11
Priručnik za sudije za prekršaje u Crnoj Gori
Priručnik za sudije za prekršaje u Crnoj Gori
za pr
za pr
imjenu Evropske konv
imjenu Evropske konv
encije o ljudskim pravima
encije o ljudskim pravima
TH
THE E AIAIRE RE CECENTNTRERE
Vlada Crne Gore
Vlada Crne Gore
Ministarstvo pravde
33
Priručnik za sudije za prekršaje u Crnoj Gori
Priručnik za sudije za prekršaje u Crnoj Gori
za primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima
za primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima
Izradu i publikovanje ovog Priručnika podržalo je Ministarstvo inostranih Izradu i publikovanje ovog Priručnika podržalo je Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Norveške u sklopu projekta „Jačanje pravosuđa u Crnoj poslova Kraljevine Norveške u sklopu projekta „Jačanje pravosuđa u Crnoj Gori” koji implementira International
Gori” koji implementira International Management Group (IMG)Management Group (IMG) Nuala Mole Nuala Mole Biljana Braithwaite Biljana Braithwaite Catharina Harby Catharina Harby UVOD UVOD
REFORMA PREKRŠAJNOG SISTEMA U CRNOJ GORI REFORMA PREKRŠAJNOG SISTEMA U CRNOJ GORI
Vlada Crne Gore je u julu 2007. godine usvojila
Vlada Crne Gore je u julu 2007. godine usvojila Nacionalnu Nacionalnu strategiju strategiju reformereforme pravosuđa za period od 2007.
pravosuđa za period od 2007. do 2012. godine,do 2012. godine,koja kao jedan od prioriteta predviđakoja kao jedan od prioriteta predviđa reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori.
reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori. Imajući u vidu da
Imajući u vidu da postojeći sistem za rješavanje prekršajnih predmeta nije efikasanpostojeći sistem za rješavanje prekršajnih predmeta nije efikasan i u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim i u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Ministarstvo pravde je pristupilo sveobuhvatnoj reformi prekršajnog slobodama, Ministarstvo pravde je pristupilo sveobuhvatnoj reformi prekršajnog sistema u martu 2008. godine. Ova reforma sprovodi se uz finansijsku podršku sistema u martu 2008. godine. Ova reforma sprovodi se uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Norveške i IMG Kancelarije u Podgorici koja je implementacioni Vlade Kraljevine Norveške i IMG Kancelarije u Podgorici koja je implementacioni partner Ministarstva pravde.
partner Ministarstva pravde.
U cilju prevazilaženja nedostataka postojećeg prekršajnog sistema u Crnoj Gori, U cilju prevazilaženja nedostataka postojećeg prekršajnog sistema u Crnoj Gori, Ministarstvo pravde Crne Gore je izradilo
Ministarstvo pravde Crne Gore je izradilo Strategiju za reformu prekršajnog sistemaStrategiju za reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori,
u Crnoj Gori, koju je u decembru 2008. usvojila Vlada Crne Gore, a koja sadržikoju je u decembru 2008. usvojila Vlada Crne Gore, a koja sadrži preporuke za reformu tog sistema. Strategija sadrži ocjenu statusa i
preporuke za reformu tog sistema. Strategija sadrži ocjenu statusa i funkcionisanjafunkcionisanja sistema za rješavanje prekršajnih predmeta u Crnoj Gori, kao i razmatranje sistema za rješavanje prekršajnih predmeta u Crnoj Gori, kao i razmatranje mogućih opcija za suštinsku reformu tog sistema, te preporuke za reformu koja mogućih opcija za suštinsku reformu tog sistema, te preporuke za reformu koja će imati u vidu konkretne potrebe i prilike u Crnoj Gori, kao i iskustva drugih će imati u vidu konkretne potrebe i prilike u Crnoj Gori, kao i iskustva drugih zemalja u
zemalja u regionu.regionu. U periodu 2008 –
U periodu 2008 – 2010. godine, 2010. godine, u sklopu projekta Ministarstvo pravde u sklopu projekta Ministarstvo pravde je intenzivnoje intenzivno radilo na ispunjavanju ciljeva postavljenih Strategijom za reformu prekršajnog radilo na ispunjavanju ciljeva postavljenih Strategijom za reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori. Usvojen je Zakon o prekršajima u
sistema u Crnoj Gori. Usvojen je Zakon o prekršajima u decembru 2010. godinedecembru 2010. godine kojim se uspostavlja potpuno nov i efikasan postupak za procesuiranje prekršajnih kojim se uspostavlja potpuno nov i efikasan postupak za procesuiranje prekršajnih predmeta u skladu
predmeta u skladu sa EKLJP-om.sa EKLJP-om.
Izdavanje ove publikacije jedna je od aktivnosti koje Ministarstvo pravde Izdavanje ove publikacije jedna je od aktivnosti koje Ministarstvo pravde preduzima u cilju što uspješnije primjene novog Zakona o
preduzima u cilju što uspješnije primjene novog Zakona o prekršajima i sveukupneprekršajima i sveukupne reforme prekršajnog sistema.
reforme prekršajnog sistema. Cilj i svrha ove publikacije Cilj i svrha ove publikacije
Cilj ove publikacije je pomoći sudijama koji postupaju u prekršajnom postupku Cilj ove publikacije je pomoći sudijama koji postupaju u prekršajnom postupku da pri rješavanju prekršajnih predmeta osiguraju poštovanje standarda da pri rješavanju prekršajnih predmeta osiguraju poštovanje standarda Konvencije. Publika
Konvencije. Publikacija sadrži cija sadrži dio posvećen članu 6 dio posvećen članu 6 EKLJP-a, pravu na pravičnoEKLJP-a, pravu na pravično suđenje, u kojem se između ostalog govori o tome kako koncept „nezavisnosti i suđenje, u kojem se između ostalog govori o tome kako koncept „nezavisnosti i nepristrasnosti” tumači Evropski sud za ljudska prava, čime su pružene osnovne nepristrasnosti” tumači Evropski sud za ljudska prava, čime su pružene osnovne informacije koje služe kao objašnjenje neophodnosti izrade novih zakona, ali i informacije koje služe kao objašnjenje neophodnosti izrade novih zakona, ali i
33
Priručnik za sudije za prekršaje u Crnoj Gori
Priručnik za sudije za prekršaje u Crnoj Gori
za primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima
za primjenu Evropske konvencije o ljudskim pravima
Izradu i publikovanje ovog Priručnika podržalo je Ministarstvo inostranih Izradu i publikovanje ovog Priručnika podržalo je Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Norveške u sklopu projekta „Jačanje pravosuđa u Crnoj poslova Kraljevine Norveške u sklopu projekta „Jačanje pravosuđa u Crnoj Gori” koji implementira International
Gori” koji implementira International Management Group (IMG)Management Group (IMG) Nuala Mole Nuala Mole Biljana Braithwaite Biljana Braithwaite Catharina Harby Catharina Harby UVOD UVOD
REFORMA PREKRŠAJNOG SISTEMA U CRNOJ GORI REFORMA PREKRŠAJNOG SISTEMA U CRNOJ GORI
Vlada Crne Gore je u julu 2007. godine usvojila
Vlada Crne Gore je u julu 2007. godine usvojila Nacionalnu Nacionalnu strategiju strategiju reformereforme pravosuđa za period od 2007.
pravosuđa za period od 2007. do 2012. godine,do 2012. godine,koja kao jedan od prioriteta predviđakoja kao jedan od prioriteta predviđa reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori.
reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori. Imajući u vidu da
Imajući u vidu da postojeći sistem za rješavanje prekršajnih predmeta nije efikasanpostojeći sistem za rješavanje prekršajnih predmeta nije efikasan i u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim i u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Ministarstvo pravde je pristupilo sveobuhvatnoj reformi prekršajnog slobodama, Ministarstvo pravde je pristupilo sveobuhvatnoj reformi prekršajnog sistema u martu 2008. godine. Ova reforma sprovodi se uz finansijsku podršku sistema u martu 2008. godine. Ova reforma sprovodi se uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Norveške i IMG Kancelarije u Podgorici koja je implementacioni Vlade Kraljevine Norveške i IMG Kancelarije u Podgorici koja je implementacioni partner Ministarstva pravde.
partner Ministarstva pravde.
U cilju prevazilaženja nedostataka postojećeg prekršajnog sistema u Crnoj Gori, U cilju prevazilaženja nedostataka postojećeg prekršajnog sistema u Crnoj Gori, Ministarstvo pravde Crne Gore je izradilo
Ministarstvo pravde Crne Gore je izradilo Strategiju za reformu prekršajnog sistemaStrategiju za reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori,
u Crnoj Gori, koju je u decembru 2008. usvojila Vlada Crne Gore, a koja sadržikoju je u decembru 2008. usvojila Vlada Crne Gore, a koja sadrži preporuke za reformu tog sistema. Strategija sadrži ocjenu statusa i
preporuke za reformu tog sistema. Strategija sadrži ocjenu statusa i funkcionisanjafunkcionisanja sistema za rješavanje prekršajnih predmeta u Crnoj Gori, kao i razmatranje sistema za rješavanje prekršajnih predmeta u Crnoj Gori, kao i razmatranje mogućih opcija za suštinsku reformu tog sistema, te preporuke za reformu koja mogućih opcija za suštinsku reformu tog sistema, te preporuke za reformu koja će imati u vidu konkretne potrebe i prilike u Crnoj Gori, kao i iskustva drugih će imati u vidu konkretne potrebe i prilike u Crnoj Gori, kao i iskustva drugih zemalja u
zemalja u regionu.regionu. U periodu 2008 –
U periodu 2008 – 2010. godine, 2010. godine, u sklopu projekta Ministarstvo pravde u sklopu projekta Ministarstvo pravde je intenzivnoje intenzivno radilo na ispunjavanju ciljeva postavljenih Strategijom za reformu prekršajnog radilo na ispunjavanju ciljeva postavljenih Strategijom za reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori. Usvojen je Zakon o prekršajima u
sistema u Crnoj Gori. Usvojen je Zakon o prekršajima u decembru 2010. godinedecembru 2010. godine kojim se uspostavlja potpuno nov i efikasan postupak za procesuiranje prekršajnih kojim se uspostavlja potpuno nov i efikasan postupak za procesuiranje prekršajnih predmeta u skladu
predmeta u skladu sa EKLJP-om.sa EKLJP-om.
Izdavanje ove publikacije jedna je od aktivnosti koje Ministarstvo pravde Izdavanje ove publikacije jedna je od aktivnosti koje Ministarstvo pravde preduzima u cilju što uspješnije primjene novog Zakona o
preduzima u cilju što uspješnije primjene novog Zakona o prekršajima i sveukupneprekršajima i sveukupne reforme prekršajnog sistema.
reforme prekršajnog sistema. Cilj i svrha ove publikacije Cilj i svrha ove publikacije
Cilj ove publikacije je pomoći sudijama koji postupaju u prekršajnom postupku Cilj ove publikacije je pomoći sudijama koji postupaju u prekršajnom postupku da pri rješavanju prekršajnih predmeta osiguraju poštovanje standarda da pri rješavanju prekršajnih predmeta osiguraju poštovanje standarda Konvencije. Publika
Konvencije. Publikacija sadrži cija sadrži dio posvećen članu 6 dio posvećen članu 6 EKLJP-a, pravu na pravičnoEKLJP-a, pravu na pravično suđenje, u kojem se između ostalog govori o tome kako koncept „nezavisnosti i suđenje, u kojem se između ostalog govori o tome kako koncept „nezavisnosti i nepristrasnosti” tumači Evropski sud za ljudska prava, čime su pružene osnovne nepristrasnosti” tumači Evropski sud za ljudska prava, čime su pružene osnovne informacije koje služe kao objašnjenje neophodnosti izrade novih zakona, ali i informacije koje služe kao objašnjenje neophodnosti izrade novih zakona, ali i
55 UVOD
UVOD
REFORMA PREKRŠAJNOG SISTEMA U CRNOJ GORI REFORMA PREKRŠAJNOG SISTEMA U CRNOJ GORI
Vlada Crne Gore je u julu 2007. godine usvojila
Vlada Crne Gore je u julu 2007. godine usvojila Nacionalnu Nacionalnu strategiju strategiju reformereforme pravosuđa za period od 2007.
pravosuđa za period od 2007. do 2012. godine,do 2012. godine,koja kao jedan od prioriteta predviđakoja kao jedan od prioriteta predviđa reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori.
reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori. Imajući u vidu da
Imajući u vidu da postojeći sistem za rješavanje prekršajnih predmeta nije efikasanpostojeći sistem za rješavanje prekršajnih predmeta nije efikasan i u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim i u skladu sa zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Ministarstvo pravde je pristupilo sveobuhvatnoj reformi prekršajnog slobodama, Ministarstvo pravde je pristupilo sveobuhvatnoj reformi prekršajnog sistema u martu 2008. godine. Ova reforma sprovodi se uz finansijsku podršku sistema u martu 2008. godine. Ova reforma sprovodi se uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Norveške i IMG Kancelarije u Podgorici koja je implementacioni Vlade Kraljevine Norveške i IMG Kancelarije u Podgorici koja je implementacioni partner Ministarstva pravde.
partner Ministarstva pravde.
U cilju prevazilaženja nedostataka postojećeg prekršajnog sistema u Crnoj Gori, U cilju prevazilaženja nedostataka postojećeg prekršajnog sistema u Crnoj Gori, Ministarstvo pravde Crne Gore je izradilo
Ministarstvo pravde Crne Gore je izradilo Strategiju za reformu prekršajnog sistemaStrategiju za reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori,
u Crnoj Gori, koju je u decembru 2008. usvojila Vlada Crne Gore, a koja sadržikoju je u decembru 2008. usvojila Vlada Crne Gore, a koja sadrži preporuke za reformu tog sistema. Strategija sadrži ocjenu statusa i
preporuke za reformu tog sistema. Strategija sadrži ocjenu statusa i funkcionisanjafunkcionisanja sistema za rješavanje prekršajnih predmeta u Crnoj Gori, kao i razmatranje sistema za rješavanje prekršajnih predmeta u Crnoj Gori, kao i razmatranje mogućih opcija za suštinsku reformu tog sistema, te preporuke za reformu koja mogućih opcija za suštinsku reformu tog sistema, te preporuke za reformu koja će imati u vidu konkretne potrebe i prilike u Crnoj Gori, kao i iskustva drugih će imati u vidu konkretne potrebe i prilike u Crnoj Gori, kao i iskustva drugih zemalja u
zemalja u regionu.regionu. U periodu 2008 –
U periodu 2008 – 2010. godine, 2010. godine, u sklopu projekta Ministarstvo pravde u sklopu projekta Ministarstvo pravde je intenzivnoje intenzivno radilo na ispunjavanju ciljeva postavljenih Strategijom za reformu prekršajnog radilo na ispunjavanju ciljeva postavljenih Strategijom za reformu prekršajnog sistema u Crnoj Gori. Usvojen je Zakon o prekršajima u
sistema u Crnoj Gori. Usvojen je Zakon o prekršajima u decembru 2010. godinedecembru 2010. godine kojim se uspostavlja potpuno nov i efikasan postupak za procesuiranje prekršajnih kojim se uspostavlja potpuno nov i efikasan postupak za procesuiranje prekršajnih predmeta u skladu
predmeta u skladu sa EKLJP-om.sa EKLJP-om.
Izdavanje ove publikacije jedna je od aktivnosti koje Ministarstvo pravde Izdavanje ove publikacije jedna je od aktivnosti koje Ministarstvo pravde preduzima u cilju što uspješnije primjene novog Zakona o
preduzima u cilju što uspješnije primjene novog Zakona o prekršajima i sveukupneprekršajima i sveukupne reforme prekršajnog sistema.
reforme prekršajnog sistema. Cilj i svrha ove publikacije Cilj i svrha ove publikacije
Cilj ove publikacije je pomoći sudijama koji postupaju u prekršajnom postupku Cilj ove publikacije je pomoći sudijama koji postupaju u prekršajnom postupku da pri rješavanju prekršajnih predmeta osiguraju poštovanje standarda da pri rješavanju prekršajnih predmeta osiguraju poštovanje standarda Konvencije. Publika
Konvencije. Publikacija sadrži cija sadrži dio posvećen članu 6 dio posvećen članu 6 EKLJP-a, pravu na pravičnoEKLJP-a, pravu na pravično suđenje, u kojem se između ostalog govori o tome kako koncept „nezavisnosti i suđenje, u kojem se između ostalog govori o tome kako koncept „nezavisnosti i nepristrasnosti” tumači Evropski sud za ljudska prava, čime su pružene osnovne nepristrasnosti” tumači Evropski sud za ljudska prava, čime su pružene osnovne informacije koje služe kao objašnjenje neophodnosti izrade novih zakona, ali i informacije koje služe kao objašnjenje neophodnosti izrade novih zakona, ali i
istaknuta druga pitanja kojih sudije koje postupaju prekršajnom postupku trebaju istaknuta druga pitanja kojih sudije koje postupaju prekršajnom postupku trebaju biti svjesni. Publikacija je usmjerena na materijalne garancije prava na pravično biti svjesni. Publikacija je usmjerena na materijalne garancije prava na pravično suđenje s naročitim naglaskom na pitanja koja mogu biti iznesena pred sudijom suđenje s naročitim naglaskom na pitanja koja mogu biti iznesena pred sudijom koji postupa u prekršajnom postupku, kao i na član 5 EKLJP-a kojim su koji postupa u prekršajnom postupku, kao i na član 5 EKLJP-a kojim su uređenauređena pitanja pritvora u pretkrivičnom postupku i dr
pitanja pritvora u pretkrivičnom postupku i dr uga prava lica lišenih slobode.uga prava lica lišenih slobode. Prvi dio publikacije čitaocima služi kao vodič kroz razna pitanja koja su gore Prvi dio publikacije čitaocima služi kao vodič kroz razna pitanja koja su gore ukratko predstavljena, propraćen osvrtima na sudsku praksu Evropskog suda ukratko predstavljena, propraćen osvrtima na sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava. Drugi dio se sastoji od sažetaka relevantnih predmeta, koji će za ljudska prava. Drugi dio se sastoji od sažetaka relevantnih predmeta, koji će čitaocima omogućiti bolje razumijevanje kako Sud tumači relevantne odredbe čitaocima omogućiti bolje razumijevanje kako Sud tumači relevantne odredbe EKLJP-a, k
EKLJP-a, kao i o ao i o garancijama koje one sadržgarancijama koje one sadrž e.e.
Međutim, ovo nisu jedina pitanja koja će biti od značaja z
Međutim, ovo nisu jedina pitanja koja će biti od značaja z a sudije koje postupajua sudije koje postupaju u prekršajnom postupku.
u prekršajnom postupku. Stoga je, u mjeri u kojoj je to moguće unutar oStoga je, u mjeri u kojoj je to moguće unutar okvirakvira relativno kratke publikacije, ovdje takođe dat i uvod u druge situacije regulisane relativno kratke publikacije, ovdje takođe dat i uvod u druge situacije regulisane EKLJP-om, a kojih sudije koje postupaju u prekršajnom postupku moraju biti EKLJP-om, a kojih sudije koje postupaju u prekršajnom postupku moraju biti svjesni. A to su, između ostalog, uslovi pritvora; pravo na poštovanje privatnog i svjesni. A to su, između ostalog, uslovi pritvora; pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske; sloboda vjeroispovijesti, sloboda izražavanja i porodičnog života, doma i prepiske; sloboda vjeroispovijesti, sloboda izražavanja i sloboda okupljanja; zaštita imovine i
sloboda okupljanja; zaštita imovine i zabrana diskriminacije.zabrana diskriminacije.
U toku svog rada sudije koje postupaju u prekršajnom postupku će se naći U toku svog rada sudije koje postupaju u prekršajnom postupku će se naći u situacijama koje zahtijevaju dublje poznavanje pitanja primjene odredaba u situacijama koje zahtijevaju dublje poznavanje pitanja primjene odredaba Konvencije. Cjelovite tekstove presuda iz sudske prakse Evropskog suda možete Konvencije. Cjelovite tekstove presuda iz sudske prakse Evropskog suda možete pronaći na engleskom i francuskom jeziku na Internet stranici Suda,
pronaći na engleskom i francuskom jeziku na Internet stranici Suda, www.echr www.echr.. coe.int
coe.int, a Pravni bilten AIRE centra, koji je mjesečna publikacija koja se , a Pravni bilten AIRE centra, koji je mjesečna publikacija koja se izdaje naizdaje na crnogorskom jeziku, takođe može biti koristan budući da sadrži
crnogorskom jeziku, takođe može biti koristan budući da sadrži sažetke nedavnosažetke nedavno završenih
završenih predmeta.predmeta.
Ministarstvo pravde se posebno zahvaljuje
Ministarstvo pravde se posebno zahvaljuje IMG Kancelariji IMG Kancelariji u Podgorici u Podgorici koja je u koja je u sklopu projekta finansiranog od strane
sklopu projekta finansiranog od strane Vlade Kraljevine Norveške Vlade Kraljevine Norveške omogućila izradu omogućila izradu i publikovanje ove brošure, kao i
i publikovanje ove brošure, kao i AIRE AIRE Centru Centru iz iz Londona Londona čiji je tim pravnika čiji je tim pravnika pripremio ovu brošuru.
pripremio ovu brošuru.
EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA
SLOBODAMA
Nakon Drugog svjetskog
Nakon Drugog svjetskog rata, novo rata, novo osnovani Savjet Evrope, osnovani Savjet Evrope, krenuo je sakrenuo je sa koncipiranjem regionalnog ugovora o ljudskim pravima, nadahnut Univerzalnom koncipiranjem regionalnog ugovora o ljudskim pravima, nadahnut Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, a u cilju zaštite osnovnih deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, a u cilju zaštite osnovnih prava građana Evrope. Danas, 60 godina kasnije, smatra se
prava građana Evrope. Danas, 60 godina kasnije, smatra se da Evropska konvencijada Evropska konvencija o ljudskim pravima zajedno
o ljudskim pravima zajedno sa Evropskim sudom za sa Evropskim sudom za ljudska prava, koji nadgledaljudska prava, koji nadgleda njenu implementaciju, čini dio najefikasnijeg međunarodnog mehanizma za njenu implementaciju, čini dio najefikasnijeg međunarodnog mehanizma za zaštitu ljudskih prava na svijetu.
zaštitu ljudskih prava na svijetu.
Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (u daljem tekstu: Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (u daljem tekstu: Konvencija) je ratifikovalo 47 država
Konvencija) je ratifikovalo 47 država širom Evrope, koje su se time obavezale da ćeširom Evrope, koje su se time obavezale da će svim licima pod njihovom jurisdikcijom obezbijediti uživanje prava iz Konvencije svim licima pod njihovom jurisdikcijom obezbijediti uživanje prava iz Konvencije i Protokola uz Konvenciju. Kako se članstvo Savjeta Evrope povećavalo, tako i Protokola uz Konvenciju. Kako se članstvo Savjeta Evrope povećavalo, tako su i ljudi širom Evrope postali svjesniji svojih prava na temelju Konvencije i su i ljudi širom Evrope postali svjesniji svojih prava na temelju Konvencije i mehanizama koji postoje na međunarodnom nivou kako bi osigurali
mehanizama koji postoje na međunarodnom nivou kako bi osigurali primjenu tihprimjenu tih prava. Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu: Sud) svake godine primi prava. Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu: Sud) svake godine primi preko 30 000 novih predstavki, a trenutno ima
preko 30 000 novih predstavki, a trenutno ima oko 120 000 zaostalih neriješenihoko 120 000 zaostalih neriješenih predmeta. Svjestan potrebe za pronalaskom novih načina rješavanja problema predmeta. Svjestan potrebe za pronalaskom novih načina rješavanja problema zaostalih predmeta i neophodnosti uspostavljanja djelotvornog sistema da bi zaostalih predmeta i neophodnosti uspostavljanja djelotvornog sistema da bi pojedinci mogli ostvariti svoja prava, Sud je nedavno uveo brojne promjene u pojedinci mogli ostvariti svoja prava, Sud je nedavno uveo brojne promjene u svojim metodama rada, uključujući i
svojim metodama rada, uključujući i novi Protokol.novi Protokol.
Sud uglavnom donosi presude u predmetima koji proističu iz pojedinačnih Sud uglavnom donosi presude u predmetima koji proističu iz pojedinačnih predstavki, ali i u predmetima između različitih država, i takođe ima nadležnost predstavki, ali i u predmetima između različitih država, i takođe ima nadležnost da daje savjetodavna mišljenja. Proteklih godina, kroz sudsku praksu, Sud je na da daje savjetodavna mišljenja. Proteklih godina, kroz sudsku praksu, Sud je na osnovu ponekad vrlo kratkih članova Konvencije razvio pravne standarde i načela osnovu ponekad vrlo kratkih članova Konvencije razvio pravne standarde i načela koje države ugovornice iz cijele Evrope treba da primjenjuju. Sud je mnogo puta koje države ugovornice iz cijele Evrope treba da primjenjuju. Sud je mnogo puta naglasio da je EKLJP živi instrument koji se mora tumačiti u svjetlu uslova koji naglasio da je EKLJP živi instrument koji se mora tumačiti u svjetlu uslova koji u datom trenutku postoje. Takođe je kroz svoju sudsku praksu utvrdio da države u datom trenutku postoje. Takođe je kroz svoju sudsku praksu utvrdio da države ugovornice imaju i
ugovornice imaju i pozitivne obaveze porpozitivne obaveze pored obaveze suzdržavanja od ed obaveze suzdržavanja od uplitanjauplitanja u prava pojedinaca, i naglasio važnost pravilnog izvršenja presuda i domaćeg i u prava pojedinaca, i naglasio važnost pravilnog izvršenja presuda i domaćeg i Evropskog Suda.
Evropskog Suda.
Konvencija prevashodno štiti građanska i politička prava, kao što su pravo Konvencija prevashodno štiti građanska i politička prava, kao što su pravo na život, zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, pravo na na život, zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, sloboda izražavanja i zaštita imovine. poštovanje privatnog i porodičnog života, sloboda izražavanja i zaštita imovine. Dva člana Konvencije na koja se najčešće poziva su član 5, pravo na slobodu i Dva člana Konvencije na koja se najčešće poziva su član 5, pravo na slobodu i bezbjednost i član 6, pravo na pravično suđenje. Ove odredbe su takođe veoma bezbjednost i član 6, pravo na pravično suđenje. Ove odredbe su takođe veoma značajne za sudije koje postupaju u prekršajnom postupku u Crnoj Gori budući značajne za sudije koje postupaju u prekršajnom postupku u Crnoj Gori budući da one, k
66 77
istaknuta druga pitanja kojih sudije koje postupaju prekršajnom postupku trebaju istaknuta druga pitanja kojih sudije koje postupaju prekršajnom postupku trebaju biti svjesni. Publikacija je usmjerena na materijalne garancije prava na pravično biti svjesni. Publikacija je usmjerena na materijalne garancije prava na pravično suđenje s naročitim naglaskom na pitanja koja mogu biti iznesena pred sudijom suđenje s naročitim naglaskom na pitanja koja mogu biti iznesena pred sudijom koji postupa u prekršajnom postupku, kao i na član 5 EKLJP-a kojim su koji postupa u prekršajnom postupku, kao i na član 5 EKLJP-a kojim su uređenauređena pitanja pritvora u pretkrivičnom postupku i dr
pitanja pritvora u pretkrivičnom postupku i dr uga prava lica lišenih slobode.uga prava lica lišenih slobode. Prvi dio publikacije čitaocima služi kao vodič kroz razna pitanja koja su gore Prvi dio publikacije čitaocima služi kao vodič kroz razna pitanja koja su gore ukratko predstavljena, propraćen osvrtima na sudsku praksu Evropskog suda ukratko predstavljena, propraćen osvrtima na sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava. Drugi dio se sastoji od sažetaka relevantnih predmeta, koji će za ljudska prava. Drugi dio se sastoji od sažetaka relevantnih predmeta, koji će čitaocima omogućiti bolje razumijevanje kako Sud tumači relevantne odredbe čitaocima omogućiti bolje razumijevanje kako Sud tumači relevantne odredbe EKLJP-a, k
EKLJP-a, kao i o ao i o garancijama koje one sadržgarancijama koje one sadrž e.e.
Međutim, ovo nisu jedina pitanja koja će biti od značaja z
Međutim, ovo nisu jedina pitanja koja će biti od značaja z a sudije koje postupajua sudije koje postupaju u prekršajnom postupku.
u prekršajnom postupku. Stoga je, u mjeri u kojoj je to moguće unutar oStoga je, u mjeri u kojoj je to moguće unutar okvirakvira relativno kratke publikacije, ovdje takođe dat i uvod u druge situacije regulisane relativno kratke publikacije, ovdje takođe dat i uvod u druge situacije regulisane EKLJP-om, a kojih sudije koje postupaju u prekršajnom postupku moraju biti EKLJP-om, a kojih sudije koje postupaju u prekršajnom postupku moraju biti svjesni. A to su, između ostalog, uslovi pritvora; pravo na poštovanje privatnog i svjesni. A to su, između ostalog, uslovi pritvora; pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske; sloboda vjeroispovijesti, sloboda izražavanja i porodičnog života, doma i prepiske; sloboda vjeroispovijesti, sloboda izražavanja i sloboda okupljanja; zaštita imovine i
sloboda okupljanja; zaštita imovine i zabrana diskriminacije.zabrana diskriminacije.
U toku svog rada sudije koje postupaju u prekršajnom postupku će se naći U toku svog rada sudije koje postupaju u prekršajnom postupku će se naći u situacijama koje zahtijevaju dublje poznavanje pitanja primjene odredaba u situacijama koje zahtijevaju dublje poznavanje pitanja primjene odredaba Konvencije. Cjelovite tekstove presuda iz sudske prakse Evropskog suda možete Konvencije. Cjelovite tekstove presuda iz sudske prakse Evropskog suda možete pronaći na engleskom i francuskom jeziku na Internet stranici Suda,
pronaći na engleskom i francuskom jeziku na Internet stranici Suda, www.echr www.echr.. coe.int
coe.int, a Pravni bilten AIRE centra, koji je mjesečna publikacija koja se , a Pravni bilten AIRE centra, koji je mjesečna publikacija koja se izdaje naizdaje na crnogorskom jeziku, takođe može biti koristan budući da sadrži
crnogorskom jeziku, takođe može biti koristan budući da sadrži sažetke nedavnosažetke nedavno završenih
završenih predmeta.predmeta.
Ministarstvo pravde se posebno zahvaljuje
Ministarstvo pravde se posebno zahvaljuje IMG Kancelariji IMG Kancelariji u Podgorici u Podgorici koja je u koja je u sklopu projekta finansiranog od strane
sklopu projekta finansiranog od strane Vlade Kraljevine Norveške Vlade Kraljevine Norveške omogućila izradu omogućila izradu i publikovanje ove brošure, kao i
i publikovanje ove brošure, kao i AIRE AIRE Centru Centru iz iz Londona Londona čiji je tim pravnika čiji je tim pravnika pripremio ovu brošuru.
pripremio ovu brošuru.
EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA I OSNOVNIM SLOBODAMA
SLOBODAMA
Nakon Drugog svjetskog
Nakon Drugog svjetskog rata, novo rata, novo osnovani Savjet Evrope, osnovani Savjet Evrope, krenuo je sakrenuo je sa koncipiranjem regionalnog ugovora o ljudskim pravima, nadahnut Univerzalnom koncipiranjem regionalnog ugovora o ljudskim pravima, nadahnut Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, a u cilju zaštite osnovnih deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, a u cilju zaštite osnovnih prava građana Evrope. Danas, 60 godina kasnije, smatra se
prava građana Evrope. Danas, 60 godina kasnije, smatra se da Evropska konvencijada Evropska konvencija o ljudskim pravima zajedno
o ljudskim pravima zajedno sa Evropskim sudom za sa Evropskim sudom za ljudska prava, koji nadgledaljudska prava, koji nadgleda njenu implementaciju, čini dio najefikasnijeg međunarodnog mehanizma za njenu implementaciju, čini dio najefikasnijeg međunarodnog mehanizma za zaštitu ljudskih prava na svijetu.
zaštitu ljudskih prava na svijetu.
Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (u daljem tekstu: Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (u daljem tekstu: Konvencija) je ratifikovalo 47 država
Konvencija) je ratifikovalo 47 država širom Evrope, koje su se time obavezale da ćeširom Evrope, koje su se time obavezale da će svim licima pod njihovom jurisdikcijom obezbijediti uživanje prava iz Konvencije svim licima pod njihovom jurisdikcijom obezbijediti uživanje prava iz Konvencije i Protokola uz Konvenciju. Kako se članstvo Savjeta Evrope povećavalo, tako i Protokola uz Konvenciju. Kako se članstvo Savjeta Evrope povećavalo, tako su i ljudi širom Evrope postali svjesniji svojih prava na temelju Konvencije i su i ljudi širom Evrope postali svjesniji svojih prava na temelju Konvencije i mehanizama koji postoje na međunarodnom nivou kako bi osigurali
mehanizama koji postoje na međunarodnom nivou kako bi osigurali primjenu tihprimjenu tih prava. Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu: Sud) svake godine primi prava. Evropski sud za ljudska prava (u daljem tekstu: Sud) svake godine primi preko 30 000 novih predstavki, a trenutno ima
preko 30 000 novih predstavki, a trenutno ima oko 120 000 zaostalih neriješenihoko 120 000 zaostalih neriješenih predmeta. Svjestan potrebe za pronalaskom novih načina rješavanja problema predmeta. Svjestan potrebe za pronalaskom novih načina rješavanja problema zaostalih predmeta i neophodnosti uspostavljanja djelotvornog sistema da bi zaostalih predmeta i neophodnosti uspostavljanja djelotvornog sistema da bi pojedinci mogli ostvariti svoja prava, Sud je nedavno uveo brojne promjene u pojedinci mogli ostvariti svoja prava, Sud je nedavno uveo brojne promjene u svojim metodama rada, uključujući i
svojim metodama rada, uključujući i novi Protokol.novi Protokol.
Sud uglavnom donosi presude u predmetima koji proističu iz pojedinačnih Sud uglavnom donosi presude u predmetima koji proističu iz pojedinačnih predstavki, ali i u predmetima između različitih država, i takođe ima nadležnost predstavki, ali i u predmetima između različitih država, i takođe ima nadležnost da daje savjetodavna mišljenja. Proteklih godina, kroz sudsku praksu, Sud je na da daje savjetodavna mišljenja. Proteklih godina, kroz sudsku praksu, Sud je na osnovu ponekad vrlo kratkih članova Konvencije razvio pravne standarde i načela osnovu ponekad vrlo kratkih članova Konvencije razvio pravne standarde i načela koje države ugovornice iz cijele Evrope treba da primjenjuju. Sud je mnogo puta koje države ugovornice iz cijele Evrope treba da primjenjuju. Sud je mnogo puta naglasio da je EKLJP živi instrument koji se mora tumačiti u svjetlu uslova koji naglasio da je EKLJP živi instrument koji se mora tumačiti u svjetlu uslova koji u datom trenutku postoje. Takođe je kroz svoju sudsku praksu utvrdio da države u datom trenutku postoje. Takođe je kroz svoju sudsku praksu utvrdio da države ugovornice imaju i
ugovornice imaju i pozitivne obaveze porpozitivne obaveze pored obaveze suzdržavanja od ed obaveze suzdržavanja od uplitanjauplitanja u prava pojedinaca, i naglasio važnost pravilnog izvršenja presuda i domaćeg i u prava pojedinaca, i naglasio važnost pravilnog izvršenja presuda i domaćeg i Evropskog Suda.
Evropskog Suda.
Konvencija prevashodno štiti građanska i politička prava, kao što su pravo Konvencija prevashodno štiti građanska i politička prava, kao što su pravo na život, zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, pravo na na život, zabrana mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, sloboda izražavanja i zaštita imovine. poštovanje privatnog i porodičnog života, sloboda izražavanja i zaštita imovine. Dva člana Konvencije na koja se najčešće poziva su član 5, pravo na slobodu i Dva člana Konvencije na koja se najčešće poziva su član 5, pravo na slobodu i bezbjednost i član 6, pravo na pravično suđenje. Ove odredbe su takođe veoma bezbjednost i član 6, pravo na pravično suđenje. Ove odredbe su takođe veoma značajne za sudije koje postupaju u prekršajnom postupku u Crnoj Gori budući značajne za sudije koje postupaju u prekršajnom postupku u Crnoj Gori budući da one, k
da one, kao što ćemo vidjeti dalje u tekstu, ao što ćemo vidjeti dalje u tekstu, u stvari uređuju situacije među kojimau stvari uređuju situacije među kojima
Sud je ustanovio da
Sud je ustanovio da je situacija podnosioca predstavke uključivala dovoljan stepenje situacija podnosioca predstavke uključivala dovoljan stepen lišenja slobode da spada u područje primjene člana 5. Ovo je bilo ključno za lišenja slobode da spada u područje primjene člana 5. Ovo je bilo ključno za ishod predmeta, s obzirom na to da na temelju člana 5 stava 1 nema opravdanja ishod predmeta, s obzirom na to da na temelju člana 5 stava 1 nema opravdanja za pritvor
za pritvor podnosioca predstavke i prema tome, u ovom slučaju je ustanovljenopodnosioca predstavke i prema tome, u ovom slučaju je ustanovljeno kršenje
kršenje Konvencije.Konvencije.
Prilikom razmatranja predmeta, Sud je takođe dao neke opšte smjernice u vezi Prilikom razmatranja predmeta, Sud je takođe dao neke opšte smjernice u vezi ovog pitanja. Naveo je da je razlika između situacija koje spadaju pod primjenu ovog pitanja. Naveo je da je razlika između situacija koje spadaju pod primjenu člana 5 i
člana 5 i onih koje spadaju u područje onih koje spadaju u područje primjene člana 2 Protokola 4, koji, kao štoprimjene člana 2 Protokola 4, koji, kao što je to gore
je to gore navedeno, navedeno, ne sadrži iste zaštitne ne sadrži iste zaštitne mehanizme kao član mehanizme kao član 5, 5, samo u stepenusamo u stepenu i intenzitetu, a ne u prirodi ili suštini. Kada se ocjenjuje da li neophodan stepen i intenzitetu, a ne u prirodi ili suštini. Kada se ocjenjuje da li neophodan stepen ili intenzitet postoji, potrebno je uzeti u obzir cijeli niz kriterijuma poput, vrste, ili intenzitet postoji, potrebno je uzeti u obzir cijeli niz kriterijuma poput, vrste, trajanja, posljedica i načina sprovođenja date mjere. Sprječavanje osobe
trajanja, posljedica i načina sprovođenja date mjere. Sprječavanje osobe da napuštada napušta svoju kuću jasno predstavlja ograničenje slobode kretanja, kao i situacija kada se svoju kuću jasno predstavlja ograničenje slobode kretanja, kao i situacija kada se od osobe zahtjeva da se javi policiji svaki put kada promjeni prebivalište ili ode od osobe zahtjeva da se javi policiji svaki put kada promjeni prebivalište ili ode u posjetu porodici ili prijateljima. Takođe dolazi do miješanja u pravo slobode u posjetu porodici ili prijateljima. Takođe dolazi do miješanja u pravo slobode kretanja kada je nekom licu
kretanja kada je nekom licu zabranjeno da zalazi zabranjeno da zalazi u određeno područje, na primjer,u određeno područje, na primjer, centar grada.
centar grada.22
Ukoliko se određena situacija smatra
Ukoliko se određena situacija smatra ograničenjem slobode kretanja, a ne lišenjemograničenjem slobode kretanja, a ne lišenjem slobode, takve restrikcije svejedno moraju biti srazmjerne i imati određenu svrhu slobode, takve restrikcije svejedno moraju biti srazmjerne i imati određenu svrhu u skladu sa članom 2 Protokola 4.
u skladu sa članom 2 Protokola 4. Vidjeti u daljem tekstu, dio o članu 8, Vidjeti u daljem tekstu, dio o članu 8, za daljuza dalju diskusiju o pitanju
diskusiju o pitanju srazmjernosti.srazmjernosti.
Ukratko o članu 6 Ukratko o članu 6
Član 6 je još jedna odredba koja je od suštinskog značaja z
Član 6 je još jedna odredba koja je od suštinskog značaja z a demokratsko društvoa demokratsko društvo i prema tome, Sud smatra da nema opravdanja za njeno restri
i prema tome, Sud smatra da nema opravdanja za njeno restri ktivno tumačenje.ktivno tumačenje. Član 6 se primjenjuje pri određivanju «građanskih prava i obaveza» nekog lica i Član 6 se primjenjuje pri određivanju «građanskih prava i obaveza» nekog lica i «krivičnih optužbi» koje su
«krivičnih optužbi» koje su pokrenute protiv njega. U ovoj publikaciji ćemo pažnjupokrenute protiv njega. U ovoj publikaciji ćemo pažnju usmjeriti na posljednji od ta dva
usmjeriti na posljednji od ta dva pojma.pojma.
Sud je utvrdio da države ugovornice imaju pravo da kategorizuju stvari u svom Sud je utvrdio da države ugovornice imaju pravo da kategorizuju stvari u svom domaćem pravu kao krivična, disciplinska ili upravna, dokle god takav način domaćem pravu kao krivična, disciplinska ili upravna, dokle god takav način razlikovanja sam po sebi nije u suprotnosti sa Konvencijom. Takođe je utvrdio razlikovanja sam po sebi nije u suprotnosti sa Konvencijom. Takođe je utvrdio određene kriterijume za utvrđivanje da li je optužba «krivična» u smislu člana 6. određene kriterijume za utvrđivanje da li je optužba «krivična» u smislu člana 6.33
2
2 Vidi, Vidi, između između ostalog, ostalog, Denizci Denizci i i drugi drugi protiv protiv Kipra, Kipra, 23.05.2001. 23.05.2001. kao kao i i Olivieira Olivieira protiv protiv Holandije,
Holandije, 04.06.2002.04.06.2002. 3
3 Engel Engel i i drugi drugi protiv protiv Holandije, Holandije, 08.06.1976.08.06.1976.
su i one koje na prvi pogled mogu se činiti
su i one koje na prvi pogled mogu se činiti „„trivijalnim”, i zbog toga je prvi diotrivijalnim”, i zbog toga je prvi dio ove publikacije njima i posvećen. Međutim postoje i druga
ove publikacije njima i posvećen. Međutim postoje i druga prava kojih sudije kojeprava kojih sudije koje postupaju u prekršajnom postupku trebaju biti
postupaju u prekršajnom postupku trebaju biti svjesni, i neka od njih će takođe svjesni, i neka od njih će takođe bitibiti predstavljena u ovoj publikaciji.
predstavljena u ovoj publikaciji. Ukratko o članu 5
Ukratko o članu 5 Pojam
Pojam „„sloboda” u članu 5 odnosi se na fizičku slobodu pojedinca, i Sud uvijeksloboda” u članu 5 odnosi se na fizičku slobodu pojedinca, i Sud uvijek iznova naglašava prevashodnu važnost prava na slobodu u demokratskom društvu, iznova naglašava prevashodnu važnost prava na slobodu u demokratskom društvu, i navodi da je svrha
i navodi da je svrha člana 5, kao cjeline, člana 5, kao cjeline, da obezbijedi da niko ne bude da obezbijedi da niko ne bude proizvoljnoproizvoljno lišen slobode. Prema tome,
lišen slobode. Prema tome, bilo kakav oblik lišenja slobode mora bilo kakav oblik lišenja slobode mora odgovarati jednojodgovarati jednoj od situacija pobrojanih u
od situacija pobrojanih u članu 5 stavu 1 tač. a do f.članu 5 stavu 1 tač. a do f.
Član 5 se primjenjuje na sve vrste pritvora od strane države, ali zbog svrhe ove Član 5 se primjenjuje na sve vrste pritvora od strane države, ali zbog svrhe ove publikacije, usmjerićemo se na
publikacije, usmjerićemo se na osnovu za pritvor propisanu članom 5 stavom 1osnovu za pritvor propisanu članom 5 stavom 1 tačkom c – „
tačkom c – „zakonito hapšenje ili lišenje slobode radi privođenja nadležnoj sudskojzakonito hapšenje ili lišenje slobode radi privođenja nadležnoj sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvršila krivično djelo
vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvršila krivično djelo…”.…”. Članom 5 st. 2 do 5 predviđen je veliki broj materijalnih prava koja imaju Članom 5 st. 2 do 5 predviđen je veliki broj materijalnih prava koja imaju za cilj daza cilj da smanje opasnost od
smanje opasnost od proizvoljnosti – svako uhapšeno proizvoljnosti – svako uhapšeno lice mora biti obaviještenolice mora biti obaviješteno o razlozima za njegovo hapšenje,
o razlozima za njegovo hapšenje, sudska kontrola postojanja razloga za pritvor sesudska kontrola postojanja razloga za pritvor se mora sprovoditi, sva lica lišena slobode imaju pravo osporiti
mora sprovoditi, sva lica lišena slobode imaju pravo osporiti zakonitost pritvora, izakonitost pritvora, i konačno,
konačno, imaju pravo na naknadu štete zbog imaju pravo na naknadu štete zbog nezakonitog nezakonitog pritvora. Tpritvora. Ta pitanja ćea pitanja će biti razmatrana dalje u tekstu.
biti razmatrana dalje u tekstu. Na kraju treba istaći razliku
Na kraju treba istaći razliku između lišenja slobode i ograničenja slobode kretanjaizmeđu lišenja slobode i ograničenja slobode kretanja u smislu Konvencije. Pitanje ograničenja slobode kretanja je uređeno članom 2 u smislu Konvencije. Pitanje ograničenja slobode kretanja je uređeno članom 2 Protokola 4,
Protokola 4, i sadrži manje rii sadrži manje ri gorozne zaštitne mehanizmegorozne zaštitne mehanizme za pojedinca u za pojedinca u pitanju.pitanju. Klasični primjer pritvora je kada se osoba drži u kazneno-popravnom zavodu Klasični primjer pritvora je kada se osoba drži u kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa ili u pritvoru u pretkrivičnom postupku.
zatvorenog tipa ili u pritvoru u pretkrivičnom postupku. Međutim, član 5 se možeMeđutim, član 5 se može primjenjivati i na druge situacije. Sud je naveo da postoji mnogo oblika lišenja primjenjivati i na druge situacije. Sud je naveo da postoji mnogo oblika lišenja slobode, i da se raznovrsnost povećava sa razvojem pravnih standarda i stavova slobode, i da se raznovrsnost povećava sa razvojem pravnih standarda i stavova..
U predmetu
U predmetu Guzzardi protiv Italije Guzzardi protiv Italije 11, na osnovu sudskog naloga, podnosiocu, na osnovu sudskog naloga, podnosiocu
predstavke je naređeno da mora provesti šesnaest mjeseci na ostrvu koje se nalazi predstavke je naređeno da mora provesti šesnaest mjeseci na ostrvu koje se nalazi nedaleko od obale Sardinije zbog sumnje da je upleten u nezakonite mafijaške nedaleko od obale Sardinije zbog sumnje da je upleten u nezakonite mafijaške aktivnosti. Njegovo kretanje je bilo ograničeno na područje ostrva od oko 2,5 aktivnosti. Njegovo kretanje je bilo ograničeno na područje ostrva od oko 2,5 kvadratna kilometra, a na kojem su boravile samo osobe kojima je izrečena ista kvadratna kilometra, a na kojem su boravile samo osobe kojima je izrečena ista mjera, mada je njegovoj porodici bilo dopušteno da živi sa njim. Imao je obavezu mjera, mada je njegovoj porodici bilo dopušteno da živi sa njim. Imao je obavezu javljati se vlastima
javljati se vlastima dva puta dndva puta dnevno i evno i nametnuta mu nametnuta mu je zabrana kretanje zabrana kretanja u noja u noćnimćnim satima. Poredeći te uslove sa uslovima koji postoje u zatvorima otvorenog tipa, satima. Poredeći te uslove sa uslovima koji postoje u zatvorima otvorenog tipa,
1
88 99
Sud je ustanovio da
Sud je ustanovio da je situacija podnosioca predstavke uključivala dovoljan stepenje situacija podnosioca predstavke uključivala dovoljan stepen lišenja slobode da spada u područje primjene člana 5. Ovo je bilo ključno za lišenja slobode da spada u područje primjene člana 5. Ovo je bilo ključno za ishod predmeta, s obzirom na to da na temelju člana 5 stava 1 nema opravdanja ishod predmeta, s obzirom na to da na temelju člana 5 stava 1 nema opravdanja za pritvor
za pritvor podnosioca predstavke i prema tome, u ovom slučaju je ustanovljenopodnosioca predstavke i prema tome, u ovom slučaju je ustanovljeno kršenje
kršenje Konvencije.Konvencije.
Prilikom razmatranja predmeta, Sud je takođe dao neke opšte smjernice u vezi Prilikom razmatranja predmeta, Sud je takođe dao neke opšte smjernice u vezi ovog pitanja. Naveo je da je razlika između situacija koje spadaju pod primjenu ovog pitanja. Naveo je da je razlika između situacija koje spadaju pod primjenu člana 5 i
člana 5 i onih koje spadaju u područje onih koje spadaju u područje primjene člana 2 Protokola 4, koji, kao štoprimjene člana 2 Protokola 4, koji, kao što je to gore
je to gore navedeno, navedeno, ne sadrži iste zaštitne ne sadrži iste zaštitne mehanizme kao član mehanizme kao član 5, 5, samo u stepenusamo u stepenu i intenzitetu, a ne u prirodi ili suštini. Kada se ocjenjuje da li neophodan stepen i intenzitetu, a ne u prirodi ili suštini. Kada se ocjenjuje da li neophodan stepen ili intenzitet postoji, potrebno je uzeti u obzir cijeli niz kriterijuma poput, vrste, ili intenzitet postoji, potrebno je uzeti u obzir cijeli niz kriterijuma poput, vrste, trajanja, posljedica i načina sprovođenja date mjere. Sprječavanje osobe
trajanja, posljedica i načina sprovođenja date mjere. Sprječavanje osobe da napuštada napušta svoju kuću jasno predstavlja ograničenje slobode kretanja, kao i situacija kada se svoju kuću jasno predstavlja ograničenje slobode kretanja, kao i situacija kada se od osobe zahtjeva da se javi policiji svaki put kada promjeni prebivalište ili ode od osobe zahtjeva da se javi policiji svaki put kada promjeni prebivalište ili ode u posjetu porodici ili prijateljima. Takođe dolazi do miješanja u pravo slobode u posjetu porodici ili prijateljima. Takođe dolazi do miješanja u pravo slobode kretanja kada je nekom licu
kretanja kada je nekom licu zabranjeno da zalazi zabranjeno da zalazi u određeno područje, na primjer,u određeno područje, na primjer, centar grada.
centar grada.22
Ukoliko se određena situacija smatra
Ukoliko se određena situacija smatra ograničenjem slobode kretanja, a ne lišenjemograničenjem slobode kretanja, a ne lišenjem slobode, takve restrikcije svejedno moraju biti srazmjerne i imati određenu svrhu slobode, takve restrikcije svejedno moraju biti srazmjerne i imati određenu svrhu u skladu sa članom 2 Protokola 4.
u skladu sa članom 2 Protokola 4. Vidjeti u daljem tekstu, dio o članu 8, Vidjeti u daljem tekstu, dio o članu 8, za daljuza dalju diskusiju o pitanju
diskusiju o pitanju srazmjernosti.srazmjernosti.
Ukratko o članu 6 Ukratko o članu 6
Član 6 je još jedna odredba koja je od suštinskog značaja z
Član 6 je još jedna odredba koja je od suštinskog značaja z a demokratsko društvoa demokratsko društvo i prema tome, Sud smatra da nema opravdanja za njeno restri
i prema tome, Sud smatra da nema opravdanja za njeno restri ktivno tumačenje.ktivno tumačenje. Član 6 se primjenjuje pri određivanju «građanskih prava i obaveza» nekog lica i Član 6 se primjenjuje pri određivanju «građanskih prava i obaveza» nekog lica i «krivičnih optužbi» koje su
«krivičnih optužbi» koje su pokrenute protiv njega. U ovoj publikaciji ćemo pažnjupokrenute protiv njega. U ovoj publikaciji ćemo pažnju usmjeriti na posljednji od ta dva
usmjeriti na posljednji od ta dva pojma.pojma.
Sud je utvrdio da države ugovornice imaju pravo da kategorizuju stvari u svom Sud je utvrdio da države ugovornice imaju pravo da kategorizuju stvari u svom domaćem pravu kao krivična, disciplinska ili upravna, dokle god takav način domaćem pravu kao krivična, disciplinska ili upravna, dokle god takav način razlikovanja sam po sebi nije u suprotnosti sa Konvencijom. Takođe je utvrdio razlikovanja sam po sebi nije u suprotnosti sa Konvencijom. Takođe je utvrdio određene kriterijume za utvrđivanje da li je optužba «krivična» u smislu člana 6. određene kriterijume za utvrđivanje da li je optužba «krivična» u smislu člana 6.33
2
2 Vidi, Vidi, između između ostalog, ostalog, Denizci Denizci i i drugi drugi protiv protiv Kipra, Kipra, 23.05.2001. 23.05.2001. kao kao i i Olivieira Olivieira protiv protiv Holandije,
Holandije, 04.06.2002.04.06.2002. 3
3 Engel Engel i i drugi drugi protiv protiv Holandije, Holandije, 08.06.1976.08.06.1976.
su i one koje na prvi pogled mogu se činiti
su i one koje na prvi pogled mogu se činiti „„trivijalnim”, i zbog toga je prvi diotrivijalnim”, i zbog toga je prvi dio ove publikacije njima i posvećen. Međutim postoje i druga
ove publikacije njima i posvećen. Međutim postoje i druga prava kojih sudije kojeprava kojih sudije koje postupaju u prekršajnom postupku trebaju biti
postupaju u prekršajnom postupku trebaju biti svjesni, i neka od njih će takođe svjesni, i neka od njih će takođe bitibiti predstavljena u ovoj publikaciji.
predstavljena u ovoj publikaciji. Ukratko o članu 5
Ukratko o članu 5 Pojam
Pojam „„sloboda” u članu 5 odnosi se na fizičku slobodu pojedinca, i Sud uvijeksloboda” u članu 5 odnosi se na fizičku slobodu pojedinca, i Sud uvijek iznova naglašava prevashodnu važnost prava na slobodu u demokratskom društvu, iznova naglašava prevashodnu važnost prava na slobodu u demokratskom društvu, i navodi da je svrha
i navodi da je svrha člana 5, kao cjeline, člana 5, kao cjeline, da obezbijedi da niko ne bude da obezbijedi da niko ne bude proizvoljnoproizvoljno lišen slobode. Prema tome,
lišen slobode. Prema tome, bilo kakav oblik lišenja slobode mora bilo kakav oblik lišenja slobode mora odgovarati jednojodgovarati jednoj od situacija pobrojanih u
od situacija pobrojanih u članu 5 stavu 1 tač. a do f.članu 5 stavu 1 tač. a do f.
Član 5 se primjenjuje na sve vrste pritvora od strane države, ali zbog svrhe ove Član 5 se primjenjuje na sve vrste pritvora od strane države, ali zbog svrhe ove publikacije, usmjerićemo se na
publikacije, usmjerićemo se na osnovu za pritvor propisanu članom 5 stavom 1osnovu za pritvor propisanu članom 5 stavom 1 tačkom c – „
tačkom c – „zakonito hapšenje ili lišenje slobode radi privođenja nadležnoj sudskojzakonito hapšenje ili lišenje slobode radi privođenja nadležnoj sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvršila krivično djelo
vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvršila krivično djelo…”.…”. Članom 5 st. 2 do 5 predviđen je veliki broj materijalnih prava koja imaju Članom 5 st. 2 do 5 predviđen je veliki broj materijalnih prava koja imaju za cilj daza cilj da smanje opasnost od
smanje opasnost od proizvoljnosti – svako uhapšeno proizvoljnosti – svako uhapšeno lice mora biti obaviještenolice mora biti obaviješteno o razlozima za njegovo hapšenje,
o razlozima za njegovo hapšenje, sudska kontrola postojanja razloga za pritvor sesudska kontrola postojanja razloga za pritvor se mora sprovoditi, sva lica lišena slobode imaju pravo osporiti
mora sprovoditi, sva lica lišena slobode imaju pravo osporiti zakonitost pritvora, izakonitost pritvora, i konačno,
konačno, imaju pravo na naknadu štete zbog imaju pravo na naknadu štete zbog nezakonitog nezakonitog pritvora. Tpritvora. Ta pitanja ćea pitanja će biti razmatrana dalje u tekstu.
biti razmatrana dalje u tekstu. Na kraju treba istaći razliku
Na kraju treba istaći razliku između lišenja slobode i ograničenja slobode kretanjaizmeđu lišenja slobode i ograničenja slobode kretanja u smislu Konvencije. Pitanje ograničenja slobode kretanja je uređeno članom 2 u smislu Konvencije. Pitanje ograničenja slobode kretanja je uređeno članom 2 Protokola 4,
Protokola 4, i sadrži manje rii sadrži manje ri gorozne zaštitne mehanizmegorozne zaštitne mehanizme za pojedinca u za pojedinca u pitanju.pitanju. Klasični primjer pritvora je kada se osoba drži u kazneno-popravnom zavodu Klasični primjer pritvora je kada se osoba drži u kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa ili u pritvoru u pretkrivičnom postupku.
zatvorenog tipa ili u pritvoru u pretkrivičnom postupku. Međutim, član 5 se možeMeđutim, član 5 se može primjenjivati i na druge situacije. Sud je naveo da postoji mnogo oblika lišenja primjenjivati i na druge situacije. Sud je naveo da postoji mnogo oblika lišenja slobode, i da se raznovrsnost povećava sa razvojem pravnih standarda i stavova slobode, i da se raznovrsnost povećava sa razvojem pravnih standarda i stavova..
U predmetu
U predmetu Guzzardi protiv Italije Guzzardi protiv Italije 11, na osnovu sudskog naloga, podnosiocu, na osnovu sudskog naloga, podnosiocu
predstavke je naređeno da mora provesti šesnaest mjeseci na ostrvu koje se nalazi predstavke je naređeno da mora provesti šesnaest mjeseci na ostrvu koje se nalazi nedaleko od obale Sardinije zbog sumnje da je upleten u nezakonite mafijaške nedaleko od obale Sardinije zbog sumnje da je upleten u nezakonite mafijaške aktivnosti. Njegovo kretanje je bilo ograničeno na područje ostrva od oko 2,5 aktivnosti. Njegovo kretanje je bilo ograničeno na područje ostrva od oko 2,5 kvadratna kilometra, a na kojem su boravile samo osobe kojima je izrečena ista kvadratna kilometra, a na kojem su boravile samo osobe kojima je izrečena ista mjera, mada je njegovoj porodici bilo dopušteno da živi sa njim. Imao je obavezu mjera, mada je njegovoj porodici bilo dopušteno da živi sa njim. Imao je obavezu javljati se vlastima
javljati se vlastima dva puta dndva puta dnevno i evno i nametnuta mu nametnuta mu je zabrana kretanje zabrana kretanja u noja u noćnimćnim satima. Poredeći te uslove sa uslovima koji postoje u zatvorima otvorenog tipa, satima. Poredeći te uslove sa uslovima koji postoje u zatvorima otvorenog tipa,
1
1 Guzzardi Guzzardi protiv protiv Italije, Italije, 06.11.1980.06.11.1980.
Član 6 se automatski primjenjuje ako je optužba klasifikovana kao krivična u domaćem pravu. Međutim, primjena člana 6 nije nužno isključena ako prema domaćim zakonima optužba nije klasifikovana kao krivična. Naime, kada bi to bilo tako, onda bi države ugovornice mogle da izbjegnu primjenu garancija pravičnog suđenja koje su predviđene članom 6 tako što bi dekriminalizovale krivične optužbe ili promijenile njihovu klasifikaciju. Nakon ispitivanja klasifikacije optužbe prema domaćem pravu, Sud razmatra prirodu krivičnog djela, svrhu kazne, kao i prirodu i težinu kazne.
U vezi prirode krivičnog djela, ako se norma o kojoj je riječ pr imjenjuje isključivo na ograničenu grupu ljudi, kao što su pripadnici jedne profesije, onda bi to moglo da ukaže da je riječ o disciplinskoj, a ne o krivičnoj normi. Međutim, ako norma ima opšte posljedice, onda je vjerovatno da će ona u smislu značenja člana 6 biti krivična. Na primjer, Sud je utvrdio da se postupak koji je zbog kršenja povjerljivosti pokrenut protiv novinara koji je objavio članak u kome oštro kritikuje dva člana parlamenta, nije smatrao pitanjem unutrašnjeg parlamentarnog reda s obzirom da je relevantna odredba mogla uticati na cijelo stanovništvo.4
Logička podloga sledećeg kriterijuma, svrhe kazne, je da se napravi razlika između krivičnih i čisto administrativnih sankcija. Primjer toga kako Sud rješava ovo pitanje može se naći u predmetu Öztürk protiv Savezne Republike Njemačke , gdje je razmatran predmet koji se odnosio na nepažljivu vožnju koja je u Njemačkoj dekriminalizovana.5 Međutim, Sud je zaključio da je norma o
kojoj je bilo riječ još uvijek imala osnovne karakteristike krivičnog djela, s obzirom da je bila opšteprimenjiva, tj. odnosila se na sve «učesnike u saobraćaju», a ne samo na određenu grupu, i podrazumijevala je sankciju (novčana kazna) kaznene i preventivne prirode. Takođe značajno je bilo to da većina država članica Savjeta Evrope se odnosi prema saobraćajnim prekršajima kao prema krivičnim djelima. Prema tome, član 6 je u ovom slučaju bio primjenjiv, i garancije te odredbe su bile primjenjive na podnosioca predstavke.
Konačno, Sud razmatra prirodu i težinu kazne. Ako kazna o kojoj je riječ uključuje lišenje slobode, to uglavnom čini normu krivičnom, a ne disciplinskom. A to je tako zbog ozbiljnosti onog što je u pitanju za pojedinca (u ovom slučaju gubitak slobode), i važnosti koju Sud pridaje pitanju poštovanja fizičke slobode svih lica.6 Međutim, takođe interesantna je i odluka Suda u predmetu Lauko protiv
Slovačke, koja se ticala primjene Zakona o prekršajima koji je u dato vrijeme bio na snazi. Sud je bio mišljenja da opšti karakter pravnih odredbi koje je prekršio
4 Demicoli protiv Malte, 27.08.1991.
5 Öztürk protiv SRNj, 21.02.1984.
6 Engel i drugi proti v Holandije, 08.06.1976.
podnosilac predstavke (podnosilac predstavke je neosnovano optužio svoje susjede za uznemiravanje), a koje se odnose na sve građane bez razlike, zajedno sa odvraćajućom i kaznenom svrhom sankcije koja mu je izrečena (novčana kazna) pokazuju da se djelo o kome je riječ treba tretirati kao „krivično” u smislu člana 6 Konvencije, te da su stoga garancije sadržane u tom članu primjenjive u ovom slučaju. Vlada je između ostalog tvrdila da taj prekršaj nije bio „krivične” prirode budući da nije kažnjiv zatvorom – međutim, Sud je jasno istakao da to nije odlučujuće za klasifikaciju djela z a svrhe primjenjivosti odredbi Konvencije.7
Pored toga što izraz «krivična» ima autonomno značenje, riječ «optužba» može imati drugačije značenje u sudskoj praksi Suda od onog koje ima u domaćem pravu. Posljedica toga je da bi član 6 mogao biti pr imjenjiv, a prema tome i garancije predviđene tom odredbom, prije i nego što je osoba optužena u domaćem pravu. Sud navodi da optužba može biti ili zvanično obavještenje koje se daje licu o navodima da se on ili ona sumnjiči da je počinio ili počinila krivično djelo ili onda kada samo postojanje sumnje bitno promijeni situaciju osumnjičenog.
Sud je iznio ova objašnjenja u predmetu Deweer protiv Belgije , u kojem je tužilac naložio privremeno zatvaranje trgovine podnosioca predstavke uslijed navoda da je podnosilac prekršio određene propise o cijenama. Prema belgijskom pravu, krivični postupak protiv podnosioca predstavke nikada nije pokrenut zato što je podnosilac pri hvatio vanparničnu nagodbu, i stoga član 6 nije bio primjenjiv.
Međutim, budući da je došlo do bitnog uticaja na njegovu situaciju, Sud je zaključio da je podnosilac predstavke bio optužen za krivično djelo i da može imati koristi od garancija predviđenih članom 6.8
Drugi primjeri toga kako je Sud protumačio pojam krivične optužbe su slijedeći: kada je lice prvi put ispitivano u svojstvu osumnjičenog; kada je izdat nalog za hapšenje lica zbog počinjenog krivičnog djela; i kada je lice zvanično obaviješteno da se protiv njega vodi krivični postupak.9
Onog trenutka kada je utvrđeno da je član 6 primjenjiv, okrivljeni ima koristi od garancija sadržanih u njemu. Prvi stav tog člana je uopštenijeg karaktera, i garantuje pravično suđenje. Međutim, takođe utvrđuje i neka konkretna prava, kao što su pravo na suđenje u r azumnom roku, pravo na nezavisan i nepristrasan sud, i pravo na javno izricanje odluke. Drugi i treći stavovi se primjenjuju konkretno na lica optužena za krivično djelo, i uključuju, npr., pravo na pretpostavku nevinosti, pravo na pravnu pomoć i pravo na prevodioca.
7 Lauko protiv Slovačke, 02.09.1998.
8 Deweer protiv Belgije, 27.02.1980.
9 Vidi, između ostalog, Hozee protiv Holandije, 22.05.1998. Wemhoff protiv SRNj, 27. 06.1968. i Neumeister protiv Austrije, 27.06.1986.
10 11
Član 6 se automatski primjenjuje ako je optužba klasifikovana kao krivična u domaćem pravu. Međutim, primjena člana 6 nije nužno isključena ako prema domaćim zakonima optužba nije klasifikovana kao krivična. Naime, kada bi to bilo tako, onda bi države ugovornice mogle da izbjegnu primjenu garancija pravičnog suđenja koje su predviđene članom 6 tako što bi dekriminalizovale krivične optužbe ili promijenile njihovu klasifikaciju. Nakon ispitivanja klasifikacije optužbe prema domaćem pravu, Sud razmatra prirodu krivičnog djela, svrhu kazne, kao i prirodu i težinu kazne.
U vezi prirode krivičnog djela, ako se norma o kojoj je riječ pr imjenjuje isključivo na ograničenu grupu ljudi, kao što su pripadnici jedne profesije, onda bi to moglo da ukaže da je riječ o disciplinskoj, a ne o krivičnoj normi. Međutim, ako norma ima opšte posljedice, onda je vjerovatno da će ona u smislu značenja člana 6 biti krivična. Na primjer, Sud je utvrdio da se postupak koji je zbog kršenja povjerljivosti pokrenut protiv novinara koji je objavio članak u kome oštro kritikuje dva člana parlamenta, nije smatrao pitanjem unutrašnjeg parlamentarnog reda s obzirom da je relevantna odredba mogla uticati na cijelo stanovništvo.4
Logička podloga sledećeg kriterijuma, svrhe kazne, je da se napravi razlika između krivičnih i čisto administrativnih sankcija. Primjer toga kako Sud rješava ovo pitanje može se naći u predmetu Öztürk protiv Savezne Republike Njemačke , gdje je razmatran predmet koji se odnosio na nepažljivu vožnju koja je u Njemačkoj dekriminalizovana.5 Međutim, Sud je zaključio da je norma o
kojoj je bilo riječ još uvijek imala osnovne karakteristike krivičnog djela, s obzirom da je bila opšteprimenjiva, tj. odnosila se na sve «učesnike u saobraćaju», a ne samo na određenu grupu, i podrazumijevala je sankciju (novčana kazna) kaznene i preventivne prirode. Takođe značajno je bilo to da većina država članica Savjeta Evrope se odnosi prema saobraćajnim prekršajima kao prema krivičnim djelima. Prema tome, član 6 je u ovom slučaju bio primjenjiv, i garancije te odredbe su bile primjenjive na podnosioca predstavke.
Konačno, Sud razmatra prirodu i težinu kazne. Ako kazna o kojoj je riječ uključuje lišenje slobode, to uglavnom čini normu krivičnom, a ne disciplinskom. A to je tako zbog ozbiljnosti onog što je u pitanju za pojedinca (u ovom slučaju gubitak slobode), i važnosti koju Sud pridaje pitanju poštovanja fizičke slobode svih lica.6 Međutim, takođe interesantna je i odluka Suda u predmetu Lauko protiv
Slovačke, koja se ticala primjene Zakona o prekršajima koji je u dato vrijeme bio na snazi. Sud je bio mišljenja da opšti karakter pravnih odredbi koje je prekršio
4 Demicoli protiv Malte, 27.08.1991.
5 Öztürk protiv SRNj, 21.02.1984.
6 Engel i drugi proti v Holandije, 08.06.1976.
podnosilac predstavke (podnosilac predstavke je neosnovano optužio svoje susjede za uznemiravanje), a koje se odnose na sve građane bez razlike, zajedno sa odvraćajućom i kaznenom svrhom sankcije koja mu je izrečena (novčana kazna) pokazuju da se djelo o kome je riječ treba tretirati kao „krivično” u smislu člana 6 Konvencije, te da su stoga garancije sadržane u tom članu primjenjive u ovom slučaju. Vlada je između ostalog tvrdila da taj prekršaj nije bio „krivične” prirode budući da nije kažnjiv zatvorom – međutim, Sud je jasno istakao da to nije odlučujuće za klasifikaciju djela z a svrhe primjenjivosti odredbi Konvencije.7
Pored toga što izraz «krivična» ima autonomno značenje, riječ «optužba» može imati drugačije značenje u sudskoj praksi Suda od onog koje ima u domaćem pravu. Posljedica toga je da bi član 6 mogao biti pr imjenjiv, a prema tome i garancije predviđene tom odredbom, prije i nego što je osoba optužena u domaćem pravu. Sud navodi da optužba može biti ili zvanično obavještenje koje se daje licu o navodima da se on ili ona sumnjiči da je počinio ili počinila krivično djelo ili onda kada samo postojanje sumnje bitno promijeni situaciju osumnjičenog.
Sud je iznio ova objašnjenja u predmetu Deweer protiv Belgije , u kojem je tužilac naložio privremeno zatvaranje trgovine podnosioca predstavke uslijed navoda da je podnosilac prekršio određene propise o cijenama. Prema belgijskom pravu, krivični postupak protiv podnosioca predstavke nikada nije pokrenut zato što je podnosilac pri hvatio vanparničnu nagodbu, i stoga član 6 nije bio primjenjiv.
Međutim, budući da je došlo do bitnog uticaja na njegovu situaciju, Sud je zaključio da je podnosilac predstavke bio optužen za krivično djelo i da može imati koristi od garancija predviđenih članom 6.8
Drugi primjeri toga kako je Sud protumačio pojam krivične optužbe su slijedeći: kada je lice prvi put ispitivano u svojstvu osumnjičenog; kada je izdat nalog za hapšenje lica zbog počinjenog krivičnog djela; i kada je lice zvanično obaviješteno da se protiv njega vodi krivični postupak.9
Onog trenutka kada je utvrđeno da je član 6 primjenjiv, okrivljeni ima koristi od garancija sadržanih u njemu. Prvi stav tog člana je uopštenijeg karaktera, i garantuje pravično suđenje. Međutim, takođe utvrđuje i neka konkretna prava, kao što su pravo na suđenje u r azumnom roku, pravo na nezavisan i nepristrasan sud, i pravo na javno izricanje odluke. Drugi i treći stavovi se primjenjuju konkretno na lica optužena za krivično djelo, i uključuju, npr., pravo na pretpostavku nevinosti, pravo na pravnu pomoć i pravo na prevodioca.
7 Lauko protiv Slovačke, 02.09.1998.
8 Deweer protiv Belgije, 27.02.1980.
9 Vidi, između ostalog, Hozee protiv Holandije, 22.05.1998. Wemhoff protiv SRNj, 27. 06.1968. i Neumeister protiv Austrije, 27.06.1986.
Ključna pitanja
Nakon ovog kratkog uvoda u čl. 5 i 6 Konvencije, sad ćemo se fokusirati na neka od pitanja koja će biti značajna za sudije koje postupaju u prekršajnom postupku u Crnoj Gori u slučajevima u kojima su ove odredbe primjenjive.
Nezavisan i nepristrasan sud
Zahtjevi za nezavisnošću i nepristrasnošću iz člana 6 su međusobno povezani, i Sud ih često zajedno razmatra. Međutim, u tekstu slijedi kratki prikaz elemenata koje je potrebno imati u vidu pri razmatranju ta dva zahtjeva pojedinačno. Sudovi se po pravilu smatraju nezavisnima. Međutim, pri razmatranju sudova, kvazi-sudskih ili ne-sudskih tijela, potrebno je uzeti u obzir slijedeće10:
· Način imenovanja njegovih članova · Trajanje mandata članova suda
· Postojanje garancija koje štite od spoljnjih pritisaka · Pitanje da li to tijelo ostavlja utisak nezavisnosti
· Činjenicu da je sud nezavisan u odnosu na izvršnu vlast i stranke u predmetu
Što se tiče načina imenovanja članova – prisustvo kvalifikovanih sudija ili pravnika u sudu predstavlja jaku indikaciju njegove nezavisnosti. Da bi se utvrdilo da je prekršen član 6, moralo bi se pokazati da je izvršna vlast postavila članove suda, ili dokazati da je praksa imenovanja sudija u cjelini nezadovoljavajuća ili da je do uspostavljanja određenog suda koji odlučuje u nekom predmetu došlo pod uticajem motiva koji ukazuju na to da se pokušalo uticati na konačan ishod tog predmeta.
Ukoliko postoje sumnje u vezi toga da li sud odaje utisak nezavisnosti, potrebno je da su u određenom stepenu te sumnje objektivno opravdane. Na primjer, u predmetu Belilos protiv Švajcarske , lokalni «policijski odbor» koji je odlučivao u prekršajnim predmetima sastojao se od samo jednog člana. U pitanju je bio policajac koji je djelovao u ličnom svojstvu, a koji bi se kasnije vraćao redovnim dužnostima i smatran je službenim policijskim licem koje je odgovorno svojim šefovima i odano svojim kolegama, i ovo bi moglo narušiti povjerenje koje sud treba da uživa. Dakle, postojala je opravdana sumnja u nezavisnost i organizacijsku nepristrasnost „policijskog odbora”, i prema tome, došlo je do kršenja č lana 6.11
10 Vidi, između ostalog, Campbell i Fell protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 28.06.1984. i Ringeisen protiv Austrije, 16.07.1971.
11 Belilos protiv Švajcarske, 29.04.1988.
Što se tiče nepristrasnosti, Sud često pravi razliku između subjektivne i objektivne nepristrasnosti. Za subjektivnu nepristrasnost su potrebni dokazi konkretne pristrasnosti. Sve dok se ne dokaže suprotno, pretpostavlja se lična nepristrasnost propisno postavljenog sudije. Zbog toga je podnosiocima predstavki veoma teško dokazati ličnu pristrasnost. U jednom od rijetkih predmeta u kojem je Sud utv rdio povredu po tom osnovu, predsjedavajuća sudkinja je prije okončanja postupka komentarisala predmet u štampi, govoreći o mogućnosti osude ili djelimičnog oslobađanja, ali odbacujući mogućnost potpunog oslobađanja optuženog.12
Da bi se utvrdila objektivna nepristrasnost, mora biti utvrđeno da li postoje dokazive činjenice koje mogu izazvati sumnju u nepristrasnost sudije. U ovom pogledu, čak i utisak koji sudija ostavlja može imati izvjestan značaj s obzirom da je u pitanju povjerenje koje sudovi u demokratskom društvu moraju ulivati javnosti i, iznad svega, kada su u pitanju krivični postupci, koje ulivaju samom optuženom. Pitanje koje je potrebno postaviti je da li su sumnje okrivljenog u nepristrasnost sudije objektivno opravdane?13
Predmet Sigurdsson protiv Islanda je primjer toga kako se Sud bavi pitanjem nepristrasnosti. Podnosilac predstavke je pokrenuo postupak protiv jedne banke, a suprug jedne od sudija je imao finansijske veze s tom bankom. Iako nije bilo ničega što je ukazivalo na postojanje stvarne pristrasnosti, postojanje povoljnih aranžmana s bankom učinilo je opravdanim pritužbe koje je podnosilac predstavke iznio u pogledu nedostatka objektivne nepristrasnosti.14
Konvencijom nije izričito propisano da države ugovornice moraju obezbijediti mehanizme kojim strane u postupku mogu osporiti nepristrasnost. Međutim, manja je vjerovatnoća da će doći do kršenja člana 6 ukoliko ti mehanizmi postoje. Lišavanje slobode, pravo na osporavanje zakonitosti pritvora i pravo na naknadu štete zbog nezakonitog pritvora
Kao što je gore spomenuto, svrha člana 5. kao cjeline je obezbijediti da nijedno lice ne smije biti proizvoljno lišeno slobode. Ova odredba zahtjeva da pritvaranje mora biti i «zakonito» i «u skladu sa zakonom propisanim postupkom». Ta dva zahtjeva se preklapaju, i u praksi ih Sud ponekad zajedno razmatra. Zahtjev zakonitosti znači da:
1) Pritvor mora imati pravni osnov u, i biti u skladu sa primjenjivim domaćim zakonom, i
12 Lavents protiv Letonije, 28.11.2002. 13 Fey protiv Austrije, 24.02.1993. 14 Sigurdsson protiv Islanda, 10.07.2003.
