijed

news (vijest,

novost)

koristi

se samo

u j e d n i n i .

That is good news. - Io su dobre vijesti.

U e n g l e s k o m p o s t o j i s a m o j e d a n n e o d r e d e n i i l a n : a . a holiday - godiSnji odmor, a'slory - prlta, about g dog - o psu, tn atown - u gradu, on a flver - na rijeci

A k o r i j e i n a k o n tl a n a z a p o i i n j e s a m o g l a s n i k o m , veiinom se upotrebljava an:

an apple - jabuka

an English river - engleska rijeka an insect - kukac

an old town - stari grad

an unusual holiday - neobrian godiinji odmor Nije presudno kojim slovom zapoiinje rijei nakon i l a n a , n e g o k a k o s e t o s l o v o iz g o v a r a :

. ispred e u i u s t o j i tl a n a , a k o s e o n i i z g o v a r a j u f j o e : ] , o d n o s n o [ju:]

They visited a European city. There they went to a university.

. ispred h stoji ilan an, ako se h ne izgovara T h e y h a d t o w a i t f o r a n h o u r i n a q u e u e . . ispred suglasnika f, h, l, m, n, r, s i x sloji an ako se

oni izgovaraju kao pojedinaina' slova: T h e r e is a n " s " i n t h e w o r d " i s l a n d " .

. uz zanimanja i n a c i o n a l n o s t i She is a doctor. - Ona je lijetnica He is an American. - On je Amerikanac. r r r z n d r a d a n o h r n i a v o

He has a hundred and thirty books. - on ima sto trideset knjiga.

. nakon with, without ili as (ispred brojivih imenica u j e d n i n i ) :

a coat with a hood - kaput s kapuljaiom without a ticket - bez karte

As a singer he was very successful. - Kao pjevat bio je vrlo uspjeian.

o u odredenim izrazima'.

l've got a temperature. - lmam temperaturu. l'm in a hurry! - Zurim se!

P i s a n j e

v e l i k i m i m a l i m s l o v o m

U e n g l e s k o m s e leziku ove imenice piSu velikim s l o v o m :

. dani u tiednu, nazivi m i e s e c i i p r a z n i k a .

T o d a y ii M o n d a y , ls t o 1 J a n u a r y . H a p p y N e w Y e a r ! - Danas je ponedjeljak, 1. sijetnja. Sretna Nova godrna !

. vlastita i m e n a :

In London, Bob and Susan went to see Tower Bridge. - U Londonu su Bob i Susan iili vidjeti Tower Bridge.

. nazivi z e m a l j a i n a c i o n a l n o s t i :

I am ftalian but I live in Spain. - la sam Talijanka, ali 2ivim u Spanjolskoj.

Rod imenice

U e n g l e s k o m j e z i k u su samo osobe, odnosno nazivi z a o s o b e , m u i k o g i l i Z e n s k o g r o d a , i t o u s k l a d u s a s v o j i m p r i r o d n i m s p o l o m :

This is my aunt Jenny. She is very rich. - Ovo je moja tetka Jenny. Ona je vrlo bogata.

This is my uncfe Bob. He is very old. - Ovo je moj ujak Bob. On je vrlo star.

The girl over there is only two years old, but she is already very tall. - Ona djevojiica ima tek dvije godine, medutim, ve( je vrlo visoka.

Mnoge imenice koje oznafavaju osobe mogu biti m u 5 k o g il i Z e n s k o g r o d a :

. mnogi nazivi z a n i m a n j a , n p r

boss - jefAeflca, student - student/studentica; . rijeai poput: customer klijent/klijentica, guest

-gost/goiia, ftiend - prijatelj/prijateljica

Ovdje je samo iz konteksta .jasno je li osoba Zen-s k o g i l i m u S k o g r o d a .

A customer has complained. She is here. - Stranka <e ialila Ona ia nvrlia

P r e d m e t i , i i v o t i n j e i b i l j k e u e n g l e s k o m j e z i k u su srednjeg roda:

Here is my desk. lt is new. - Ovdje je moj pisati stol. on je nov.

T h i s is a t r o p i c a l f i s h . l t c o m e s f r o m C h i n a . - O v o je tropska ribica. Ona je iz Kine.

Painja! Zivotinje koje su nekome osobno bliske m o g u , m e d u t i m , b i t i Z e n s k o g i l i m u 5 k o g ro d a : T h i s is m y g o l d f i s h , A m a n d a . S h e i s t w o y e a r s o l d . - Ovo je moja zlatna ribica Amanda. Ona ima dvije godtne.

Padeii

U e n g l e s k o m n e p o s t o l e p o s e b n i o b l i c i z a p a d e Z e . Akuzativ (koga/5to?) odreduje poloZaj imenice u reienici, a dativ (komu/iemu?) prijedlozi. Za tvorbu oblika u genitivu (koga/iega?) kod osoba i Zivotinja u j e d n i n i se dodaje 's, a u mnoZini a p o s t r o f ( ' ) .

: jidii&i : : : : : : : :: : : : : .::

:.Viq*na:

: : : : : : : : : : : : i : :

t h e c a t ' s ta i l t h e c a t s ' t a i l s

Za oredmete se naiie5ie koristi of

naslov njegove nove naslovi njegovih novrh

knjige knjiga

Odredeni ilan the

U engleskom takoder postoji samo jedan odredeni i l a n : t h e .

O n j e n e p r o m j e n j i v .

T h e f a t h e r a n d t h e m o t h e r , th e c h i l d a n d t h e g r a n d p a r e n t s w e n t t o t h e c i r c u s d u r i n g th e h o l i d a y s . - Otac, majka, dijete, baka i djed iili su u cirkus za vrijeme praznika.

Painja!

N a i i n p i s a n j a t l a n a t h e s e n e m i j e n j a , m e d u t i m izgovor se katkad mijenja, i to u istim sluiajevima u kojima se neodredeni ilan an koristi umjesto a (pogledajte gore). Tada se the ne izgovara [da], vei l d i : 1 .

T h e c h i l d li k e d th e e l e p h a n t s b u t n o t t h e t i g e r s . T h e " h " i n t h e w o r d " h o u r " i s s i l e n t ,

(2)

premda, iako osim ako, ukoliko ne, da

if /whether

Prijedlozi koji ukazuju na smjer

. Prijedlozi

koji jednoznadno

pokazuju

smjer

su into

(u) i onfo (na).

U govornom

se jeziku

umjesto

njih

mogu upotrebljavati

i in odnosno

on.

He has

lust put the book into/in his bag. - Knjigu

je upravo stavio u torbu.

. fo u znadenju

"k, prema,

u" upotrebljava

se uz

imena

gradova,

drZava,

zgrada

itd.

go to ltaly/to London/to

the party - u ltaliju, u

London,

na zabavu

fo se upotrebljava

i ispred

indirektnog

objekta

( k o m u ? )

Please,

don't give

sweets

to the children.

-Molim vas, nemojte

djeci davati slatkiie.

. from ozna(ava

polaznu

toiku:

greetings

from ltaly - pozdravi

iz ltalije

back

from holidav

- Dovratak

s odmora

C o r i n n a L o c k l e - G o t z , S h e i l a M c B r i d e

Gramatika

u tren oka

Urednik:

Veljko

Dunjko

Glavni

urednik:

Vladimir

Resnik

Grafidka

priprema:

Venture

Design

Tisak:

STEGA

TISAK

4 O V f L f l l L O t t r L A 9 i C U

lzdavad:

Klett

Verlag

d.o.o.,

Trpimirova

7, Tagreb

Za izdav

ata: Rok Kvatern

i k

Internet:

www.klett.

hr, www.pons-hr.com

@Sva

prava

pridrZana.

rsBN 978-9s3-7234-80-5

,ililltru|]ilt|[l|[[iltlil

a l t h o u g h

u n le s s w h e r e a s

Vremenski prijedlozi

. on se upotrebljava uz dane u tjednu i praznike, d o b a d a n a i d a t u m e :

on Monday - u ponedjeljak, on the twelfth of June - dvanaestog lipnja

. at se koristi kod navodenja sati, doba dana, prazni-ka i obroprazni-ka

at six o'clock - u iesf sati, at night - noiu Painja!

i n t h e m o r n i n g / a f t e r n o o n / e v e n i n g

. rn se koristi uz godiinja doba, godine i mjesece. in spring - u proljeG, in 1850 - (godine) 1850. . srnce se upotrebljava u odnosu na pro5lo vrijeme,

o d n o s n o ra z d o b l j e u z n a t e n j u " o d "

since last week - od proiloga tjedna, since 1945 - od 1 945., since my birthday - od mojeg roden-dana

. for se upotrebljava kod navodenja vremenskog tra-J a n tra-J a

for two weeks - u trajanju od dva tjedna, for hours - satima

. hefore se koristi

uz oznaku

trenutka,

ago uz

oznaku

tralanja.

Ago uvijek

stoji nakon

oznake

vremena:

before 6 o'clock

- prije 6:00 sati

6 hours ago - prije iest sati, Sest

sati ranije

. from i unfiT upotrebljavaju

se uz oznaku

vremenskog

ogranitenja:

from 8 o'clock

until 11 o'clock

- od 8 do 11 sati

U govornom

jeziku

desto

se koristi

frl/ umjesto

until:

from dawn tif f dusk

- od zore do sumraka

VaZni

vremenski

izrazi:

b y 2 o ' c l o c k - d o 2 s a t a

around 2 o'clock

- oko 2 sata

arrive

on time - st/c/

toino

arrive in time - sfrci na vrijeme

at the same

time - istovremeno

P a l n j a ! U k o l i k o s e r a d i o z b i v a n j i m a i l i s t a n j i m a k o j i t r a j u d o s a d a 5 n j o s t i , u r e a e n i c a m a s p r i j e d l o z i m a

since ili for upotrebljava se Present Perfect odnosno

Present

Perfect

Contrnuous.

Since

his car accrdent

John

has worked part time.

- Od prometne nesreie John radi honorarno. For (the last) two years John has been working part time. - Zadnje dvije godine John ndi hono-r A hono-r n o . ' . . . . . : ' . . . : . . . i : : . : : : : '

Reienice s if

Recenice s if izra2avaju uvjet za ono ito stoji u glavnoj redenici (pogodbeno znaienje).

,{ry@{*&@ii&$&gwsirriirig

itiirtrrii,

lspun.jenle

uvjeta

smatra

se nevjerojatnlm

ili

nemoguiim.

. R e t e h i e a s : l f : . . . : ti. :'Glavna,rgEe-rliii

. .: :

Present

Simple

Future

Simple

If the weather

is fine,

we will go for a walk.

-Bude li vrijeme lijepo, i(i Gmo u :etnju.

;$s{q6r(&&i{$rs{{*iis*trrriiiii{i

irrrrr,

lspunjenje uvjeta smatra se nevjerojatnim ili n e m o g u ( i m .

Red'enisa

s if I

P : < 1 q i m n l a

lf the weather was fine, we would go for a walk. -Da je vrijeme lijepo, iili bismo u ietnju.

: qqd&r0!,,ii&,i6{&&*!irrrrr

rrr:;-:i

iiiiriri

lspunjenje

uvjeta

nije bilo moguie u pro5losti

te se

dogadaj

nije

zbio.

: : I clavnafe(enica.. :.

Conditional

GlaVna

releniia

Conditional

Perfecl

Redehica

s lf '

Past

Perfect

lf the weather

had been fine, we would have gone

for a walk. - Da je vrijeme

bilo lijepo, bili bismo otiili u

Setnju.

V e z n i c r a n d ( i ) i b u f ( a l i , n e g o ) k o r i s t e s e k a o i u h r v a t s k o m . P o v e z u l u r e t e n i c n e d i j e l o v e u 'eienice rste razlne. G o t o v o s v i d r u g i v e z n i c i u v o d e z a v i s n e r e i e n i c e . H e p u t o n h i s c o a t . H e p u t o h h i s h a t . l t w a s c o l d . H e l e f t t h e h o u s e .

-+ He put on his coat and his hat, because it was c o l d w h e n h e l e f t t h e h o u s e .

obukao je kaput i stavio ieiir jer je bilo hladno kad ie izaiao iz kuG.

U engleskoj se zavisnol recenicr l

h i , p o i n o ( n o g g l a g o l a , n e . m r j e n j a . . - ....,.. : I l e f t t h e c i n e m a . T h e f i l m w a s b o r i n g .

- + | l e f t t h e c i n e m a , b e c a u s e th e f i l m w a s b o r i n g . lzaiao sam iz kina. Film je bio dosadan.

lzaSao sam iz kina ier ie film bio dosadan.

Uzrodni

veznici

U u z r o t n o j z a v i s n o j r e t e n i c i n a l a z i s e r a z l o g , o d n o s n o uzrok onoga sto stoji u glavnoj reienici.

da, jer

for

budud da, jer

da, jer

since buduci da, jer

A s / B e c a u s e / S i n c e s h e w a s l a t e s h e to o k a L a x r . -Budu(i da je kasnila, uzela je taksi.

PaZnjal Zavisna reienica s for moie stajati samo iza g l a v n e r e i e n i c e .

She took the taxi for she was late. - Uzela je taksi jer je kasnila.

Vremenski veznici

Vremenska

zavisna

reienica

uspostavlja

vremenski

odnos

s glavnom

reienicom.

;ftei---

nakon

---"--slnce

oi%A"'- -

-l

as

kad, dok

until do

I

as long as sve dok

when kad

j

as soon as ilm before prije

vo kad je vlak odlazio.

W h e n m o Z e z n a i i t i " k a d " i " d o k " :

When he arrived, he took a photo. - Kad je stigao, snimio je jednu fotografiju.

When he was in London he always took photos. -Dok je bio u Londonu, neprestano je fotografirao.

Kako ne posi6.leldvrita

prtavila

za upotrebu

piijedlo.

qa,.

hajboljq

je utiti ih s odgovaraju(im:primjerom..

.

Prijedlozi mjesta

. at se iesto koristi kod zgrada ili dijelova zgrada, j a v n i h ustanova i l i d o g a d a n j a i u z n a ( e n j u " n a " ,

at the station na kolodvoru, at the entrance -na ulazu, at the office - u uredu, at the party - -na zabavi, at the table - za stolom

. ln se koristi za oznaiavanje poloZaja kad se misli na unutrainjost mjesta ili zgrade

a library in the school - knji2nica u iko/i, in Paris -u Pariz-u

. on moZe znaiiti "na"

on the table - na stolu, on the wall - na zidu . beside, next to, by i near ukazulu na poloZaje

udaljene od todke na kolu se odnose: sit beside someone - sjediti pored nekoga

next to the post office * pored po5fe by the canal - du2 kanala

near the town centre - blizu centra grada

Osobitosti

Neki prijedlozi sastoje se od dvile ili vi5e rijeii: back to the cinema - natrag u kino because of the weather - zbog vremena in spite of the weather - unato( vremenu instead of - umjesto

out of - van, izvan

S l j e d e i i i z r a z i s p r i j e d l o z i m a m o g u b i t i z a m k e , s t o g a i h t r e b a z a p a m t i t i :

a book by coethe - Goetheova knTrga, made of silk - od svile; by plane - avionom; on foot - pjeiice; by chance - sluiajno; by the way - uzgred.

that i so (that)

t h a t i z r a 2 a v a s l i j e d , o d n o s n o re z u l t a t ( p o s l j e d i t n o znaienle).

It was so cold yesterday that I did not leave the house. - Juier je bilo toliko hladno da nisam izlazio iz kuce.

so that se upotrebljava u zavisnim retenicama koje n a z n a d u j u n a m j e r u ( n a m j e r n a r e t e n i c a ) . I h a f s e t a d a m o z e i i s p u s t i t i .

I need a pen so (that) | can write him a note. -Treba mi olovka tako da mu napiiem poruku.

Umjesto zavisne retenice sa so that, aesto se moze u p o t r e b l j a v a t i i n f i n i t i v n a k o n s t r u k c i j a s a f o i l i in order to:

S h e to o k a t a x i ( i n o r d e r ) t o g e t t h e r e in t i m e . -Uzela je taksi (zato) da tamo stigne na vnjeme.

D r u g i v e z n i c i

(3)

N e p r a v i l n i o b l i c i k o m p a r a c i j e :

welf better best dobro, bolje, najbolje far further/ furthesV daleko, dalje, najdalje

fafther farthest

fittfe less least malo, manje, najmanje Prilog badly ima razliiita znadenja i oblike kompara-C U E :

. badly -+ more badly -) most badly - /oie The driver was more badly hurt than the passenger. Vozai je bio gore ozlijeden od putnika.

. badly -+ worse J worst - /oie

W e d i d b a d l y o n o u r e x a m , b u t S a m d i d w o r s t o f a i l .

Loie smo napisali test, ali Sam je bio najloiiji od svih.

PaZnja! Ne smiju se brkati sljedeii prilozi koji sliino

*

hardly

jedva

+

fairly

priliino

+

fatefy

u zadnje vrijeme

Za usporedbu dvaju sliinih pojmova upotrebljava se o s n o v n i o b l i k p r i d j e v a + a s . . . a s :

Anne is as tafl as her sister. - Anne je visoka kao i nlezna sestra.

D a b i s e u s p o r e d i l a d v a n e j e d n a k a p o j m a , u p o t r e b l j a -va se komparativni oblik s -er, odnosno more + t h a n :

Anne is taf fer than her brother. - Anne je viia od svojeg brata.

Za izra1avanje da je netko, odnosno ne5to, najveii/ - a/ - e, najbolji/ - a/ - e, najbr zi/ - a/ - e, u potreb I j ava se k o m p a r a t i v n i o b l i k s -est, odnosno most, zajedno s o d r e d e n i m i l a n o m :

Bob is the taffest (of all). - Bob je najviSi (od svih). He is the most famous. - On je najslavniji.

Za razliku

od hrvatskog,

u engleskom

jeziku

su

vi uvijek

nepromjenjivi:

an ofd book - stara knjiga

many

ofd books - mnoge stare

knjige

an interesting film - zanimljiv

film

interesting lilms - zanimljivi

filmovi

Pridjevi

veiinom

stoje

ispred

imenice

koju pobliZe

oprsulul

That

is my rich aunt, Lisa.

- IoTe moja bogata

tetka Lisa.

iesto stoje

nakon

glagola

be (biti),

become

(postatl),

seern

(iiniti se),

sme//

(mirisati,

smrdjeti),

taste

(imati

oKUS).

This

author

will become famous very

soon.

- Oval

(e autor ubrzo postati slavan.

The cake smeffs nice. - Kola( lijepo miri1e.

Oblik na -rng i Past Participle glagola mogu se koristiti kao pridjevi.

oblik na -ing:

The water is boiling. - Voda kljuia.

Boiling water turns to steam. - Kljuiajuca voda pret-vara se u paru.

Past participle:

We have broken a plate. - Razbili smo tanjur. We threw the broken plate into the bin. - Bacili smo razbijeni tanjur u kantu.

Glagof:

He ran fast. - On je brzo uiao.

Pridjev:

We were extremely tired. - Bili smo

krajnje umorni.

Prif

og:

He works

terribly slowly. - On straino

sporo radt.

Reienica: Unfortunately

we missed

him.

-NaZalost,

proma;ili smo ga.

Poloiaj priloga

P r i l o g n i k a d n e s t o j i iz m e d u g l a g o l a i o b j e k t a . P r i l o z i k o j i i z r r i u n a i i n m o g u s t a j a t i i s p r e d g l a g o l a i l i iza objekta: H e c a r e f u l l y l i f t e d th e i n j u r e d b i r d . l l i : H e l i f t e d th e i n j u r e d b i r d c a r e f u l l y . Pa2ljivo je podigao ozlijedenu pticu.

Prilozi koji izriiu uiestalost (always, often, frequently, sometimes, occasionally, never...) stole:

. iza pomoinog glagola: We have never been to Paris. -Nismo nikad bili u Parizu.

. izmedu subjekta i glagola ako ne postoji pomoini g l a g o l :

T h e t r a i n u s u a l l y a r r i v e s o n t i m e . -Vlak obiino dolazi na vrijeme.

. katkad radi isticanja dolazi na poietku retenice: Usuaf ly we meet every Friday. - Obiino se

nalazi-Tvroba priloga

Mnogi prilozi

mogu se izvesti

iz pridjeva.

Pri

tome se

na pridjev

dodaje

nastavak'/y'

quick

quickly

brzo

P r i tv o r b i s e m o r a p a z i t i n a s l j e d e ( a p r a v i l a : . Ukoliko pridjev z a v r i a v a n a - e , k o d p r i l o g a o n

o t p a d a .

horrible horribly straino

. Ukoliko

pridjev

zavr5ava

na -y, kod priloga

stoji -/y

umjesto

-y.

angry

angrily

ljutito

l z n i m k a :

shy

shyly

stidljivo

. Ukoliko

pridjev

zavriava

na -rc, zavrSetak

priloga

glasi -ally:

romantic

romantically

romantiino

N e k i p r i l o z i i m a j u is t i o b l i k k a o i o d g o v a r a j u i i p r i d j e v i :

Od odredenih

pridjeva

koji zavriavaju

na -/y ne mogu

se tvoriti prrlozi.

Umjesto

toga se izraZavaju

na opisni

n a d i n :

friendly

in a friendly way

prijateljski

kindly

in a kindly manner

prijazno

Palnja! Prilog

od good (dobro)

glasi

well.

Kod

lednosloZnih,

kao i kod dvosloZnih

pridjeva,

koji

zavrSavaju

na -er, -le, -ow ili -y, oblici

komparacije

tvore

se pomoiu -er ili -est:

a tall boy - visoki

djehk

a taller boy - viii djehk

the tallest boy - najvi\i dje(ak

Osobitosti

pri tvorbi:

. Ukoliko

pridjev

zavr5ava

na -e, dodaje

se samo

-t

odnosno

-st:

a nice

girl + a nicer

girl -->

the nicest

girl

. Ukoliko

pridjev

zavrSava

na -d, -g ili -t, zadnje

slovo

se pri komparaciji

udvostruiuje:

a big house

-+ a bigger house

*> the biggest

house

o Ukoliko

pridjev

zavrSava

na -y, to se -y pri

kompa-raciji

pretvara

u -le:

a sunny

day -+ a sunnier

day -+ the sunniest

day

Komparativni

oblicr

s more i most tvore se kod

o dvosloZnih

pridjeva,

koji ne zavrSavaju

na -er, -le,

-ow, ili -y:

a famous author

- slavni

autor

a more famous author

- slavniji

autor

the most famous author

- najslavniji

autor

. svih

pridjeva

s viie od dva sloga:

an expensive book - skupa knjiga

a more expensive book - skuplja

knjiga

the most expensive book - najskuplja

knjiga

o pridjeva,

koji su nastali

od participa:

a boring film - dosadan

film

a more boring Iilm - dosadniji

film

the most boring film - najdosadniji

film

Uzgred:

too se koristi

za hrvatsko

"pre-"

The shirt is too short. - Koiulja je prekratka

Glavni brojevi

1 one

1 1 eleven

21 twenty-one

2 two

12 twelve

22 twenty-two

3 three

13 thirteen

30 thirty

4 four

14 fourteen

40 forty

5 five

1 5 fifteen

50 fifty

6 six

16 sixteen

60 sixty

7 seven

'17 seventeen 70 seventy

8 eight

18 eighteen

80 eighty

9 nine

19 nineteen

90 ninety

10 ten

20 twenty

100 one hundred

1 0 1 o n e h u n d r e d

a n d o n e

1,000 one thousand

100,000

one hundred

thousand

1 , 0 0 0 , 0 0 0

o n e m i l l i o n

Rijei "milijarda"

u engleskom

se jeziku

ne koristi.

Umjesto

nje se govori a billion ili a thousand

mil-/ron. Bilijun

se kfie a trillion.

PaZnja!

Kad se brojevi

pi5u

brojkama,

mota se paziti

da se u engleskom

decimalna

mjesta

odvajaju

todkom

i da se tisuie oznaiavaju

zarezom.

Decimalni

brojevi

izgovaraju

se pojedinaino.

980,076.55

- nine

hundred

and eighty

thousand

and

-six

point five five (hrvatski:

980.076,5

Oblici komparacije

Sljedeii

prilozi

tvore oblike

komparacije

kao i pridjevi

na -(e)r i -est.

close

closer

closest

blizu

early

ea.lier

earliest rano

fast

faster

fastest

brzo

hard

harder

hardest snaZno,

Zestoko

wide

wider

widest

daleko,

Siroko

Veiina

priloga

s dva ili viSe

slogova

za komparaciju

upotrebljava

more i most:

clearly

-+ more clearly

-+ most clearly

Redni brojevi

Kod rednih brojeva se jednostavno na broj dodaje nastavak -th:

fourth (4th) - ietvrti/a/o, sixth (6th) - iesti/a/o

l z n i m k e :

first (151) - prvi/a/o, second (2nd) - drugi/a/o third (3rd) - tred/a/o fifth (5th) - peti/a/o Kod brojeva koji zavriavaju na -y, -y se zamjenjuie nastavkom -ieth. twentieth (20tn) - dvadeseti/a/o

(4)
(5)

N a k o n n e k i h g l a g o l a m o Z e u s l i j e d i t i i n f i n i t i v s t o i l i oblik -lng:

Jane fikes to get up/getting up early. - Jane rado ustale rano.

lsto tako: begin (poteti), hafe (mrziti), /ove (voljeti), prefer (viSe voljeti, preferirati), stan (zapofeti) PaZnja! Kod nekih se glagola mijenja znatenje p r e m a tome dodaje li se infinitiv i l i o b l i k - t n q : He stopped to drink, - Zaustavio se da popiie. He stopped smoking. - Prestao je puiiti. Takozvanim zamjenskim glagolima tvore se

vreme-n a u k o j i m a vreme-n e m a m o d a l vreme-n i h g l a g o l a :

:Vp,q9fti:0bgdr'''

; :,

;, : Zeiijbiiat<l

sl gs:r.

: : : : : :

c a n b e a b l e to w i l l b e g o i n g to may be allowed to must have to s h o u l d b e s u p p o s e d t o

Ngpravilni

gilagoli

ne tvore Past

Simple

i fast

Partjciple

prema-

uobiitalenim

pravil

ima.

-Nijbolje

jq

da se kod ovih glagola

infinitiv,

Past

5irnple

i Pait

Firticiple

uie zaJedno.

'"'

D r u g e o b l i k e n e p r a v i l n i h g l a g o - l a m o Z e t e p t . g 1 a f i , . n q p r i m j e r , u n a i e m i z d a n j u : S v e o g l a g o l i m a

: ntoltig : : : : : fa$ ilnple : : lq',t PillttdPle

: : : : : : : :

come came come oocl

g i v e g a v e g i v e n d a t i

are not

youlwe/they

're not

;

. . . . .

. . 9 f 9 n 1 1

.

is

's

is not

netsnettt

's not

isn't

w;;;;i

iinetsierii

w;;;;i

wele n,ol

yoitweltney

*eren;t

have* have

've

have not

t/YoutwetLneY

haven't

h;;

hellhe;*

's

has not

helshe/it

hasn't

had

ttyou,twettniyt ,d

ne

/ she

-'

n"o

".i

ttYoi,tweltn"Y/

i"un'.

n e / s n e / t t

wiii

wifl

t/youlwirtniyt ;tt

will not

he/she/it

won't

*"r,0

l/you/we/they/ ,d

ne

/

sne'-*ou,o no. lrroi,iwettheyt *.rr""

netsnet

tt

J"

J.

".t

ttyoi)iettr,ey

Jon;i

l / v n t r / v t c / l h e v / d i d n o t ' , ' ' : " , ' " ' . : . " " ' ' ' d i d n ' t n e t s n e / t T

" r . o o H r u " . u o nf""."n nrn"" to'r,l rl ruto pororni oblici: I have a new deck of cards.

"" Za it has, it had i it would ne postoji kratki oblik. l'm playing cards. - Kartam se. (u ovom trenutku) They've played cards. - Oni su se kartali.

Pitanja i negacije kod glavnih glagola tvore se u vre-m e n i vre-m a P r e s e n t S i m p l e i P a s t S i m p l e p o m o ( n i m g l a g o l o m d o + i n f i n i t i v .

: p i 6 s d n r s i i n p ( : . . . : : : , P i s t S i r n p l e t . . : . I : : . : Do you play cardsT Why did he play cards

yesterday?

N o , I d o n ' t p l a y c a r d s . . H e d i d n ' t p l a y c a r d s . l z n i m k e :

. Pitanja o s u b j e k t u ( W h o ? - "tko?") tvore se bez d o :

Who wants to play cards with me?

. I kod glagola be, kao i kod mnogih modalnih gla-gola (can, could, will i dt.), pitanja i negacija tvore 5e oez oo:

Why are you so tired? Can you tell me the reason? I c o u l d n o t s l e e p la s t n i g h t .

U s v i m d r u g i m v r e m e n i m a :

. negacije se uvijek tvore pomoiu not: I have not played tennis yet.

o pitanja se konstruiraju b e z p o m o i n o g g l a g o l a d o : Have you ever played tennis?

Ukoliko se do i have koriste kao glavni glagoli, n e g a c i j a i p i t a n j a u v r e m e n i m a P r e s e n t S i m p l e i P a s t S i m p l e , k a o i k o d s v i d r u g i h g l a v n i h g l a g o l a , t v o r e s e pomocu do.

D o y o u h a v e a p e n c i l ?

They did not do their homework yesterday. Uzgred: U znaienju "posjedovati" iesto se umjesto o b l i k a z a P r e s e n t S i m p l e g l a g o l a h a v e u p o t r e b l j a v a . j u i have goAhas got.

Sarah has got a bycycle. - Sarah ima bicikl. Have you got a motorbike? - lmai li motor?

Pravopisne

osobitosti

Z a v r 5 e t a k 3 . l i c a je d n i n e z a p r e s e n t s i m p l e g l a s i . -e5 ako infinitiv glagola zavr\ava na -ch, -sh, -s5

-o, ili -x:

watch -+ he watches

. -let ako infiritiv glagola zavriaVa na suglasnik + -y: study -+ she studies

Zavrietak za Past Simple i Past Participle: r Zavr5etak g l a s i -d , a k o i n f i n i t i v g l a g o l a z a v r S a v a n a

- e :

arrive -+ they arrived

. Zavr5etak glasi -ied, ako infinitiv glagola zavrSava n a s u g l a s n i k + - y :

study -+ you studied

. Kod jednosloZnih g l a g o l a k o j i z a v r S a v a j u n a s a m o -g l a s n i k + s u g l a s n i k , s u g l a s n i k s e u d v o s t r u i u j e : stop -+ we stopped . Kod dvosloZnih g l a g o l a , k o j i u i n f i n i t i v u i m a j u n a g -l a S e n z a d n j i s l o g , s u g l a s n i k s e u d v o s t r u i u j e : prefer -+ | preferred

Kod tvorbe s oblikom na -ing

. kod glagola koji zavriavaju n a - e , t a j z a v r i e t a k o t p a d a :

have -+ having

. suglasnik s e u d v o s t r u i u j e a k o g l a g o l z a v r 5 a v a n a s a m o g l a s n i k + s u g l a s n i k :

stop r stopping

Modalni glagoli u engleskom

jeziku

nemaju

oblik

u infinitivu

i ne spreZu

se.

Pojavljuju

se samo

u

vremenu Present Simple i/ili Past Simple i uvijek se u p o t r e b l j a v a j u s g l a v n i m g l a g o l o m u i n f i n i t i v u : he can play - on zna/smije svirati

he coufd play - on bi mogao svirati, on je mogaosvi-rati

he wif f play - on (e svirati he would play - on bi svirao he may play - on smije svirati

he might play - on bi mogao/smio svirati he must play - on mora svirati

he shoufd play - on bi trebao svirati

Postoji i modalni glagol shall, koji se koristi kod pita-nja kojima izraZavamo prijedlog.

Shaf f we play cards tonight? - Hocemo /i se veieras kartati?

N i j e d n i o b l i c i m o d a l n i h g l a g o l a :

he cannot/can't play - on ne zna/ne mo2e svirati he coufd noVcouldn't play - on nije mogao svrrati, on ne bi mogao svirati

he wif f not/won't play - on ne(e svirati he woufd not/wouldn't play - on ne bi svirao he may not play - on ne smije svirati

he might not/mightn't play - on ne bi mogaolsmio svirati

he need not/needn't play - on ne mora svirati/ ne treba svirati

he shoufd not/shouldn't play* on ne bi trebao svi-rati

PaZnja!

Nijetni oblik glagola rnust glasi don't have to, odnosno doesn't have to.

He doesn't have to play. - On ne mora svirati. Mustn't nasuprot tome znaii " ne smjeti" . He mustn't play. - On ne smije svirati.

Kako

u engleskom

jeziku

odgovori

samo

s yes ili no

zvuae

nepr;stojno,

aesto

se koriste

kratki

odgovori.

U

n.jima

se glavni

glagol,

odnosno

pomoini

ili modalni

glagol,

koji

je koriiten

u pitanju,

ponavlla

u

odgo-voru:

Are you ready?

Yes,

I am.

Do you play golf? Yes,

I do.

Did she

call

them?

No, she

did not.

Have you seen

him today?

Yes,

I have.

Can he play

cards?

Yes,

he can.

Painjal Pokazna

zam.jenica

u pitanju

zamjenjuje

se u

odgovoru

odgovarajuiom

osobnom

zamjenicom.

ls that your

hai?

No, it isn'1.

- Je li to tloi SeSir?

NUe.

P a S i v s e t v o r i p o m o i u o b l i k a g l a g o l a b e + P a s t P a r t i c i p l e g l a g o l a :

Football is played all over the world. C r i c k e t w a s f i r s t p l a y e d i n a n E n g l i s h v i l l a g e . T h e f i r s t m a t c h w i l l b e p l a y e d i n B e r l i n . N i j e d n i o b l i k s e u s v i m v r e m e n i m a i v o r i p o m o ( u n o f /Vot pri tome stoji uvijek ispred glagola u obliku Past P a r t i c i p l e :

R u g b y i s n o t p l a y e d i n a l l E u r o p e a n c o u n L r i e s . Ako se 2eli navesti pokretai radnje, koristi se by: The first goal was scored by the captain. doslovno: Prvi je zgoditak postignut od kapetana.

Konstrukcije

s infinitivom i oblikom

-tng

K o d m n o g i h g l a g o l a m o Z e s e n a d o d a t i i n i f i n i t i v s f o : She managed to get there in time. * Usp.jela je stiii n a v n l e m e .

lsto tako: agree (slagati se), ask (moliti), hope (nadati se), hurry (Zuriti se), offer (ponuditi), refuse (odbiti), rvanf (htjeti), wish (Zeljeti).

M e d u t i m n a k o n n e k i h g l a g o l a m o r a u s l i j e d i t i o b l i k -ing.

I usually go shopping on Saturday. - U kupniu obiino idem subotom.

lsto tako: admlt (dopustiti), avoid (izbjegavari), enjoy (uZivati), finish (zavrSitt), rmagine (zamisliti), mtss (pro-pustiti), nsk (riskirati), suggest (predloZiti).

U engleskom se jeziku kod pitanja " nije li tako? " odnosno "1e li tako? " joi jedanput ponavljaju pomoini glagol i subjekt izilavne redenice. Pri tome se eventu-alno subjekt zamjenjuje odgovarajuiom osobnom zam-jenicom, a pomoini glagol se stavlja u suprotno znaaenJe.

Painjal lza potvrdne izjave stoji nijetna fraza, a iza nijetne reienice stoji potvrdna fraza.

J e n n y h a s a l r e a d y a r r i v e d , h a s n ' t s h e ? -lenny je ve( stigla, nije li?

But Bob is not here, is he? - Ali, Bob niie tu, ie li? Ako se u izjavnoj reienici pojavljuje samo glavni g l a g o l , u u p i t n o j fr a z i s e z a m j e n j u j e g l a g o l o m d o . You know Bob, don't you? - PoznajeS Boba, zar n e ?

(6)

Povratna zamjenica

: Jeqn*iog;:

: ii : : : : , : : : . M i b z i i r b : : : : :

: . : i: : : : : ::

myself ourselves yourself yourselves himself themselves herself itself

U hrvatskom jeziku postoji samo jedan oblik povratne zamjenice se za sva tri lica, za sva trj roda i za oba broja zamjenica: sebe, se.

P o v r a t n e z a m . j e n i c e s e u g l a v n o m k o r i s t e s g l a g o l i m a : He cut himseff. - On se porezao.

i e s t e s u f r a z e s p o v r a t n i m z a m j e n i c a m a : Help vourselfl - PosluZiLe se/. Eniov vourselves! -Urivaite!, Behave yourselfl - Budi pristojan!, Do it your'seff! - Iliiniio sam!

M n o q i q l a q o l i k o i i s u u h r v a L s k o m p o v r a t n i u e n q l e l k o m s u n e b o v r a t n i . U n a s s e iz r a z e a c h o h e r moTe prevoditi dbslovno ili povratnom zamjenicom s e .

We must change before we go out. - Moramo se presvuct pn[e nego sto tzaoemo.

We have known each other since we were at school.,- ,Poznajemo se (npr. jedan drugoga) od sKotsKln oana.

. J o i n e k i n e p o v r a t n i e n g l e s k i g l a g o l i :

approach (priblizavati se), climb (peniati se), com-plain t2alili ,set,.hope. (nadati se\, lauQh (smijati se), rememDer (SlecaIr 5e)

what

Sfo

What does

www mean?

which

koji/a/e

Which is/are

yours?

who

tko

Who invited

you?

whose

tijila/e

Whose coat is this?

where

gdje

Where do you live?

when

kad

When is he arriving?

why

za|to

Why are you late?

how

kako

How are you?

how much koliko

How much is that?

how many kolrko

How many are there?

PaZnja!

Upitne

rijedi

ne koriste

se uvi.jek

na isti nadin

kao u hrvatskom.

Where are you going to7 - Kamo

idei?

What time is i|? - Koliko

je sati?

What is your name?

- Kako ti je ime? Kako

se

zovei?

W,igleeG$ii,rtiiix,r:*tiXiiti{,

roldbne zanr{e!1isq

kqo 5qbjg!! ,, . I I . . : . : : : : : : :

E n g l e s k i j e z i k ima samo Jedan oblik za "li", "vi" i " V i " ( i z p o 5 t o v a n j a ) , n a i m e , j i b u .

Peter, can you help me? - Pelet mo2eS li mi pomoci?

Peter and Sara, can you help me? - Peter i Sara, mo2ete Ii mi pomod?

E x c u s e m e , M r . B r o w n , c a n y o u h e l p m e , p l e a s e ? -Oprostite, gospodine Brown, mo2ete li mi pomoci? A k o s e k o d o p i i h i z j a v a n e m i s i i n a je d a n s p o l , k o d ' z a m j e n i c a s e u o b z i r u z i m a j u o b a s p o l a .

l f a c u s t o m e r i s n o t h a p p y , h e o r s h e s h o u l d ri n g the manager. - Ukoliko stranka nije zadovoljna, on ili ona treba nazvati iefa.

U govornom jeziku moZe se umjesto he i she upotri-jebiti i they:

lf one of the children is hungry, he or she/they can g e t a n a p p l e fr o m t h e k i t c h e n .

-Ako je jedno od djece gladno, moZe dobiti jabuku iz kuhinje.

*w{e$

e&teii*ixiiiitiixiiiiti

M n o z i i i q : :

: : : ' "

me mene, ment, u5 nas you tebe, tebi you vas, vama

her nje, njoj it njega, njemu,

Have you seen my brother? Yes, I saw him in the cafeteria. - lesi li vidio mojeg brata? Da, vidio sam ga u kantini.

Was he alone? No, Paul was with him. - le li bio sam? Ne, Paul je bio s n|m.

P a Z n j a ! U k o l i k o z a m j e n i c a s t o j i s a m a il i i z a g l a g o l a , koristi se oblik objekta.

Who wants chocolate? Mel - Iko 2eli iokolade? Ja! I t ' s t h e m ! - T o s u o n i .

Much, many - little, few

. much (mnogo) i /tttle (malo) koriste se uz nebroji-v e i m e n i c a . K o m p a r a c i j a j e nepravilna:

much money -+ more money --) (the) most money - mnogo novca, viie novca, najvi|e novca little interest -) less interest -+ (the) least inte-rest

- malo zanimanja, manje zanimanja, najmanje zanimanja

e ntlhf (mnogo) i few (malo) koriste se uz brojive r i j e t i . T a k o d e r s e n e p r a v i l n o k o m p a r i r a j u : many mistakes -+ more mistakes -+ (the) most mistakes - mnogo pogreiaka, viie pogreiaka, najviie pogreiaka

few spectators -+ fewer spectators -+ (the) fewest spectators - malo gledatelja, manje gleda-telja, najmanje gledatelja

. u upotrebi su i a lltle (malo) uz nebrojive imeni-c e , k a o i a f e w ( n e k o l i k o , n e k i ) u z b r o j i v e i m e n i c e : a f ittf e water - malo vode

a few guests - nekoliko gostiju

. a lot (of) / Iots (ofi (mnogo) koristi se u svako-d n e v n o m g o v o r u u z b r o j i v e i n e b r o j i v e i m e n i c e . P r i t o m e v r i j e d i : s l i l e d i l i i z a a / o t i m e n i c a , i z m e d u n j i h se ubacuje of

H a v e y o u g o t a l o t o f m o n e y ? N o , I h a v e n ' t g o t a Iot. - /ma5 li mnogo novca? Ne, nemam mnogo hovcd.

ze: apde j4Avq korisli.

ie i'6!: il i, onc : O/'te

je: to ryta Inj

ie od oblika

rou.

Pflle rcla treba oprau ruKe.

Y o u / O n e s h o u l d l o o k r i g h t a n d l e f l b e f o r e y o u cross/one cross/es Lhe road.

-iii" ir"isir r"tte, tre:ba gtedati i desno i lijevo. Painja! Posvojni pridjev za one u ovom smislu je o n e ' 5 .

oie lhQ,lQ

yiirl 91911

n3i!1:be+6ia."'q

ietii

r -: :

Pokazna zamjenica

' J e d n i h i r

l ' . i . . i: : ' l M r : ' C z ! l , i

: , ' , . . : . : ' : : ' " . '

this these

that those

This/these oznatavalu iz pozicije govornika -n e S t o i t o s e p r o s t o r n o i l i v r e m e n s k i n a l a z i u b l i z i n i , that/those ne5to sto je prostorno i vremenski uda-l J e n o .

This/these i thatlthose mogu stajati neposredno i s p r e d i m e n i c e :

I like this skirt, but I like that dress over there more. - Svida mi se ova suknja, ali ona tamo haljina mi se joi viie svida.

M o g u s t a j a t i i s a . n i k a o p o k a z n e z a m j e n i c e i o d n o s i t i s e n a i m e n i c u n a v e d e n u n a k o n n j i h : These are the right numbers. - Ovo su pravi brojevi.

Druge rijeii koje oznaiavaju

koliii-n u

. everybody, everyone i every (+ imenica) upotrebljavaj u se u znaienju svaki/sva ka/svako: Every year we have a big party and everyone brings a cake. - Svake godine imamo veliku zaba-vu i svatko donosi kolai.

. each nagla5ava da se misli "svaki/svaka/svako p o j e d i n a i n o " :

Each person has to fill in a form and each form has to be checked. - Svatko (pojedinaino) mora ispuniti obrazac i svaki (pojedini) obrazac mora se provjeriti.

. sorne i any zna(e " neki" uz brojive imenice, o d n o s n o " n e < t o " u z n e b r o j i v e i m e n i c e . U pozitivnim izjavnim reienicama koristi se sorre, u pitanjima i negaciji any.

I need some eggs. Have you got any? - Treba bi mi nekoliko jaja. lmai li koje?

Have you got any sugar? | need some for my cake. Sorry, I haven't got any. - lmai li Secera? Treba mi malo za kola(. Zao mi je, nemam nimalo. . no + imenica a e s t o s e m o z e k o r i s t i t i u m j e s t o

nijeine redenice:

I h a v e n ' t g o t c h i l d r e n . - | h a v e n o c h i l d r e n . Nemam djece.

. nobody i no one koriste se kao zamjenice: No one / Nobody came back. - Nitko se nije vra-tto.

Posvojna zamjenica

irirti:t::&fr&fr

ix,i,r,ii,it

Jedn'ind

l

my

your

his

her

its

wtnqiine

our

your

their

moj/-a/-e mine moj/-a/-e tvoj/-a/-e yours tvoj/-a/-e

Vai/-a/-e Va{/-a/-e

njegov/-a/-o his njegov/-a/-o njezin/-a/-o hers njezrn/-al-o njegov/-a/-o its njegov/-a/-o

vai/-a/:e Vai/-a/-e njihov/-a/-o

ours

na{/-a/-e

yours

vas/-a/-e

Va3/-a/-e

theirs

njihov/-a/-o

Posvojna zamjenica (uz imenicu) sto.1i pred imeni-r n m n : l z n i r r < a n d n n < i

Can I put my keys into your bag? - Mogu li svoje kljukve staviti u tvoju torbu?

T h i s is a v e r y o l d h o u s e , b u t i t s w i n d o w s a r e n e w . -Ovo je vrlo stara kuca, ali njezini prozori su novi.

Posvojna zamjenica (samostalna) zamjenjuje i m e n i c u k o j a je p r e t h o d n o n a v e d e n a : l s t h a t C a r o l ' s b o o k ? N o , i t i s m i n e . - l e l i t o Carolina knjiga? Ne, moja je.

ls that her key? No, it is his. - Je li to njezin kljut? Ne, nego njegov.

Odnosne zamjenice

U engleskom leziku postoje tri odnosne zamjenice: who, which i that. U govornom jeziku najte5ii je o b l i k t h a t

Za osobe se koristi who iii that:

T h a l i s t h e w o m a n w h o / t h a t s o l d m e t h e m o b i l e phone. - To je Zena koja mi je prodala mobitel. Za predmete se koristi which ili that:

L o o k , th i s is t h e n e w m o b i l e p h o n e w h i c h / t h a t I bought last week. - Pogledaj to je novi mobitel, koji sam kupio proili tjedan.

U k o l i k o j e odnosna z a m j e n i c a o b j e k r o d n o s n e r e i e n i c e , m o Z e s e i s p u s t i t i :

This is the book (that) we bought yesterday. - Ovo je knjiga koju smo kupili jucer

References

Related documents

Table 5 - Resampling results for validation of Green’s fixed-precision sequential sampling plan for Sitophilus spp. b) Observed mean density values taken

Part II will explain the problems of the current legal regime governing the Arctic, in- cluding the difficulty of determining which straits are interna- tional and which are

UPORABLJENI SIMBOLI ‒ aksialna obremenitev elementov na zgornji leţaj ‒ masa elementov nad zgornjim leţajem ‒ gravitacijski pospešek ‒ prevrnitveni moment na zgornji leţaj

The planned eGK and the telematics infrastructure is one of the biggest ongoing IT projects in Germany. With the new eGK and its mandatory applications, health insurance funds

Most comprehensive property to abu dhabi commercial properties adcp or credit card statement consist of property finder is the expectations of city for rent at cheap prices.. Beach

In this section an iterative method is presented that com- putes sub-optimal solutions to problem (6) in the DH setting, subject to the additional constraint that X is Metzler.

(b) Some candidates did not know the correct difference between interference of light and diffraction of light.. (a) On the basis of Huygen’s Wave theory of light, show that

4-6. A purchase requisition, purchase order, receiving report, and vendor’s invoice should be compared and filed in support of each acquisition. Examine file of documents...