fhe se u engleskom
ne koristi:
. uz mjesece,
dane
u tjednu
i mnoge
praznike:
His birthday
is in July. - Rodendan
mu je u srpnju.
o uz mnoge
javne
ustanove,
ukoliko
se ne misli
na
n r l r a r l a n r r z n r : r l r r '
. I have to go to school. - Moram ici u ikolu. Ali: The school is not far from here. - Sko/a (odredena) nije daleko odavde.
. ispred naziva z e m a l j a i j e z e r a :
We are going to Switzerland to Lake Geneva. -Putujemo u Svicarsku na Zenevsko jezero. t h e s t o j i is p r e d n a z i v a g l a z b e n i h i n s t r u m e n a t a : He plays the guitar and the drums. - On svira gitaru i bubnjeve.
K o d v e i i n e im e n i c a u e n g l e s k o m s e je z i k u z a t v o r b u m n o Z i n e d o d a j e -s:
mother -+ mothers; table --) tables Moramo paziti na sljedeia pravila:
jbdh,iha
Mnoaoi:
: r{4iit'c
: : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : :
story
stories
zavr5etak
na suglasnik
+ -y
-+ nastavak
u mnoZini
-ies
hero heroes zavrSetak na suglasnik + -o tomato tomatoes -+ nastavak u mnoZini -oes half halves zavr5etak na -fili -fe wife wives -+ nastavak u mnoZini -ves boss bosses zavrietak na -s, -ss, -sh, -ch box boxes -x, -z -+ naslavak u mnoZini -es
l m e n i c e s p o s e b n i m o b l i c i m a u m n o Z i n i : child children foot
man men goose woman women tooth
En gleske imenice g/asses (naoia le), 7'eans (traperice), shorts (kratke hlaie), scr3sors (5kare) i trousers ( h l a i e ) p o s t o j e s a m o u o b l i k u z a m n o Z i n u . A k o s e m i s l i n a v i 5 e n j i h , to s e p o j a i n j a v a n a v o d e n j e m k o l i d i n e : J e d n i n a . n e w t r o u s e r s I . a n e w p a i r o f t r o u s e r s / n o v e n l a c e M n o z i n a . t w o p a i r s o f t r o u s e r s d v a p a r a h l a c a
Neke engleske imenice, npr. advice (savjel), bread (kruh), information (informaci.la, podatak) i research (istraZivanje), posto.le samo u jednini.
I u ovom sluiaju kolitina se moZe navesti dodatno: a piece of information - informacija
some information - neke informaciie
. Engleska
rijed
news (vijest,
novost)
koristi
se samo
u j e d n i n i .
That is good news. - Io su dobre vijesti.
U e n g l e s k o m p o s t o j i s a m o j e d a n n e o d r e d e n i i l a n : a . a holiday - godiSnji odmor, a'slory - prlta, about g dog - o psu, tn atown - u gradu, on a flver - na rijeci
A k o r i j e i n a k o n tl a n a z a p o i i n j e s a m o g l a s n i k o m , veiinom se upotrebljava an:
an apple - jabuka
an English river - engleska rijeka an insect - kukac
an old town - stari grad
an unusual holiday - neobrian godiinji odmor Nije presudno kojim slovom zapoiinje rijei nakon i l a n a , n e g o k a k o s e t o s l o v o iz g o v a r a :
. ispred e u i u s t o j i tl a n a , a k o s e o n i i z g o v a r a j u f j o e : ] , o d n o s n o [ju:]
They visited a European city. There they went to a university.
. ispred h stoji ilan an, ako se h ne izgovara T h e y h a d t o w a i t f o r a n h o u r i n a q u e u e . . ispred suglasnika f, h, l, m, n, r, s i x sloji an ako se
oni izgovaraju kao pojedinaina' slova: T h e r e is a n " s " i n t h e w o r d " i s l a n d " .
. uz zanimanja i n a c i o n a l n o s t i She is a doctor. - Ona je lijetnica He is an American. - On je Amerikanac. r r r z n d r a d a n o h r n i a v o
He has a hundred and thirty books. - on ima sto trideset knjiga.
. nakon with, without ili as (ispred brojivih imenica u j e d n i n i ) :
a coat with a hood - kaput s kapuljaiom without a ticket - bez karte
As a singer he was very successful. - Kao pjevat bio je vrlo uspjeian.
o u odredenim izrazima'.
l've got a temperature. - lmam temperaturu. l'm in a hurry! - Zurim se!
P i s a n j e
v e l i k i m i m a l i m s l o v o m
U e n g l e s k o m s e leziku ove imenice piSu velikim s l o v o m :. dani u tiednu, nazivi m i e s e c i i p r a z n i k a .
T o d a y ii M o n d a y , ls t o 1 J a n u a r y . H a p p y N e w Y e a r ! - Danas je ponedjeljak, 1. sijetnja. Sretna Nova godrna !
. vlastita i m e n a :
In London, Bob and Susan went to see Tower Bridge. - U Londonu su Bob i Susan iili vidjeti Tower Bridge.
. nazivi z e m a l j a i n a c i o n a l n o s t i :
I am ftalian but I live in Spain. - la sam Talijanka, ali 2ivim u Spanjolskoj.
Rod imenice
U e n g l e s k o m j e z i k u su samo osobe, odnosno nazivi z a o s o b e , m u i k o g i l i Z e n s k o g r o d a , i t o u s k l a d u s a s v o j i m p r i r o d n i m s p o l o m :
This is my aunt Jenny. She is very rich. - Ovo je moja tetka Jenny. Ona je vrlo bogata.
This is my uncfe Bob. He is very old. - Ovo je moj ujak Bob. On je vrlo star.
The girl over there is only two years old, but she is already very tall. - Ona djevojiica ima tek dvije godine, medutim, ve( je vrlo visoka.
Mnoge imenice koje oznafavaju osobe mogu biti m u 5 k o g il i Z e n s k o g r o d a :
. mnogi nazivi z a n i m a n j a , n p r
boss - jefAeflca, student - student/studentica; . rijeai poput: customer klijent/klijentica, guest
-gost/goiia, ftiend - prijatelj/prijateljica
Ovdje je samo iz konteksta .jasno je li osoba Zen-s k o g i l i m u S k o g r o d a .
A customer has complained. She is here. - Stranka <e ialila Ona ia nvrlia
P r e d m e t i , i i v o t i n j e i b i l j k e u e n g l e s k o m j e z i k u su srednjeg roda:
Here is my desk. lt is new. - Ovdje je moj pisati stol. on je nov.
T h i s is a t r o p i c a l f i s h . l t c o m e s f r o m C h i n a . - O v o je tropska ribica. Ona je iz Kine.
Painja! Zivotinje koje su nekome osobno bliske m o g u , m e d u t i m , b i t i Z e n s k o g i l i m u 5 k o g ro d a : T h i s is m y g o l d f i s h , A m a n d a . S h e i s t w o y e a r s o l d . - Ovo je moja zlatna ribica Amanda. Ona ima dvije godtne.
Padeii
U e n g l e s k o m n e p o s t o l e p o s e b n i o b l i c i z a p a d e Z e . Akuzativ (koga/5to?) odreduje poloZaj imenice u reienici, a dativ (komu/iemu?) prijedlozi. Za tvorbu oblika u genitivu (koga/iega?) kod osoba i Zivotinja u j e d n i n i se dodaje 's, a u mnoZini a p o s t r o f ( ' ) .
: jidii&i : : : : : : : :: : : : : .::
:.Viq*na:
: : : : : : : : : : : : i : :
t h e c a t ' s ta i l t h e c a t s ' t a i l s
Za oredmete se naiie5ie koristi of
naslov njegove nove naslovi njegovih novrh
knjige knjiga
Odredeni ilan the
U engleskom takoder postoji samo jedan odredeni i l a n : t h e .
O n j e n e p r o m j e n j i v .
T h e f a t h e r a n d t h e m o t h e r , th e c h i l d a n d t h e g r a n d p a r e n t s w e n t t o t h e c i r c u s d u r i n g th e h o l i d a y s . - Otac, majka, dijete, baka i djed iili su u cirkus za vrijeme praznika.
Painja!
N a i i n p i s a n j a t l a n a t h e s e n e m i j e n j a , m e d u t i m izgovor se katkad mijenja, i to u istim sluiajevima u kojima se neodredeni ilan an koristi umjesto a (pogledajte gore). Tada se the ne izgovara [da], vei l d i : 1 .
T h e c h i l d li k e d th e e l e p h a n t s b u t n o t t h e t i g e r s . T h e " h " i n t h e w o r d " h o u r " i s s i l e n t ,
premda, iako osim ako, ukoliko ne, da
if /whether
Prijedlozi koji ukazuju na smjer
. Prijedlozi
koji jednoznadno
pokazuju
smjer
su into
(u) i onfo (na).
U govornom
se jeziku
umjesto
njih
mogu upotrebljavati
i in odnosno
on.
He has
lust put the book into/in his bag. - Knjigu
je upravo stavio u torbu.
. fo u znadenju
"k, prema,
u" upotrebljava
se uz
imena
gradova,
drZava,
zgrada
itd.
go to ltaly/to London/to
the party - u ltaliju, u
London,
na zabavu
fo se upotrebljava
i ispred
indirektnog
objekta
( k o m u ? )
Please,
don't give
sweets
to the children.
-Molim vas, nemojte
djeci davati slatkiie.
. from ozna(ava
polaznu
toiku:
greetings
from ltaly - pozdravi
iz ltalije
back
from holidav
- Dovratak
s odmora
C o r i n n a L o c k l e - G o t z , S h e i l a M c B r i d e
Gramatika
u tren oka
Urednik:
Veljko
Dunjko
Glavni
urednik:
Vladimir
Resnik
Grafidka
priprema:
Venture
Design
Tisak:
STEGA
TISAK
4 O V f L f l l L O t t r L A 9 i C U
lzdavad:
Klett
Verlag
d.o.o.,
Trpimirova
7, Tagreb
Za izdav
ata: Rok Kvatern
i k
Internet:
www.klett.
hr, www.pons-hr.com
@Sva
prava
pridrZana.
rsBN 978-9s3-7234-80-5
,ililltru|]ilt|[l|[[iltlil
a l t h o u g h
u n le s s w h e r e a s
Vremenski prijedlozi
. on se upotrebljava uz dane u tjednu i praznike, d o b a d a n a i d a t u m e :
on Monday - u ponedjeljak, on the twelfth of June - dvanaestog lipnja
. at se koristi kod navodenja sati, doba dana, prazni-ka i obroprazni-ka
at six o'clock - u iesf sati, at night - noiu Painja!
i n t h e m o r n i n g / a f t e r n o o n / e v e n i n g
. rn se koristi uz godiinja doba, godine i mjesece. in spring - u proljeG, in 1850 - (godine) 1850. . srnce se upotrebljava u odnosu na pro5lo vrijeme,
o d n o s n o ra z d o b l j e u z n a t e n j u " o d "
since last week - od proiloga tjedna, since 1945 - od 1 945., since my birthday - od mojeg roden-dana
. for se upotrebljava kod navodenja vremenskog tra-J a n tra-J a
for two weeks - u trajanju od dva tjedna, for hours - satima
. hefore se koristi
uz oznaku
trenutka,
ago uz
oznaku
tralanja.
Ago uvijek
stoji nakon
oznake
vremena:
before 6 o'clock
- prije 6:00 sati
6 hours ago - prije iest sati, Sest
sati ranije
. from i unfiT upotrebljavaju
se uz oznaku
vremenskog
ogranitenja:
from 8 o'clock
until 11 o'clock
- od 8 do 11 sati
U govornom
jeziku
desto
se koristi
frl/ umjesto
until:
from dawn tif f dusk
- od zore do sumraka
VaZni
vremenski
izrazi:
b y 2 o ' c l o c k - d o 2 s a t a
around 2 o'clock
- oko 2 sata
arrive
on time - st/c/
toino
arrive in time - sfrci na vrijeme
at the same
time - istovremeno
P a l n j a ! U k o l i k o s e r a d i o z b i v a n j i m a i l i s t a n j i m a k o j i t r a j u d o s a d a 5 n j o s t i , u r e a e n i c a m a s p r i j e d l o z i m a
since ili for upotrebljava se Present Perfect odnosno
Present
Perfect
Contrnuous.
Since
his car accrdent
John
has worked part time.
- Od prometne nesreie John radi honorarno. For (the last) two years John has been working part time. - Zadnje dvije godine John ndi hono-r A hono-r n o . ' . . . . . : ' . . . : . . . i : : . : : : : '
Reienice s if
Recenice s if izra2avaju uvjet za ono ito stoji u glavnoj redenici (pogodbeno znaienje).
,{ry@{*&@ii&$&gwsirriirig
itiirtrrii,
lspun.jenle
uvjeta
smatra
se nevjerojatnlm
ili
nemoguiim.
. R e t e h i e a s : l f : . . . : ti. :'Glavna,rgEe-rliii
. .: :
Present
Simple
Future
Simple
If the weather
is fine,
we will go for a walk.
-Bude li vrijeme lijepo, i(i Gmo u :etnju.
;$s{q6r(&&i{$rs{{*iis*trrriiiii{i
irrrrr,
lspunjenje uvjeta smatra se nevjerojatnim ili n e m o g u ( i m .
Red'enisa
s if I
P : < 1 q i m n l a
lf the weather was fine, we would go for a walk. -Da je vrijeme lijepo, iili bismo u ietnju.
: qqd&r0!,,ii&,i6{&&*!irrrrr
rrr:;-:i
iiiiriri
lspunjenje
uvjeta
nije bilo moguie u pro5losti
te se
dogadaj
nije
zbio.
: : I clavnafe(enica.. :.
Conditional
GlaVna
releniia
Conditional
Perfecl
Redehica
s lf '
Past
Perfect
lf the weather
had been fine, we would have gone
for a walk. - Da je vrijeme
bilo lijepo, bili bismo otiili u
Setnju.
V e z n i c r a n d ( i ) i b u f ( a l i , n e g o ) k o r i s t e s e k a o i u h r v a t s k o m . P o v e z u l u r e t e n i c n e d i j e l o v e u 'eienice rste razlne. G o t o v o s v i d r u g i v e z n i c i u v o d e z a v i s n e r e i e n i c e . H e p u t o n h i s c o a t . H e p u t o h h i s h a t . l t w a s c o l d . H e l e f t t h e h o u s e .-+ He put on his coat and his hat, because it was c o l d w h e n h e l e f t t h e h o u s e .
obukao je kaput i stavio ieiir jer je bilo hladno kad ie izaiao iz kuG.
U engleskoj se zavisnol recenicr l
h i , p o i n o ( n o g g l a g o l a , n e . m r j e n j a . . - ....,.. : I l e f t t h e c i n e m a . T h e f i l m w a s b o r i n g .
- + | l e f t t h e c i n e m a , b e c a u s e th e f i l m w a s b o r i n g . lzaiao sam iz kina. Film je bio dosadan.
lzaSao sam iz kina ier ie film bio dosadan.
Uzrodni
veznici
U u z r o t n o j z a v i s n o j r e t e n i c i n a l a z i s e r a z l o g , o d n o s n o uzrok onoga sto stoji u glavnoj reienici.
da, jer
for
budud da, jer
da, jer
since buduci da, jer
A s / B e c a u s e / S i n c e s h e w a s l a t e s h e to o k a L a x r . -Budu(i da je kasnila, uzela je taksi.
PaZnjal Zavisna reienica s for moie stajati samo iza g l a v n e r e i e n i c e .
She took the taxi for she was late. - Uzela je taksi jer je kasnila.
Vremenski veznici
Vremenska
zavisna
reienica
uspostavlja
vremenski
odnos
s glavnom
reienicom.
;ftei---
nakon
---"--slnce
oi%A"'- -
-l
as
kad, dok
until do
I
as long as sve dok
when kad
j
as soon as ilm before prije
vo kad je vlak odlazio.
W h e n m o Z e z n a i i t i " k a d " i " d o k " :
When he arrived, he took a photo. - Kad je stigao, snimio je jednu fotografiju.
When he was in London he always took photos. -Dok je bio u Londonu, neprestano je fotografirao.
Kako ne posi6.leldvrita
prtavila
za upotrebu
piijedlo.
qa,.
hajboljq
je utiti ih s odgovaraju(im:primjerom..
.
Prijedlozi mjesta
. at se iesto koristi kod zgrada ili dijelova zgrada, j a v n i h ustanova i l i d o g a d a n j a i u z n a ( e n j u " n a " ,
at the station na kolodvoru, at the entrance -na ulazu, at the office - u uredu, at the party - -na zabavi, at the table - za stolom
. ln se koristi za oznaiavanje poloZaja kad se misli na unutrainjost mjesta ili zgrade
a library in the school - knji2nica u iko/i, in Paris -u Pariz-u
. on moZe znaiiti "na"
on the table - na stolu, on the wall - na zidu . beside, next to, by i near ukazulu na poloZaje
udaljene od todke na kolu se odnose: sit beside someone - sjediti pored nekoga
next to the post office * pored po5fe by the canal - du2 kanala
near the town centre - blizu centra grada
Osobitosti
Neki prijedlozi sastoje se od dvile ili vi5e rijeii: back to the cinema - natrag u kino because of the weather - zbog vremena in spite of the weather - unato( vremenu instead of - umjesto
out of - van, izvan
S l j e d e i i i z r a z i s p r i j e d l o z i m a m o g u b i t i z a m k e , s t o g a i h t r e b a z a p a m t i t i :
a book by coethe - Goetheova knTrga, made of silk - od svile; by plane - avionom; on foot - pjeiice; by chance - sluiajno; by the way - uzgred.
that i so (that)
t h a t i z r a 2 a v a s l i j e d , o d n o s n o re z u l t a t ( p o s l j e d i t n o znaienle).
It was so cold yesterday that I did not leave the house. - Juier je bilo toliko hladno da nisam izlazio iz kuce.
so that se upotrebljava u zavisnim retenicama koje n a z n a d u j u n a m j e r u ( n a m j e r n a r e t e n i c a ) . I h a f s e t a d a m o z e i i s p u s t i t i .
I need a pen so (that) | can write him a note. -Treba mi olovka tako da mu napiiem poruku.
Umjesto zavisne retenice sa so that, aesto se moze u p o t r e b l j a v a t i i n f i n i t i v n a k o n s t r u k c i j a s a f o i l i in order to:
S h e to o k a t a x i ( i n o r d e r ) t o g e t t h e r e in t i m e . -Uzela je taksi (zato) da tamo stigne na vnjeme.
D r u g i v e z n i c i
N e p r a v i l n i o b l i c i k o m p a r a c i j e :
welf better best dobro, bolje, najbolje far further/ furthesV daleko, dalje, najdalje
fafther farthest
fittfe less least malo, manje, najmanje Prilog badly ima razliiita znadenja i oblike kompara-C U E :
. badly -+ more badly -) most badly - /oie The driver was more badly hurt than the passenger. Vozai je bio gore ozlijeden od putnika.
. badly -+ worse J worst - /oie
W e d i d b a d l y o n o u r e x a m , b u t S a m d i d w o r s t o f a i l .
Loie smo napisali test, ali Sam je bio najloiiji od svih.
PaZnja! Ne smiju se brkati sljedeii prilozi koji sliino
*
hardly
jedva
+
fairly
priliino
+
fatefy
u zadnje vrijeme
Za usporedbu dvaju sliinih pojmova upotrebljava se o s n o v n i o b l i k p r i d j e v a + a s . . . a s :
Anne is as tafl as her sister. - Anne je visoka kao i nlezna sestra.
D a b i s e u s p o r e d i l a d v a n e j e d n a k a p o j m a , u p o t r e b l j a -va se komparativni oblik s -er, odnosno more + t h a n :
Anne is taf fer than her brother. - Anne je viia od svojeg brata.
Za izra1avanje da je netko, odnosno ne5to, najveii/ - a/ - e, najbolji/ - a/ - e, najbr zi/ - a/ - e, u potreb I j ava se k o m p a r a t i v n i o b l i k s -est, odnosno most, zajedno s o d r e d e n i m i l a n o m :
Bob is the taffest (of all). - Bob je najviSi (od svih). He is the most famous. - On je najslavniji.
Za razliku
od hrvatskog,
u engleskom
jeziku
su
vi uvijek
nepromjenjivi:
an ofd book - stara knjiga
many
ofd books - mnoge stare
knjige
an interesting film - zanimljiv
film
interesting lilms - zanimljivi
filmovi
Pridjevi
veiinom
stoje
ispred
imenice
koju pobliZe
oprsulul
That
is my rich aunt, Lisa.
- IoTe moja bogata
tetka Lisa.
iesto stoje
nakon
glagola
be (biti),
become
(postatl),
seern
(iiniti se),
sme//
(mirisati,
smrdjeti),
taste
(imati
oKUS).
This
author
will become famous very
soon.
- Oval
(e autor ubrzo postati slavan.
The cake smeffs nice. - Kola( lijepo miri1e.
Oblik na -rng i Past Participle glagola mogu se koristiti kao pridjevi.
oblik na -ing:
The water is boiling. - Voda kljuia.
Boiling water turns to steam. - Kljuiajuca voda pret-vara se u paru.
Past participle:
We have broken a plate. - Razbili smo tanjur. We threw the broken plate into the bin. - Bacili smo razbijeni tanjur u kantu.
Glagof:
He ran fast. - On je brzo uiao.
Pridjev:
We were extremely tired. - Bili smo
krajnje umorni.
Prif
og:
He works
terribly slowly. - On straino
sporo radt.
Reienica: Unfortunately
we missed
him.
-NaZalost,
proma;ili smo ga.
Poloiaj priloga
P r i l o g n i k a d n e s t o j i iz m e d u g l a g o l a i o b j e k t a . P r i l o z i k o j i i z r r i u n a i i n m o g u s t a j a t i i s p r e d g l a g o l a i l i iza objekta: H e c a r e f u l l y l i f t e d th e i n j u r e d b i r d . l l i : H e l i f t e d th e i n j u r e d b i r d c a r e f u l l y . Pa2ljivo je podigao ozlijedenu pticu.Prilozi koji izriiu uiestalost (always, often, frequently, sometimes, occasionally, never...) stole:
. iza pomoinog glagola: We have never been to Paris. -Nismo nikad bili u Parizu.
. izmedu subjekta i glagola ako ne postoji pomoini g l a g o l :
T h e t r a i n u s u a l l y a r r i v e s o n t i m e . -Vlak obiino dolazi na vrijeme.
. katkad radi isticanja dolazi na poietku retenice: Usuaf ly we meet every Friday. - Obiino se
nalazi-Tvroba priloga
Mnogi prilozi
mogu se izvesti
iz pridjeva.
Pri
tome se
na pridjev
dodaje
nastavak'/y'
quick
quickly
brzo
P r i tv o r b i s e m o r a p a z i t i n a s l j e d e ( a p r a v i l a : . Ukoliko pridjev z a v r i a v a n a - e , k o d p r i l o g a o n
o t p a d a .
horrible horribly straino
. Ukoliko
pridjev
zavr5ava
na -y, kod priloga
stoji -/y
umjesto
-y.
angry
angrily
ljutito
l z n i m k a :
shy
shyly
stidljivo
. Ukoliko
pridjev
zavriava
na -rc, zavrSetak
priloga
glasi -ally:
romantic
romantically
romantiino
N e k i p r i l o z i i m a j u is t i o b l i k k a o i o d g o v a r a j u i i p r i d j e v i :
Od odredenih
pridjeva
koji zavriavaju
na -/y ne mogu
se tvoriti prrlozi.
Umjesto
toga se izraZavaju
na opisni
n a d i n :
friendly
in a friendly way
prijateljski
kindly
in a kindly manner
prijazno
Palnja! Prilog
od good (dobro)
glasi
well.
Kod
lednosloZnih,
kao i kod dvosloZnih
pridjeva,
koji
zavrSavaju
na -er, -le, -ow ili -y, oblici
komparacije
tvore
se pomoiu -er ili -est:
a tall boy - visoki
djehk
a taller boy - viii djehk
the tallest boy - najvi\i dje(ak
Osobitosti
pri tvorbi:
. Ukoliko
pridjev
zavr5ava
na -e, dodaje
se samo
-t
odnosno
-st:
a nice
girl + a nicer
girl -->
the nicest
girl
. Ukoliko
pridjev
zavrSava
na -d, -g ili -t, zadnje
slovo
se pri komparaciji
udvostruiuje:
a big house
-+ a bigger house
*> the biggest
house
o Ukoliko
pridjev
zavrSava
na -y, to se -y pri
kompa-raciji
pretvara
u -le:
a sunny
day -+ a sunnier
day -+ the sunniest
day
Komparativni
oblicr
s more i most tvore se kod
o dvosloZnih
pridjeva,
koji ne zavrSavaju
na -er, -le,
-ow, ili -y:
a famous author
- slavni
autor
a more famous author
- slavniji
autor
the most famous author
- najslavniji
autor
. svih
pridjeva
s viie od dva sloga:
an expensive book - skupa knjiga
a more expensive book - skuplja
knjiga
the most expensive book - najskuplja
knjiga
o pridjeva,
koji su nastali
od participa:
a boring film - dosadan
film
a more boring Iilm - dosadniji
film
the most boring film - najdosadniji
film
Uzgred:
too se koristi
za hrvatsko
"pre-"
The shirt is too short. - Koiulja je prekratka
Glavni brojevi
1 one
1 1 eleven
21 twenty-one
2 two
12 twelve
22 twenty-two
3 three
13 thirteen
30 thirty
4 four
14 fourteen
40 forty
5 five
1 5 fifteen
50 fifty
6 six
16 sixteen
60 sixty
7 seven
'17 seventeen 70 seventy
8 eight
18 eighteen
80 eighty
9 nine
19 nineteen
90 ninety
10 ten
20 twenty
100 one hundred
1 0 1 o n e h u n d r e d
a n d o n e
1,000 one thousand
100,000
one hundred
thousand
1 , 0 0 0 , 0 0 0
o n e m i l l i o n
Rijei "milijarda"
u engleskom
se jeziku
ne koristi.
Umjesto
nje se govori a billion ili a thousand
mil-/ron. Bilijun
se kfie a trillion.
PaZnja!
Kad se brojevi
pi5u
brojkama,
mota se paziti
da se u engleskom
decimalna
mjesta
odvajaju
todkom
i da se tisuie oznaiavaju
zarezom.
Decimalni
brojevi
izgovaraju
se pojedinaino.
980,076.55
- nine
hundred
and eighty
thousand
and
-six
point five five (hrvatski:
980.076,5
Oblici komparacije
Sljedeii
prilozi
tvore oblike
komparacije
kao i pridjevi
na -(e)r i -est.
close
closer
closest
blizu
early
ea.lier
earliest rano
fast
faster
fastest
brzo
hard
harder
hardest snaZno,
Zestoko
wide
wider
widest
daleko,
Siroko
Veiina
priloga
s dva ili viSe
slogova
za komparaciju
upotrebljava
more i most:
clearly
-+ more clearly
-+ most clearly
Redni brojevi
Kod rednih brojeva se jednostavno na broj dodaje nastavak -th:
fourth (4th) - ietvrti/a/o, sixth (6th) - iesti/a/o
l z n i m k e :
first (151) - prvi/a/o, second (2nd) - drugi/a/o third (3rd) - tred/a/o fifth (5th) - peti/a/o Kod brojeva koji zavriavaju na -y, -y se zamjenjuie nastavkom -ieth. twentieth (20tn) - dvadeseti/a/o
N a k o n n e k i h g l a g o l a m o Z e u s l i j e d i t i i n f i n i t i v s t o i l i oblik -lng:
Jane fikes to get up/getting up early. - Jane rado ustale rano.
lsto tako: begin (poteti), hafe (mrziti), /ove (voljeti), prefer (viSe voljeti, preferirati), stan (zapofeti) PaZnja! Kod nekih se glagola mijenja znatenje p r e m a tome dodaje li se infinitiv i l i o b l i k - t n q : He stopped to drink, - Zaustavio se da popiie. He stopped smoking. - Prestao je puiiti. Takozvanim zamjenskim glagolima tvore se
vreme-n a u k o j i m a vreme-n e m a m o d a l vreme-n i h g l a g o l a :
:Vp,q9fti:0bgdr'''
; :,
;, : Zeiijbiiat<l
sl gs:r.
: : : : : :
c a n b e a b l e to w i l l b e g o i n g to may be allowed to must have to s h o u l d b e s u p p o s e d t oNgpravilni
gilagoli
ne tvore Past
Simple
i fast
Partjciple
prema-
uobiitalenim
pravil
ima.
-Nijbolje
jq
da se kod ovih glagola
infinitiv,
Past
5irnple
i Pait
Firticiple
uie zaJedno.
'"'
D r u g e o b l i k e n e p r a v i l n i h g l a g o - l a m o Z e t e p t . g 1 a f i , . n q p r i m j e r , u n a i e m i z d a n j u : S v e o g l a g o l i m a
: ntoltig : : : : : fa$ ilnple : : lq',t PillttdPle
: : : : : : : :
come came come oocl
g i v e g a v e g i v e n d a t i
are not
youlwe/they
're not
;
. . . . .
. . 9 f 9 n 1 1
.
is
's
is not
netsnettt
's not
isn't
w;;;;i
iinetsierii
w;;;;i
wele n,ol
yoitweltney
*eren;t
have* have
've
have not
t/YoutwetLneY
haven't
h;;
hellhe;*
's
has not
helshe/it
hasn't
had
ttyou,twettniyt ,d
ne
/ she
-'
n"o
".i
ttYoi,tweltn"Y/
i"un'.
n e / s n e / t twiii
wifl
t/youlwirtniyt ;tt
will not
he/she/it
won't
*"r,0
l/you/we/they/ ,d
ne
/
sne'-*ou,o no. lrroi,iwettheyt *.rr""
netsnet
tt
J"
J.
".t
ttyoi)iettr,ey
Jon;i
l / v n t r / v t c / l h e v / d i d n o t ' , ' ' : " , ' " ' . : . " " ' ' ' d i d n ' t n e t s n e / t T" r . o o H r u " . u o nf""."n nrn"" to'r,l rl ruto pororni oblici: I have a new deck of cards.
"" Za it has, it had i it would ne postoji kratki oblik. l'm playing cards. - Kartam se. (u ovom trenutku) They've played cards. - Oni su se kartali.
Pitanja i negacije kod glavnih glagola tvore se u vre-m e n i vre-m a P r e s e n t S i m p l e i P a s t S i m p l e p o m o ( n i m g l a g o l o m d o + i n f i n i t i v .
: p i 6 s d n r s i i n p ( : . . . : : : , P i s t S i r n p l e t . . : . I : : . : Do you play cardsT Why did he play cards
yesterday?
N o , I d o n ' t p l a y c a r d s . . H e d i d n ' t p l a y c a r d s . l z n i m k e :
. Pitanja o s u b j e k t u ( W h o ? - "tko?") tvore se bez d o :
Who wants to play cards with me?
. I kod glagola be, kao i kod mnogih modalnih gla-gola (can, could, will i dt.), pitanja i negacija tvore 5e oez oo:
Why are you so tired? Can you tell me the reason? I c o u l d n o t s l e e p la s t n i g h t .
U s v i m d r u g i m v r e m e n i m a :
. negacije se uvijek tvore pomoiu not: I have not played tennis yet.
o pitanja se konstruiraju b e z p o m o i n o g g l a g o l a d o : Have you ever played tennis?
Ukoliko se do i have koriste kao glavni glagoli, n e g a c i j a i p i t a n j a u v r e m e n i m a P r e s e n t S i m p l e i P a s t S i m p l e , k a o i k o d s v i d r u g i h g l a v n i h g l a g o l a , t v o r e s e pomocu do.
D o y o u h a v e a p e n c i l ?
They did not do their homework yesterday. Uzgred: U znaienju "posjedovati" iesto se umjesto o b l i k a z a P r e s e n t S i m p l e g l a g o l a h a v e u p o t r e b l j a v a . j u i have goAhas got.
Sarah has got a bycycle. - Sarah ima bicikl. Have you got a motorbike? - lmai li motor?
Pravopisne
osobitosti
Z a v r 5 e t a k 3 . l i c a je d n i n e z a p r e s e n t s i m p l e g l a s i . -e5 ako infinitiv glagola zavr\ava na -ch, -sh, -s5
-o, ili -x:
watch -+ he watches
. -let ako infiritiv glagola zavriaVa na suglasnik + -y: study -+ she studies
Zavrietak za Past Simple i Past Participle: r Zavr5etak g l a s i -d , a k o i n f i n i t i v g l a g o l a z a v r S a v a n a
- e :
arrive -+ they arrived
. Zavr5etak glasi -ied, ako infinitiv glagola zavrSava n a s u g l a s n i k + - y :
study -+ you studied
. Kod jednosloZnih g l a g o l a k o j i z a v r S a v a j u n a s a m o -g l a s n i k + s u g l a s n i k , s u g l a s n i k s e u d v o s t r u i u j e : stop -+ we stopped . Kod dvosloZnih g l a g o l a , k o j i u i n f i n i t i v u i m a j u n a g -l a S e n z a d n j i s l o g , s u g l a s n i k s e u d v o s t r u i u j e : prefer -+ | preferred
Kod tvorbe s oblikom na -ing
. kod glagola koji zavriavaju n a - e , t a j z a v r i e t a k o t p a d a :
have -+ having
. suglasnik s e u d v o s t r u i u j e a k o g l a g o l z a v r 5 a v a n a s a m o g l a s n i k + s u g l a s n i k :
stop r stopping
Modalni glagoli u engleskom
jeziku
nemaju
oblik
u infinitivu
i ne spreZu
se.
Pojavljuju
se samo
u
vremenu Present Simple i/ili Past Simple i uvijek se u p o t r e b l j a v a j u s g l a v n i m g l a g o l o m u i n f i n i t i v u : he can play - on zna/smije svirati
he coufd play - on bi mogao svirati, on je mogaosvi-rati
he wif f play - on (e svirati he would play - on bi svirao he may play - on smije svirati
he might play - on bi mogao/smio svirati he must play - on mora svirati
he shoufd play - on bi trebao svirati
Postoji i modalni glagol shall, koji se koristi kod pita-nja kojima izraZavamo prijedlog.
Shaf f we play cards tonight? - Hocemo /i se veieras kartati?
N i j e d n i o b l i c i m o d a l n i h g l a g o l a :
he cannot/can't play - on ne zna/ne mo2e svirati he coufd noVcouldn't play - on nije mogao svrrati, on ne bi mogao svirati
he wif f not/won't play - on ne(e svirati he woufd not/wouldn't play - on ne bi svirao he may not play - on ne smije svirati
he might not/mightn't play - on ne bi mogaolsmio svirati
he need not/needn't play - on ne mora svirati/ ne treba svirati
he shoufd not/shouldn't play* on ne bi trebao svi-rati
PaZnja!
Nijetni oblik glagola rnust glasi don't have to, odnosno doesn't have to.
He doesn't have to play. - On ne mora svirati. Mustn't nasuprot tome znaii " ne smjeti" . He mustn't play. - On ne smije svirati.
Kako
u engleskom
jeziku
odgovori
samo
s yes ili no
zvuae
nepr;stojno,
aesto
se koriste
kratki
odgovori.
U
n.jima
se glavni
glagol,
odnosno
pomoini
ili modalni
glagol,
koji
je koriiten
u pitanju,
ponavlla
u
odgo-voru:
Are you ready?
Yes,
I am.
Do you play golf? Yes,
I do.
Did she
call
them?
No, she
did not.
Have you seen
him today?
Yes,
I have.
Can he play
cards?
Yes,
he can.
Painjal Pokazna
zam.jenica
u pitanju
zamjenjuje
se u
odgovoru
odgovarajuiom
osobnom
zamjenicom.
ls that your
hai?
No, it isn'1.
- Je li to tloi SeSir?
NUe.
P a S i v s e t v o r i p o m o i u o b l i k a g l a g o l a b e + P a s t P a r t i c i p l e g l a g o l a :
Football is played all over the world. C r i c k e t w a s f i r s t p l a y e d i n a n E n g l i s h v i l l a g e . T h e f i r s t m a t c h w i l l b e p l a y e d i n B e r l i n . N i j e d n i o b l i k s e u s v i m v r e m e n i m a i v o r i p o m o ( u n o f /Vot pri tome stoji uvijek ispred glagola u obliku Past P a r t i c i p l e :
R u g b y i s n o t p l a y e d i n a l l E u r o p e a n c o u n L r i e s . Ako se 2eli navesti pokretai radnje, koristi se by: The first goal was scored by the captain. doslovno: Prvi je zgoditak postignut od kapetana.
Konstrukcije
s infinitivom i oblikom
-tng
K o d m n o g i h g l a g o l a m o Z e s e n a d o d a t i i n i f i n i t i v s f o : She managed to get there in time. * Usp.jela je stiii n a v n l e m e .
lsto tako: agree (slagati se), ask (moliti), hope (nadati se), hurry (Zuriti se), offer (ponuditi), refuse (odbiti), rvanf (htjeti), wish (Zeljeti).
M e d u t i m n a k o n n e k i h g l a g o l a m o r a u s l i j e d i t i o b l i k -ing.
I usually go shopping on Saturday. - U kupniu obiino idem subotom.
lsto tako: admlt (dopustiti), avoid (izbjegavari), enjoy (uZivati), finish (zavrSitt), rmagine (zamisliti), mtss (pro-pustiti), nsk (riskirati), suggest (predloZiti).
U engleskom se jeziku kod pitanja " nije li tako? " odnosno "1e li tako? " joi jedanput ponavljaju pomoini glagol i subjekt izilavne redenice. Pri tome se eventu-alno subjekt zamjenjuje odgovarajuiom osobnom zam-jenicom, a pomoini glagol se stavlja u suprotno znaaenJe.
Painjal lza potvrdne izjave stoji nijetna fraza, a iza nijetne reienice stoji potvrdna fraza.
J e n n y h a s a l r e a d y a r r i v e d , h a s n ' t s h e ? -lenny je ve( stigla, nije li?
But Bob is not here, is he? - Ali, Bob niie tu, ie li? Ako se u izjavnoj reienici pojavljuje samo glavni g l a g o l , u u p i t n o j fr a z i s e z a m j e n j u j e g l a g o l o m d o . You know Bob, don't you? - PoznajeS Boba, zar n e ?
Povratna zamjenica
: Jeqn*iog;:
: ii : : : : , : : : . M i b z i i r b : : : : :
: . : i: : : : : ::
myself ourselves yourself yourselves himself themselves herself itselfU hrvatskom jeziku postoji samo jedan oblik povratne zamjenice se za sva tri lica, za sva trj roda i za oba broja zamjenica: sebe, se.
P o v r a t n e z a m . j e n i c e s e u g l a v n o m k o r i s t e s g l a g o l i m a : He cut himseff. - On se porezao.
i e s t e s u f r a z e s p o v r a t n i m z a m j e n i c a m a : Help vourselfl - PosluZiLe se/. Eniov vourselves! -Urivaite!, Behave yourselfl - Budi pristojan!, Do it your'seff! - Iliiniio sam!
M n o q i q l a q o l i k o i i s u u h r v a L s k o m p o v r a t n i u e n q l e l k o m s u n e b o v r a t n i . U n a s s e iz r a z e a c h o h e r moTe prevoditi dbslovno ili povratnom zamjenicom s e .
We must change before we go out. - Moramo se presvuct pn[e nego sto tzaoemo.
We have known each other since we were at school.,- ,Poznajemo se (npr. jedan drugoga) od sKotsKln oana.
. J o i n e k i n e p o v r a t n i e n g l e s k i g l a g o l i :
approach (priblizavati se), climb (peniati se), com-plain t2alili ,set,.hope. (nadati se\, lauQh (smijati se), rememDer (SlecaIr 5e)
what
Sfo
What does
www mean?
which
koji/a/e
Which is/are
yours?
who
tko
Who invited
you?
whose
tijila/e
Whose coat is this?
where
gdje
Where do you live?
when
kad
When is he arriving?
why
za|to
Why are you late?
how
kako
How are you?
how much koliko
How much is that?
how many kolrko
How many are there?
PaZnja!
Upitne
rijedi
ne koriste
se uvi.jek
na isti nadin
kao u hrvatskom.
Where are you going to7 - Kamo
idei?
What time is i|? - Koliko
je sati?
What is your name?
- Kako ti je ime? Kako
se
zovei?
W,igleeG$ii,rtiiix,r:*tiXiiti{,
roldbne zanr{e!1isq
kqo 5qbjg!! ,, . I I . . : . : : : : : : :
E n g l e s k i j e z i k ima samo Jedan oblik za "li", "vi" i " V i " ( i z p o 5 t o v a n j a ) , n a i m e , j i b u .
Peter, can you help me? - Pelet mo2eS li mi pomoci?
Peter and Sara, can you help me? - Peter i Sara, mo2ete Ii mi pomod?
E x c u s e m e , M r . B r o w n , c a n y o u h e l p m e , p l e a s e ? -Oprostite, gospodine Brown, mo2ete li mi pomoci? A k o s e k o d o p i i h i z j a v a n e m i s i i n a je d a n s p o l , k o d ' z a m j e n i c a s e u o b z i r u z i m a j u o b a s p o l a .
l f a c u s t o m e r i s n o t h a p p y , h e o r s h e s h o u l d ri n g the manager. - Ukoliko stranka nije zadovoljna, on ili ona treba nazvati iefa.
U govornom jeziku moZe se umjesto he i she upotri-jebiti i they:
lf one of the children is hungry, he or she/they can g e t a n a p p l e fr o m t h e k i t c h e n .
-Ako je jedno od djece gladno, moZe dobiti jabuku iz kuhinje.
*w{e$
e&teii*ixiiiitiixiiiiti
M n o z i i i q : :
: : : ' "
me mene, ment, u5 nas you tebe, tebi you vas, vama
her nje, njoj it njega, njemu,
Have you seen my brother? Yes, I saw him in the cafeteria. - lesi li vidio mojeg brata? Da, vidio sam ga u kantini.
Was he alone? No, Paul was with him. - le li bio sam? Ne, Paul je bio s n|m.
P a Z n j a ! U k o l i k o z a m j e n i c a s t o j i s a m a il i i z a g l a g o l a , koristi se oblik objekta.
Who wants chocolate? Mel - Iko 2eli iokolade? Ja! I t ' s t h e m ! - T o s u o n i .
Much, many - little, few
. much (mnogo) i /tttle (malo) koriste se uz nebroji-v e i m e n i c a . K o m p a r a c i j a j e nepravilna:
much money -+ more money --) (the) most money - mnogo novca, viie novca, najvi|e novca little interest -) less interest -+ (the) least inte-rest
- malo zanimanja, manje zanimanja, najmanje zanimanja
e ntlhf (mnogo) i few (malo) koriste se uz brojive r i j e t i . T a k o d e r s e n e p r a v i l n o k o m p a r i r a j u : many mistakes -+ more mistakes -+ (the) most mistakes - mnogo pogreiaka, viie pogreiaka, najviie pogreiaka
few spectators -+ fewer spectators -+ (the) fewest spectators - malo gledatelja, manje gleda-telja, najmanje gledatelja
. u upotrebi su i a lltle (malo) uz nebrojive imeni-c e , k a o i a f e w ( n e k o l i k o , n e k i ) u z b r o j i v e i m e n i c e : a f ittf e water - malo vode
a few guests - nekoliko gostiju
. a lot (of) / Iots (ofi (mnogo) koristi se u svako-d n e v n o m g o v o r u u z b r o j i v e i n e b r o j i v e i m e n i c e . P r i t o m e v r i j e d i : s l i l e d i l i i z a a / o t i m e n i c a , i z m e d u n j i h se ubacuje of
H a v e y o u g o t a l o t o f m o n e y ? N o , I h a v e n ' t g o t a Iot. - /ma5 li mnogo novca? Ne, nemam mnogo hovcd.
ze: apde j4Avq korisli.
ie i'6!: il i, onc : O/'te
je: to ryta Inj
ie od oblika
rou.
Pflle rcla treba oprau ruKe.
Y o u / O n e s h o u l d l o o k r i g h t a n d l e f l b e f o r e y o u cross/one cross/es Lhe road.
-iii" ir"isir r"tte, tre:ba gtedati i desno i lijevo. Painja! Posvojni pridjev za one u ovom smislu je o n e ' 5 .
oie lhQ,lQ
yiirl 91911
n3i!1:be+6ia."'q
ietii
r -: :
Pokazna zamjenica
' J e d n i h i r
l ' . i . . i: : ' l M r : ' C z ! l , i
: , ' , . . : . : ' : : ' " . '
this these
that those
This/these oznatavalu iz pozicije govornika -n e S t o i t o s e p r o s t o r n o i l i v r e m e n s k i n a l a z i u b l i z i n i , that/those ne5to sto je prostorno i vremenski uda-l J e n o .
This/these i thatlthose mogu stajati neposredno i s p r e d i m e n i c e :
I like this skirt, but I like that dress over there more. - Svida mi se ova suknja, ali ona tamo haljina mi se joi viie svida.
M o g u s t a j a t i i s a . n i k a o p o k a z n e z a m j e n i c e i o d n o s i t i s e n a i m e n i c u n a v e d e n u n a k o n n j i h : These are the right numbers. - Ovo su pravi brojevi.
Druge rijeii koje oznaiavaju
koliii-n u
. everybody, everyone i every (+ imenica) upotrebljavaj u se u znaienju svaki/sva ka/svako: Every year we have a big party and everyone brings a cake. - Svake godine imamo veliku zaba-vu i svatko donosi kolai.
. each nagla5ava da se misli "svaki/svaka/svako p o j e d i n a i n o " :
Each person has to fill in a form and each form has to be checked. - Svatko (pojedinaino) mora ispuniti obrazac i svaki (pojedini) obrazac mora se provjeriti.
. sorne i any zna(e " neki" uz brojive imenice, o d n o s n o " n e < t o " u z n e b r o j i v e i m e n i c e . U pozitivnim izjavnim reienicama koristi se sorre, u pitanjima i negaciji any.
I need some eggs. Have you got any? - Treba bi mi nekoliko jaja. lmai li koje?
Have you got any sugar? | need some for my cake. Sorry, I haven't got any. - lmai li Secera? Treba mi malo za kola(. Zao mi je, nemam nimalo. . no + imenica a e s t o s e m o z e k o r i s t i t i u m j e s t o
nijeine redenice:
I h a v e n ' t g o t c h i l d r e n . - | h a v e n o c h i l d r e n . Nemam djece.
. nobody i no one koriste se kao zamjenice: No one / Nobody came back. - Nitko se nije vra-tto.
Posvojna zamjenica
irirti:t::&fr&fr
ix,i,r,ii,it
Jedn'ind
l
my
your
his
her
its
wtnqiine
our
your
their
moj/-a/-e mine moj/-a/-e tvoj/-a/-e yours tvoj/-a/-e
Vai/-a/-e Va{/-a/-e
njegov/-a/-o his njegov/-a/-o njezin/-a/-o hers njezrn/-al-o njegov/-a/-o its njegov/-a/-o
vai/-a/:e Vai/-a/-e njihov/-a/-o
ours
na{/-a/-e
yours
vas/-a/-e
Va3/-a/-e
theirs
njihov/-a/-o
Posvojna zamjenica (uz imenicu) sto.1i pred imeni-r n m n : l z n i r r < a n d n n < i
Can I put my keys into your bag? - Mogu li svoje kljukve staviti u tvoju torbu?
T h i s is a v e r y o l d h o u s e , b u t i t s w i n d o w s a r e n e w . -Ovo je vrlo stara kuca, ali njezini prozori su novi.
Posvojna zamjenica (samostalna) zamjenjuje i m e n i c u k o j a je p r e t h o d n o n a v e d e n a : l s t h a t C a r o l ' s b o o k ? N o , i t i s m i n e . - l e l i t o Carolina knjiga? Ne, moja je.
ls that her key? No, it is his. - Je li to njezin kljut? Ne, nego njegov.
Odnosne zamjenice
U engleskom leziku postoje tri odnosne zamjenice: who, which i that. U govornom jeziku najte5ii je o b l i k t h a t
Za osobe se koristi who iii that:
T h a l i s t h e w o m a n w h o / t h a t s o l d m e t h e m o b i l e phone. - To je Zena koja mi je prodala mobitel. Za predmete se koristi which ili that:
L o o k , th i s is t h e n e w m o b i l e p h o n e w h i c h / t h a t I bought last week. - Pogledaj to je novi mobitel, koji sam kupio proili tjedan.
U k o l i k o j e odnosna z a m j e n i c a o b j e k r o d n o s n e r e i e n i c e , m o Z e s e i s p u s t i t i :
This is the book (that) we bought yesterday. - Ovo je knjiga koju smo kupili jucer