Windows. Pošto uključite računar na kome je instaliran Windows na ekranu će se pojaviti slika slična ovoj:

Osnove Windows-a

Windows

Widows (što na englekom jeziku znači - prozori ) je operativni sistem. To je program (sistemski) koji omogućuje komunikaciju između računara i korisnika i izvršavanje svih ostalih programa. Računar je vaše radno mjesto:

− Površina ekrana ili desktop je kao površina stola.

− U tašni prenosite dokumente. Ono što odgovara tašni u kojoj nosimo dokumenta su disketa ili CD. Na disketu možete snimiti podatke koje želite, najčešće različite dokumente koje ste napravili na računaru.

− Ono što na računaru odgovara fioci sa fasciklama je hard disk. Na hard disku su smješteni folderi (fascikle) u koje je moguće stavljati mnogo podfoldera i fajlova (podfascikli i dokumenata). Na računaru je moguće unutar foldera stavljati mnogo podfoldera i fajlova. − Olovka je alatka kojom pišete. Ako želite da pišete ili crtate morate imati program koji treba

pokrenuti na vašem računaru.

− Kanta za otpatke je mjesto gdje bacate dokumente koji nisu uspjeli ili vam više nisu potrebni. Nekada bacite inešto, a zatim zaključite da vam je to ipak potrebno. Ako je dokument još u kanti za otpatke možete ga uzeti. Slično je i sa kantom za otpatke na računaru ( Recycle Bin ), ako je niste ispraznili ( Empty ), bačeni dokument će biti tamo. Pošto uključite računar na kome je instaliran Windows na ekranu će se pojaviti slika slična ovoj:

Povšina koju vidite na ekranu naziva se desktop ili radna površina. Na desktopu vidite sličice koje se zovu ikonice. Najznačajnije ikonice su:

My Computer - daje vam pristup svim fajlovima i folderima na vašem računaru.

Network Neighborhood – daje vam pristup do drugih računara na vašoj računarskoj mreži. Ikonica

Start dugme

Taskbar Desktop

Osnove Windows-a

Recycle Bin – ako obrišete neki fajl ili folder, on će biti odložen u kantu za otpatke u slučaju da vam je opet potreban.

Internet Explorer – jedan od browser-a, programa za pretraživanje Web-a (globalna računarska mreža, Internet)

Svaka ikonica se može otvoriti, najčešće se to radi duplim klikom miša.

Rad mišem

Osnovne operacije za davanje komandi pomoću miša su: pozicioniranje, klik, dupli klik, desni klik i odvlačenje.

Pozicioniranje - pomjeranjem miša po podlozi namještate strelicu na ekranu tako da ona cilja na ono što ćete raditi.

Lijevi klik – Kad pozicionirate strelicu na ekranu na određeni stavku, pritiskom na lijevi taster miša vi ćete označiti željenu stavku (ona će da “poplavi”). Time ste izvršili selektovanje (odabir).

Dupli klik – Kad dva puta uzastopce, u kratkom vremenskom razmaku, pritisnete lijevi taster miša, otvarate ono na šta ste se prethodno pozicionirali.

Desni klik – Kad se pozicionirate na neku ikonicu, a onda pritisnete desni taster miša , po pravilu dobijate neki meni, koji nudi neke operacije nad objektom koji je predstavljen tom ikonicom. Odvlač_{enje (drag and drop) – Pozicionirate se na ikonicu, pritisnite lijevi taster miša, i ne}

Osnove Windows-a

Rad sa prozorima

Kad kliknemo dva puta na ikonicu otvara se prozor u čijem se gornjem lijevom uglu nalaze kontrolna dugmad:

dugme koje služi za isključivanje (zatvaranje) prozora

dugme koje služi za maksimiziranje (širenje prozora da zauzima maksimalnu površinu desktopa) ili za restore (smanjivanje maksimizovanog prozora na originalnu veličinu)

dugme koje služi za minimizovanje ( smanjivanje prozora da radi u “pozadini”)

Svi pokrenuti programi imaju svoju “pločicu” na taskbaru (liniji pokrenutih programa). Kad je prozor minimizovan (pomoću jednog od kontrolnih dugmadi) on se ne vidi na desktopu, ali to ne znači da je isključen, on i dalje radi i u njega se vraćamo klikom na njegovu pločicu na taskbaru.

Kontrolna dugmad Naslov (Title bar)

Toolbar

Address line

Klizač _{(Scroll Bar)} Meni (Menu bar)

Minimizovan program klikom na ploč_{icu postaje} aktivan, ploč_{ica se udubi.}

Osnove Windows-a

Moguće je istovremeno otvoriti proizvoljan broj prozora ali samo jedan od njih može u jednom trenutku biti aktivan. Aktivni prozor sa kojim trenutno radimo ima plavu naslovnu liniju, a svi ostali otvoreni prozori sa kojima trenutno ne radimo (neaktivni) imaju sivu naslovnu liniju. Kad želite da radite sa nekim od neaktivnih prozora, dovoljno je da kliknete u njegovu unutrašnjost i on postaje aktivan.

Pomjeranje prozora

Prozor se pomjera odvlačenjem njegove naslovne linije.Stanete pokazivačem miša na naslovnu liniju držite pritisnut lijevi taster miša i prozor prevučete na novu lokaciju.

Promjena velič_{ine prozora}

Veličina prozora se mjenja tako što stanete mišem na ivicu prozora, pokazivač miša se promjeni oblik u dvije strelice okrenute u suprotnim pravcima, držite pritisnut lijevi taster miša i prozor se poveća ili smanji pomjeranjem miša.

Neaktivni prozor Aktivni prozor ima naslov plave boje i

on prekriva ostale prozore.

Ploč_{ica aktivnog} prozora je ulubljena.

Tek kada se strelica miša promijeni možete mijenjati velič_inu prozora

Osnove Windows-a

Upotreba klizač_a

Klizači se pojavljuju na donjoj i desnoj ivici prozora. Klizač na donjoj ivici se zove horizontalni klizač_{, a na desnoj vertikalni kliza}č_.

Svaki klizač ima sledeće djelove: dugme klizač_{a, prostor za klizanje i dugmad sa strelicama.}

Funkcionisanje klizača objasnićemo na horizontalnom klizaču. Pritiskom na jedno od dva dugmeta sa strelicama pomjeramo pogled na sadržinu prozora za jedan korak lijevo ili desno. Pritiskom na prostor za klizanje sa lijeve ili desne strane od dugmeta klizača pomjeramo pogled na sadržaj prozora za više koraka lijevo ili desno.Brzo pomjeranje pogleda na sadržaj prozora se postiže odvlačenjem dugmeta klizač_{a.Stanete mišem na dugme klizača, držite pritisnut lijevi taster miša i} pomjerate dugme klizača po prostoru za klizanje.

Klizači se obično pojavljuju kada je prozor nedovoljan da se prikaže neki sadržaj i u tom slučaju dugme klizača odgovara dijelu koji je prikazan u prozoru.

Pokretanje i isklju

č

_{ivanje programa}

Da bi ste pomoću računara obavili određeni posao, potrebno je pokrenuti (startovati) odgovarajući program. Nekad se na desktopu nalaze ikonice pojedinih programa. Tada jednostavno duplim klikom miša na ikonicu pokrećemo program.

Ukoliko na desktopu nema ikonice željenog programa, tada se koristimo Start dugme, koje se nalazi u donjem lijevom uglu prozora.Klikom na START dugme se otvara meni. Iz menija biramo jednu od ponuđenih opcija, tako što pomjerate pokazivač miša u smjeru gore –dolje.Izabrana opcija će da “poplavi” odnosno biće selektovana.

Dugme klizač_a Dugme sa strelicom

Prostor za klizanje

Klikom na ikonicu otvara se

odgovarajuć_i prozor

Osnove Windows-a

Biramo opciju Programs i tada se otvara novi meni udesno u kome se može naći svaki instalirani program u računaru. Kad stanete pokazivačem miša na ime nekog od programa, učinite jedan klik na lijevi taster miša i program je pokrenut.

Pokrenuti program zauzimaće jedan prozor na ekranu. Zatvaranjem prozora (klikom na kontrolno dugme) isključujete čitav program.

START dugme se obavezno koristi kod isključivanja računara. Kad završimo sa radom na računaru, isključimo sve aktivirane programe, potom kliknemo na START dugme i sa menija koji se otvori izaberemo opciju Shut Down. Pojavi se dijalog iz koga birate dugme OK , kliknite i sačekajte da se pojavi odobrenje za gašenje računara (na engleskom).

Programi koji postoje na našem rač_unaru

Da bi ugasili računar mora biti izabrana opcija Shut down, pritiskom na OK poč_inje gašenje.

Osnove Windows-a

Organizacija podataka na ra

č

_unaru

Kao što smo već naglasili svi podaci koji se nalaze u računaru su razvrstani u foldere (fascikle) i fajlove (dokumente). Folderi mogu u sebi sadržati mnogo podfoldera i fajlova. Najznačajniji folder na vašem računaru je My Computer čija ikonica uvijek postoji na desktopu. Ovaj folder u sebi sadrži sve druge foldere i fajlove koji se nalaze na vašem računaru.

Kada duplim klikom otvorite ikonicu My Computer pojaviće se prozor sa ikonicama koje

predstavljaju podfoldere od kojih je najznačajniji podfolder C: jer on pokazuje sadržaj hard diska na vašem računaru. Oznaka 3½ Floppy (A:) se odnosi na podfolder koji pokazuje sadržaj diskete umetnute u računar. Sa E: je označen podfolder koji pokazuje sadržaj CD-a (kompakt diska).

Sadržaj ovih podfoldera možemo pregledati tako što duplim klikom otvorite ikonicu iznad nekog od natpisa (C:, D:, E: ili A:). Ako na primjer otvorite podfolder C: moguće je da će se pokazati ovakva slika:

Folder Fajl

Osnove Windows-a

Folderi su prikazani kao žute kutijice a ostalo su fajlovi. Najčešće se u folderu C: nalazi podfolder Windows. Kad ga otvorimo u njemu ćemo takođe naći fajlove i foldere. Na ovaj način putujete kroz strukturu podataka smještenih na računaru. Prvo ste otvorili folder My Computer, zatim njegov podfolder C:, a onda podfolder podfoldera C: koji se zove Windows.

Kreiranje novog foldera

Novi folder kreiramo tako što uđemo u folder (npr. otvorite ikonicu My Computer a zatim ikonicu hard diska C:) u kome želimo da napravimo novi folder. Stanemo mišem na prazan prostor u prozoru tog foldera, odnosno u prostor bez sličica.

Kliknemo jedanput desnim tasterom miša. Otvara se meni iz kojeg biramo opciju New, tako što stanemo na nju pokazivačem miša. Sa desne strane se otvara novi meni iz kojeg biramo opciju Folder. Kraće napisano biramo stavke New/Folder. U prozoru foldera C: će se pojaviti novi folder, ispod kojega će na plavoj podlozi bijelim slovima pisati New Folder. Taj naziv mjenjate u neki smisleniji, prema vašim potrebama, tako što mišem kliknete u slova New Folder, obrišete ih sa tasterima Delete ili Backspace, upišete novo ime i pritisnete taster Enter.

Ikonica fildera

Desni klik na prazan prostor u nekom folderu i pojavi se meni

Osnove Windows-a

Snimanje fajlova

Mogućnost skladištenja načinjenih dokumenata, njihovo kasnije lako nalaženje i ponovno korištenje je osnovna snaga računara. Da bi sač_{uvali dokument koji ste napravili za kasnije, morate ga snimiti} na disk. Snimiti nešto na disk znači smjestiti taj fajl (dokument) u neki od foldera.

Npr. ukoliko startujemo program za obradu teksta Microsoft Word (idemo na Start dugme, otvaramo meni i biramo stavke Programs/Microsoft Word), napišemo neki tekst i želimo da ga snimimo. To radimo tako što najprije iz glavnog menija ispod naslovne linije odaberemo opciju File/Save as... (na engleskom File/ Save as... znači: dokument/snimiti kao...)

Otvara se dijalog u kojem treba da odaberemo folder u koji ćemo snimiti pomenuti fajl (dokument), a onda i ime fajla pod kojim će biti zapamćen.

Računara nam preporučuje neki od foldera u koji možemo snimiti fajl. Ukoliko ne želimo da snimimo fajl u preporučeni folder već u neki drugi, mi ćemo klikom na strelicu nadolje otvoriti prozor u kojem su prikazana moguća mjesta za snimanje vašeg fajla.

Ako želite da snimite fajl na disk vašag računara onda jednim klikom miša odaberite folder C:, otvoriće se prozor koji pokazuje sadržaj foldera C:, duplim klikom odaberete neki od foldera (jedna od žutih kutijica npr. My Documents) na koji ćete snimiti vaš fajl. Na ovaj način smo odabrali mjesto gdje ćete snimiti fajl.

Ime pod kojim snimano podatke na disk Ime foldera u koji

snimano fajl

Ostali fajlovi i folderi na mjestu gdje snimamo naše podatke

Klikom na strelicu možemo doć_i do foldera u koji želimo snimiti fajl

Osnove Windows-a

Ostaje još da vašem fajlu date ime. Pokazivačem miša kliknite u polje pored natpisa File name u dijalog boksu, obrišite preporučeno ime fajla sa tasterima Delete ili Backspace i upišite ime koje želite (npr. Bar). Na kraju kliknite na dugme Save. Dakle vaš dokument ima sledeći položaj u računaru My Computer/C:/My Documents/Bar.doc.

Windows pamti u kojem programu je pojedini fajl snimljen, pa kad duplim klikom otvorimo snimljeni fajl istovremeno se startuje i program u kome je dokument urađen. Npr. ako ste vaš fajl, urađen u Wordu, snimili pod imenom “Bar”, kad kliknete dvaput na taj fajl ujedno se startuje program Microsoft Word i otvara vaš dokument.

Snimanje fajla korištenjem opcije File/ Save as... se vrši kad prvi put snimamo neki dokument ili ako želimo da imamo više verzija nekog dokumenta (npr.otvorimo snimljeni fajl “Bar”, izvršimo neke promjene u tekstu ali želimo da sačuvamo obje verzije teksta, tada izmjenjeni tekst snimamo pod novim imenom npr. “Bar verzija 2” koristeći File/Save as...Na ovaj način smo sačuvali i prvobitni i izmjenjeni tekst.

Ukoliko neki dokument radite u više navrata, npr. kucate seminarski rad u Microsoft Wordu i to potraje nekoliko dana, svaki put kad zatvarate vaš dokument treba da ga snimite (da se podaci ne bi zagubili). U tom slučaju se koristite operacijom File/Save (na engleskom File/Save znači

dokument/snimi) čime se dokument automatski snima na već _{poznatom mjestu (folder) i pod}

ranije određ_{enim imenom fajla.U ovom slučaju se ne pojavljuje dijalog boks.}

Otvaranje fajla

Duplim klikom na ikonicu startuje se program i uč_itava se fajl

Osnove Windows-a

Jednom kreirani i snimljeni fajl moguće je kasnije ponovo otvoriti i mjenjati. Otvaranje već

postojećeg fajla nazivamo uč_{itavanjem fajla. Ukoliko znate gdje je snimljen vaš fajl (npr. Bar.doc),} tada jednostavno učinite dupli klik na ikonicu My Computer, zatim na ikonicu hard diska iznad zapisa C:. Na hard disku pronađite folder My Documents, otvorite ga , pronađite vaš fajl i duplim klikom na ikonicu iznad zapisa Bar.doc, pokrenućete učitavanje fajla.

Učitavanje fajla je moguće i na taj način što najprije pokrenemo program u kojem je dokument urađen. Tada u glavnom meniju kliknemo na opciju File, zatim iz menija koji se otvara biramo opciju Open...( koristimo komande File/Open...).

Otvara se dijalog u kome se traži da odaberemo folder u kome se fajl nalazi. Naziv foldera se ukucava u polje pored natpisa Look in: ( na engleskom znači “pogledati u:”). Klikom na strelicu nadolje, otvara se prozor koji vam pokazuje sadržaj vašeg računara. Odaberete neki od foldera, najčešće je to C:, odnosno hard disk računara.

Klikom na C: prelazimo na prozor koji nam pokazuje sadržaj foldera C:. Dvostrukim klikom na jednu od žutih kutijica doći ćemo do željenog podfoldera. Ostaje još da odaberemo željeni fajl duplim klikom na ime fajla. Time fajl biva otvoren ili učitan. Drugi način je da u polje pored natpisa File name: ( na engleskom znači Ime fajla:) upišemo ime željenog fajla i pritisnemo dugme Open (na engleskom Otvori).

Mjenjanje imena postoje

ć

_{eg foldera ili fajla}

Nekad ćete zaželjeti da promjenite ime već postojećem fajlu ili folderu. Pridržavajte se pravila da mjenate imena samo onih fajlova i foldera koje ste sami napravili. Za izmjenu imena potrebno je jednom kliknuti na ikonicu fajla ili foldera. Time je ikonica selektovana (poplavila je).

Osnove Windows-a

Sada kliknite u slova ispod sličice. Obrišite staro ime tasterima Delete ili Backspace i upišite novo ime i pritisnite taster Enter.

Ukoliko u toku rada odustanemo od promjene imena dovoljno je pritisnuti taster Esc i ikonica će zadržati staro ime.

Kopiranje i prenošenje fajlova i foldera

Kopiranjem se fajl ili folder prenosi u novi folder ali se istovremeno zadržava i u polaznom folderu. Ova akcija se vrši operacijama Select-Copy-Paste.

Selektujemo fajl ili folder, koji kopiramo tako što kliknemo na njegovu sličicu. Time ste izvršili selektovanje (ikonica je poplavila). Pritisnemo desni taster miša, otvara se meni iz kojeg biramo operaciju Copy.

Ikonicu selektujemo jednim klikom miša

Klik u slova i možemo mjenjati ime

Obrišemo staro ime

Upišemo novo ime

Pritiskom na ENTER ili klikom mišem ikonica je dobila novo ime

Prije kopiranja mora se selektovati objekat

koji se kopira Desni klik na selektovani objekat i _{pojavi se meni iz koga biramo opciju} Copy

Osnove Windows-a

Zatim pređemo u novi, ciljni folder u koji želimo da prekopiramo neki fajl ili folder. Stanemo pokazivačem miša unutar prozora ciljnog foldera, pritisnemo desni taster miša, otvara se meni iz kojeg biramo operaciju Paste.

Kopiranjem fajla u okviru istog foldera kreira sa fajl čije ime počinje sa Copy of (kopija) na što se nadovezuje ime orginala.

Prenošenjem se fajl ili folder prenosi u novi, ciljni folder ali se ne zadržava u polaznom folderu. Odnosno, briše se u starom folderu a prenosi u novi folder.

Ova akcija se vrši operacijama Select-Cut-Paste.

Selektujemo fajl ili folder, koji premještamo tako što kliknemo na njegovu sličicu. Nakon toga pritisnemo desni taster miša, otvara se meni iz kojega biramo operaciju Cut. Pređemo u novi, ciljni folder u koji želimo da izvršimo premještanje nekog fajla ili foldera. Stanemo pokazivačem miša u prozor ciljnog foldera, pritisnemo desni taster miša, otvara se meni iz kojega biramo operaciju Paste.

Ikonice pre

č

_{ica (Shorcuts)}

Često je potrebno da otvorite veliki broj ikonica (sličica) da biste došli do željene. One ikonice koje često koristite možete učiniti pristupačnijim. Potrebno je da napravite novu ikonicu (koja će se nalaziti na desktopu) i koja će služiti kao prečica (shortcut) do željene.

Ikonice-prečice (do nekog fajla ili foldera ili programa) se razlikuju od običnih ikonica po tome što njihova sličica sadrži i strelicu nagore.

Osnove Windows-a

Prečice (shortcut) pravite tako što kliknete na ikonicu nekog fajla ili foldera, čime ste izvršili

selektovanje (sličica je poplavila). Držeći pokazivač miša na selektovanoj ikonici pritisnete desni taster miša, otvoriće se meni iz kojeg biramo opciju Send to/Desktop(create shortcut).

Time ste napravili prečicu koja će se nalaziti na desktopu vašeg računara. Sada je dovoljan dupli klik na ikonicu-prečicu da se otvori željeni fajl ili folder ili program.

Duplim klikom na preč_{icu koja se} nalayi na desktopu otvara se folder ili fajl

Osnove Windows-a

Npr. dođite do vašeg fajla Bar.doc čija je pozicija My Computer\C:\My Documents, odnosno koji se nalazi na hard disku vašeg računara u podfolderu My Documents. Kad otvorite podfolder My Documents, pronadjite vaš fajl, selektujte ga, desnim klikom miša na sličicu iznad natpisa Bar.doc otvarate meni, izaberite opcije Send to/Desktop (create shortcut). Kad zatvorite sve otvorene prozore, na vašem desktopu uočićete novu prečicu (sličicu), do vašeg fajla Bar.doc. Sada je dovoljan samo dupli klik na ovu prečicu pa da fajl Bar.doc bude otvoren.

Ukoliko vam prečica do odredjenog objekta (fajla, foldera ili programa) više nije potrebna, možete je izbrisati sa desktopa. Tako što kliknete mišem na prečicu (selektujete je), zatim pritisnete desni taster miša, čime ćete otvoriti meni iz kojega birate opciju Delete (briši). Zatim se pojavljuje dijalog u kome pritiskate taster Yes. Time ste izbrisali preč_{icu ali ne i sam objekat. Odnosno iako je}

prečica izbrisana vaš dokument je ostao sačuvan u podfolderu My Documents.

U ovome je razlika između ikonice i prečice. Ukoliko izbrišete ikonicu, izbrisali ste objekat (fajl, folder ili program) koji ona predstavlja a ako izbrišete prečicu time ste izbrisali samo sličicu na desktopu dok objekat (fajl, folder ili program) ostaje sačuvan na pređašnjoj poziciji.

Brisanje fajla ili foldera

Na desktopu vašeg računara nalazi se i ikonica Recycle Bin (u prevodu: kantica za reciklažu).

U nju odlažete fajlove ili foldere koji vam više nisu potrebni. Bacanje u kanticu može se vršiti na dva načina. Prvi način je odvlačenjem ikonice nepotrebnog fajla ili foldera na ikonicu kantice. Stanemo pokazivačem miša na ikonicu nepotrebnog fajla ili foldera, pritisnemo lijevi taster miša i ne dižući prst sa tastera vučemo ikonicu prema ikonici Recycle Bin. Lijevi taster miša otpustite tek kada ikonica kantice poplavi, tj. kad ste ikonicu “za baciti” donijeli u kanticu.

Osnove Windows-a

Drugi način za brisanje nepotrebnog fajla ili foldera je da dođete na ikonicu tog fajla ili foldera selektujete je lijevim klikom miša (ikonica poplavi), zatim pritisnete desni taster miša, otvara se meni iz kojega birate opciju Delete (briši).

Bez obzira na način brisanja otvara se dijalog u kojem se nalazi pitanje (na engleskom) da li želite da selektovani fajl ili folder pošaljete u kanticu. Pritisnite taster Yes u dijalog boksu da bi završili brisanje.

Spašavanje izbrisanog fajla ili foldera

Nekada vam se može desiti da bacite neki fajl ili folder a onda uvidite da vam je ipak potreban. Izbrisani fajl ili folder možete spasiti tako što otvorite kanticu, selektujete ikonicu željenog fajla ili foldera, pritiskom na lijevi taster miša i ne dižući prst sa tastera odvučete ikonicu na desktop. Možete takođe da selektujete željenu ikonicu (nekog fajla ili foldera) u kantici a zatim pritisnete desni taster miša, otvoriće se meni iz kojeg birate opciju Restore (u prevodu: ponovo uspostaviti). Ovom operacijom se željeni fajl ili folder koji je predstavljen tom ikonicom vraća na poziciju u kojoj je bio u vašem računaru neposredno prije nego što je izbrisan.

Osnove Windows-a

Brisanje fajla ili foldera zauvijek

Izbrisani fajlovi i folderi koji se nalaze u kantici, iako su “bačeni”, ipak zauzimaju prostor na hard disku. Samo su smješteni u folder sa imenom Recycle Bin. Upravo zato je moguće “spasiti” izbrisani fajl ili folder. Pražnjenjem kantice se fajlovi i folderi bačeni do tog trenutka trajno brišu i više se ne mogu spasiti.

Kantica se prazni tako što stanete pokazivačem miša na ikonicu kantice, selektujete je lijevim klikom, zatim pritisnete desni taster miša. Pojaviće se meni iz kojega birate opciju Empty Recycle Bin. Otvoriće se dijalog boks u kojem se nalazi pitanje (na engleskom): Da li ste sigurni da želite da obrišete sve objekte u kantici?, time vam se pruža zadnja šansa da se predomislite. Kliknite mišem na taster Yes i time ste obrisali fajlove i foldere iz kantice zauvijek.

Osnove Windows-a

Pisanje latinicom,

ć

_{irilicom i na stranim jezicima}

Da bi ste pisali tekstove na računaru na našem jeziku tj. koristeći slova karakteristična za naš jezik kao što su: č,ć,š,đ,ž, potrebno je da podesite trenutno aktivan jezik.

Trenutno aktivan jezik se prepoznaje na osnovu dvoslovne skrać_{enice (ispisana bijelim slovima na} plavoj podlozi) koja se nalazi u donjem desnom uglu ekrana, pored sata. Ako kliknete mišem na skraćenicu pojavljuje se meni sa raspoloživim jezicima.

Da biste pisali ćirilicom birate kao aktivni jezik srpski, klikom na natpis Serbian u pomenutom meniju. Sa promjenom trenutno aktivnog jezika mjenja se i raspored slova na tastaturi. Sada pritisak na slovo Q na tastaturi davati slovo Љ, pritisak na taster W slovo Њ, а pritisak na taster X slovo Џ.

Da biste pisali latinicom potrebno je da kao aktivni jezik izaberete slovenački tako što u pomenutom meniju kliknete mišem na natpis Slovenian. Ukoliko želite da tekst kucate na engleskom jeziku u meniju ćete naravno kliknuti na natpis English (United States).

Traženje dokumenata

Nekad se dešava da zaboravite gdje je smješten neki fajl ili folder na vašem računaru. U tom slučaju obično se koristite naredbe Start/Find/Files or Folders...(u prevodu: Start/Nađi/Fajl ili Folder...). Otvara se prozorčić u kojem u polje pored natpisa Named: upisujemo ime ili dio imena traženog dokumenta a u polje pored natpisa Look in: eventualno, upisujemo mjesto gdje pretpostavljamo da

Ime ili dio imena

Lokacija

Poč_ni traženje

Osnove Windows-a

se dokument nalazi.

Mjesto gdje se dokument vjerovatno nalazi, izaberete tako što kliknete mišem na strelicu nadolje u polju pored natpisa Look in:, otvara se prozorčić sa svim mogućim lokacijama na vašem računaru. Klikom miša izaberete jednu od lokacija. Zatim kliknete mišem na taster Find Now i otpočeće traženje.

Ukoliko znate samo ime ili dio imena dokumenta upisujete ga u polje pored natpisa Named: i odmah pritisnete taster Find Now.

Moguće je sprovesti i ponovno traženje klikom na dugme New Search. Za svaki fajl su bitne sledeće osobine:

Naziv kombinacija slova i brojeva koji služe za identifikaciju fajla

Ekstenzija sastavljena od maksimalno tri znaka (slova, brojevi) koji opisuju tip fajla (da li je u pitanju tekst, slika, program i dr.)

Dužina broj bajtova koje zauzima fajl Datum kreiranja datum i vrijeme kada je fajl nastao

Ekstenzija je od naziva fajla uvijek odvojena tačkom (npr. Bar.doc ). Za pojedine vrste fajlova postoje tačno određene ekstenzije:

EXE-programi

DOC- tekstualni dokumenti iz programa za obradu teksta BMP- slike

TXT- tekstualni dokumenti

HLP- fajlovi sa podacima za pomoć u radu sa određenim programima COM- kratki programi za DOS (operativni sistem, predhodnik Windowsa)...

Rezultat traženja fajlova koji u imenu imaju riječ bar na nalaze se

na hard diskovima C i D

Osnove MS Word-a

Microsoft Word

1

Uvod

Microsoft Word je jedan od programa iz programskog paketa Microsoft Office. Microsoft Office je skup programa namjenjenih za “poslovnu” upotrebu. Word je tekst procesor odnosno program za unos i obradu teksta.

Da biste startovali Word možete izvršiti dupli klik na ikonicu Worda, ukoliko postoji na desktopu.

Ukoliko ne postoji takva ikonica, kliknite na Start dugme i iz menija koji se otvori birate opcije Programs/Microsoft Word.

Word će se startovati i duplim klikom na bilo koji Word dokument. Pri tome se istovremeno i otvara taj dokument.

Izgled radnog okruženja

Na vrhu ekrana se nalazi naslovna linija u kojoj piše ime dokumenta sa kojim trenutno radimo. Ispod naslovne linije nalazi se standardni Windows meni. Ispod menija nalaze se toolbar-ovi. Toolbar sadrži dugmad pomoću kojih brže dolazimo do nekih naredbi. Ispod toolbara je lenjir. Njegova podijela zavisi od izabrane mjerne jedinice2. Ispod svega se nalazi “prazan papir”. Ispod

1

Ilustracije se odnose na verziju Microsoft Word 2000.

2

Osnove MS Word-a

njega se nalazi još jedna linija iz koje možemo saznati neke statusne informacije o tome na kojoj se poziciji nalazi kursor, koja je trenutna stranica i sl. Svi dijelovi koje smo nabrojali mogu se u potpunosti prilagoditi našim potrebama. Moguće je sakriti neke od elemenata, dodati opcije na postojeće i sl.

Rad sa dokumentom

Otvaranje novog dokumenta

Unutar Worda možete istovremeno imati otvoreno više dokumenata. Osim toga u svakom trenutku možete izraditi i novi (prazan) dokument. Novi dokument kreira se naredbom New iz File menija. Izborom ove naredbe pojavit će se dialog koji omogućava izbor jednog od više različitih šablona za izradu novog dokumenta. Dvostruki klik na bilo koji od ponuđenih šablona otvoriće prazan

dokument zasnovan na izabranom šablonu (Template). Najčešće korišteni šablon je ujedno i

najjednostavniji Blank Document (Prazan Dokument). Ovaj oblik dokumenta se dobije pritiskom na dugme New u toolbaru.

Naslovna linija

Meni Toolbar

Statusna linija Toolbar Vertikalni lenjir

Horizontalni lenjir

Osnove MS Word-a

Snimanje dokumenta

Jednom napisan tekst moguće je snimiti na disk kako bismo ga mogli ponovo koristiti. Zapravo, preporučljivo je i dok pišete povremeno snimati tekst kako ne biste izgubili rezultate rada u slučaju neželjenog nestanka struje, kvara na računaru i sl. To se postiže naredbama Save i Save As iz menija File.

Prije samog snimanja pogledajmo naredbu Properties iz File menija. Izborom ove naredbe na ekranu će se otvoriti prozor sa osnovnim podacim o dokumentu. Na stranici Summary ovog prozora moguće je upisati naslov (Title) i temu (Subject) dokumenta. Program sam postavlja podatke o autoru i neke druge podatke o dokumenu. Ove podatke korisno je upisati jer u velikoj mjeri omogućavaju lakše prepoznavanje i pronalaženje dokumenta.

Osnove MS Word-a

Dokument ćete snimiti na disk na dva različita načina, u zavisnosti od toga da li je dokumentu već pridruženo ime. Kada ste izradili novi dokument koji do tog trenutka niste nijednom snimili , izbor naredbe Save iz File menija otvorit će prozor u kojem je potrebno izabrati lokaciju (folder u koji se dokument snima) i ime dokumenta. Pritiskom na dugme Save koje se nalazi na tom prozoru

dokument se snima pod izabranim imenom i u izabranom folderu. Kada jednom snimimo dokument ponovna pozivanja naredbe Save snimit će dokument pod istim imenom i na istoj lokaciji.

Želimo li dokument koji je već snimljen snimiti na neko drugo mjesto ili pod drugim imenom koristimo naredbu Save As iz menija File. tada ćese ponovo otvoriti isti prozor kao i kada smo dokument snimali prvi put.

Otvaranje postojeć_{eg dokumenta}

Jednom snimljeni dokument ponovo možemo otvoriti u programu koristeći naredbu Open iz File menija. Ova naredba otvorit će prozor u kojem biramo lokaciju na kojoj se nalazi traženi dokument i njegovo ime.

Ovo je dodatak u verziji Word 2000

Osnove MS Word-a

Štampanje dokumenta

U većini slučajeva dokument pripremamo da bismo ga štampali na papiru. No prije štampanja dobro je provijeriti na ekranu konačan izgled dokumenta. Za pregled dokumenta prije samog štampanja koristimo poseban prikaz u koji prelazimo izborom naredbe Print Preview iz File menija. Izborom ove naredbe na ekranu se iscrtava stranica i jedan toolbar. Toolbar omogućava da promijenimo veličinu prikaza, prikaz više stranica odjednom i sl. Dugme Close nas vraća u normala režim rada programa Microsoft Word.

Dokument šaljemo na štampanje naredbom Print iz File menija. Izborom ove naredbe otvara se prozor u kome podešavamo parametre štampanja. Ako je na računaru instalirano više štampača, željeni štampač biramo u polju Name, a osobine samog štampača možemo podesiti pritiskom na dugme Properties.

Područje Print Range omogućava nam da odredimo šta želimo da štampamo. Možemo narediti da se štampaju sve (All) stranice, stranica na kojoj se trenutno nalazimo (Current Page) ili označeni dio teksta (Selection). Dodatno možemo narediti i štampanje tačno određenih stranica ili skupa stranica (Pages). Upišemo li u polje više stranica međusobno odvojenih zarezima, štampat će se samo navedene stranice. Želimo li štampati nekoliko uzastopnih stranica, crticom odvajamo broj prve i posljednje. Na primjer izrazom 5-12 štampat će se sve stranice od pete do dvanaeste uključujući i njih.

U području Copies u odgovarajućem polju izabiramo broj kopija. Naredimo li programu da štampa više kopija istog dokumenta, štampat će se sve kopije prve strane, zatim sve kopije druge strane i tako do posljednje stranice dokumenta. Uključimo li opciju Collate, naređujemo dokumentu da prvo štampa jednu kopiju dokumenta u cijelosti, a zatim ponovo počev od prve stranice sljedeće kopije.

Osnove MS Word-a

Ovakvo štampanje zahtijeva da se stranice stalno iznova šalju štampaču pa to može dosta usporiti štampanje.

U dnu prozora vidi se i polje Print koje omogućava da naredimo štampanje svih stranica (All pages in range) ili da se štampaju samo neparne (Odd) ili samo parne (Even) stranice. Ispis neparnih, odnosno parnih stranica iz zadatog opsega koristit ćemo kada želimo štampanje dokumenta na obje strane papira. U tom slučaju prvo ćemo štampati sve neparne stranice, a zatim papir vratiti u štampač okrenut naopako te u drugom prolazu štampati parne stranice na suprotnu stranu papira.

Rad sa više dokumenata

Word podržava rad sa više otvorenih dokumenata istovremeno. U meniju Window nalazi se spisak svih otvorenih dokumenata. Koristeći taj meni moguće je prelaziti iz dokumenta u dokument. Verzija Word 2000 za svaki otvoreni dokument prikazuje po jednu pločicu na taskbaru (kao da je svaki dokument otvoren posebnim programom).

Unos i ispravka teksta

Unos teksta je osnovna namjena progrma Microsoft Word. Željeni tekst se unosi korištenjem tastature. Kada pritiskamo tipke na tastaturi tekst se u dokumentu pojavljuje tamo gdje se nalazi pokazivač tzv. kursor. Upravo zbog toga potrebno je često kursor postavljati na željeno mjesto.

Otvorena su dva dokumenta ali je trenutno aktivan Skripta.doc

Osnove MS Word-a

čitav niz naredbi ta pomjeranje kursora koje pozivamo tipkama na tastaturi. Osnovno pomjeranje je za jedan znak ili jedan red što postižemo pritiskom na odgovarajuće stelice na tastaturi. Ako pri pritisku držimo pritisnut taster <CTRL> pomak kursora bit će skokovit. U tom slučaju strelice za pomjeranje u lijevo i desno pomjeraju kursor za jednu riječ. Strelice za gore i dolje postavljaju kursor na početak prethodnog, odnosno narednog paragrafa.

Za pomjeranje kursora koristimo i tastere <HOME> i <END>. Pri tome taster <HOME> pomjera kursor na početak reda a taster <END> na kraj reda u kome se trenutno nalazimo. Pritisnemo li ove tastere držeći pritisnut <CTRL>, kursor će preći na početak odnosno kraj cijelog teksta.

Tasterom <PAGE UP> pomičemo kursor za jedan ekran gore, <PAGE DOWN> za jedan dolje. U kombinaciji sa <CTRL> tasterom kursor prelazi na početak prethodne odnosno naredne stranice. Osim unošenja teksta koristeći tastaturu moguće je kopirati tekst iz nekog drugog izvora. Nakon označavanja teksta u izvornom programu tekst kopiramo naredbom Copy iz Edit menija. Nakon toga, pređemo u Word i lociramo se na mjesto gdje želimo da se kopirani tekst pojavi. Da bi u tekući dokument dodali taj tekst izvršavamo naredbu Paste iz Edit menija.

Mijenjanje i ozna

č

_{avanje teksta}

Čovjeku se u radu nužno događaju greške. Pri unosu teksta to je posebno izraženo jer je vrlo često potrebno ispraviti krivo otkucano slovo ili promijeniti neku riječ u tekstu. Ovo je jednostavno uraditi u programu za obradu teksta, i to je glavni razlog zašto su ljudi lako prihvatili unos teksta na računaru.

Želimo li izbrisati samo jedan znak (najčešće upravo onaj koji smo u tom trenutku otkucali), upotrijebit ćemo tastere <BACKSPACE> i <DELETE>. Taster <BACKSPACE> briše posljednji unijeti znak, odnosno znak koji se nalazi lijevo od kursora. Više znakova možemo obrisati

uzastopnim pritiskom na ovaj taster. Želimo li obrisati tekst desno od kursora , koristit ćemo taster <DELETE>. Držimo li pri radu sa ovim tasterima pritisnut taster <CTRL>, umijesto pojedinačnih znakova, brisat će se cijele riječi.

Pri mijenjanju teksta često je potrebno na nekom mjestu upisti dodatni tekst (ubaciti tekst). To činimo tako da kursor postavimo na željeno mijesto i jednostavno upišemo tekst. Sav upisani tekst ubacit će se u već postojeći. Ovo je uobičajeni način rada (Insert mode). Želimo li da novoupisani tekst zamijeni dosadašnji (pišemo preko postojećeg teksta), pritisnut ćemo tipku <INSERT>. U statusnoj liniji na dnu prozora ispisat će se oznaka OVR. Ta oznaka kaže da se program nalazi u tzv. Overtype modu u kome novoupisani tekst zamjenjuje postojeći. U Insert mod se vraćamo ponovnim pritiskom tipke <INSERT>.

Ovakve izmjene u tekstu nazivamo jednostavnim i koristimo ih kod manjih promjena na tekstu. No ponekad je potrebno zamijeniti veći blok teksta. U tom slučaju je nepraktično brisati uzastopnim pritiskom na taster pa umijesto toga koristimo označavanje (selektovanje). Selektovanje je dosta važan postupak jer ga koristimo i pri formatiranju teksta. U pravilu možemo reći da će sve

promjene koje apravimo imati učinak samo na označeni dio teksta. Zbog toga postoji više različitih postupaka za označavanje. Najednostavnije je označavanje mišem. Pokazivač miša postavimo na početak dijela koji želimo označiti (početak bloka), a zatim pritisnemo i držimo pritisnutu tipku na mišu. Pri pomicanju miša program će označavati blok teksta između početnog položaja i mjesta na kome se nalazi pokazivač. Pri tome će označavanje automatski obuhvaćati cijele riječi ako Word nije drugačije podešen. Označeni dio teksta ispisat će se inverzno. Kada na ovaj način označimo željeni dio teksta , otpustit ćemo miša. Upišemo li sada neki tekst, ČITAV ozančeni blok će nestati i zamjeniti upisanim tekstom. Ako nakon označavanja pritisnemo tastere <DELETE> ili

<BACKSPACE> obrisat će se označeni dio teksta. Jednostavno rečeno, program će selektovani dio teksta posmatrati kao cijelinu nad kojom će izvršiti narednu operaciju.

Osnove MS Word-a

Dvostruki klik na neku riječ označit će tu riječ. Trostruki klik označit će cijeli paragraf. Dodatne mogućnosti selektovanja dostupne su ako se postavimo na lijevu marginu teksta. U tom slučaju pokazivač miša će promijeniti oblik i bit će prikazan kao strelica čiji je vrh okrenut udesno (ka tekstu) . Jednostruki klik sada će označiti jedan red (red na koji pokazuje pokazivač). Zadržimo li nakon toga tipku na mišu i povučemo pokazivač, označit ćemo više redova. Dvostruki klik Ooznačit će cijeli paragraf. I na kraju trostruki klik na lijevoj margini označit će cijeli tekst. Čitav dokument možemo označiti i iz menija Edit izborom stavke Select All.

Osim mišem označavati možemo i tastaturom. Ozanačavanje pomoću tastature je isto kao i kretanje smo što pri označavanju držimo pritisnut taster <SHIFT>.

Kopiranje i premještanje

Pomoć_{u miša}

Bez obzira na koji način smo obilježili neki blok teksta, obilježeni dio možemo kopirati i premještati. Označeni blok možemo premjestiti pomoću miša. To činimo tako da jednostavno uhvatimo (pritiskom na lijevi taster miša) bilo gdje unutar označenog bloka, a zatim označeni blok prenesemo na željeno mijesto. Pri tome će se tekst ukloniti sa ozanačenog mjesta. Ako prevlačenje vršimo sa pritisnutim desnim tasterom miša, u trenutku kada otpustimo taster na ekranu će se pojaviti meni. Ovaj meni omogućava nam da označeni blok premjestimo (Move), kopiramo (Copy), uspostavimo vezu (Link) ili Internet vezu sa tim mjestom (Hyperlink), Od cijelog postupka možemo i odustati (Cancel).

Cut-Copy-Paste

Za kopiranje i premještanje teksta postoje i posebne naredbe. Pri tome blok teksta sa kojim radimo premještamo u privremeno spremište (Clipboard). Označimo li neki dio teksta, a zatim pozovemo naredbu Copy iz menija Edit, označeni dio teksta kopirat će se u Clipboard. Ako umjesto toga koristimo naredbu Cut iz istog menija tekst se premjesta u Clipboard, što znači da se uklanja iz dokumenta. Tekst koji smo na ovaj način smjestili u privremeno spremište možemo po volji mnogo puta ubaciti u dokument korištenjem naredbe Paste iz Edit menija. Pri tome tekst se ubacuje na mjesto na kome se nalazi kursor. Višestrukim ponavljanjem naredbe Paste možemo više puta ubaciti isti tekst. Naredba Paste vratit će tekst tačno u onom obliku koji je izvorno imao. To znači da će se u tom postupku sačuvati i format teksta, vrsta slova i sl.

Novost u Word-u 2000 je da se u Clipboardu može istovremeno nalaziti više blokova teksta. U prethodnim verzijama izborom naredbi Copy ili Cut gubio se prethodni sadržaj Clipboarda. U Wodru 2000 kada po drugi put izvršimo naredbe Copy ili Cut, na ekranu će se pojaviti posebni

Ovo je novost koju donosi Word 2000. Ne prikazuje se čitav meni već samo stavke koje ste već _{ranije koristili.} Klikom na srtelice prikazuje se č_{itav meni.} Nekorištene stavke su udubljene.

Osnove MS Word-a

popunjenim dugmetom na toolbaru. Željeni teks možemo ubaciti u dokument klikom na

odgovarajuće dugme. Ostala dugmad na toolbaru omogućavaju nam da ubacimo sve blokove odjednom (Paste All) te da obrišemo sadržaj Clipboarda. Ako toolbar tri puta uzastopno zatvorite, a da pri tome ne koristite nijednu od njenih mogućnosti, ona se više neće samostalno pojavljivati.

Traženje i zamjena rije

č

_i

Osim promijene pojedinačne riječi, u radu sa tekstom ponekad je potrebno u tekstu potražiti određenu riječ ili svaku pojavu neke riječi zamijeniti nekom drugom riječju. Za to koristimo posebne naredbe iz menija Edit.

Traženje

Naredba Find omogućava nam da brzo pretražimo tekst te u njemu pronađemo neku riječ ili izraz. Nakon što izaberemo ovu naredbu, otvorit će se prozor u kojem u polju Find what upisujemo riječ koju tražimo. Nakon toga kliknut ćemo na dugme Find next i program će pronaći i označiti pojavljivanje tražene riječi. Ponovnim pritiskom na isto dugme nastavit će se pretraživanje teksta i prikazat će se sljedeće pojavljivanje.

U prozoru za unos tražene riječi možemo pritisnuti i dugme More. Tada će se prozor porširiti i ponuditi nam dodatne uslove za pretraživanje. Tako pri pretraživanju možemo tačnije odrediti traženu riječ zadajući tačan format koji ona mora imati (dugme Format) koristeći traženje koje uključuje i posebne oznake (dugme Special) ta tačnije odrediti smjer i način traženja riječi. Zamjena

Naredba Replace iz menija Edit omogućava nam zamjenu riječi. Izborom naredbe otvara se prozor koji ima dva polja. U gornje polje upisujemo traženu riječ, a u donje riječ kojom se ona mijenja. Ponovo pritiskom na dugme more možemo pozvati prozor kojim ćemo dadatno odrediti uslove pretraživanja, format riječi ii sl. Kada smo jednom upisali sve parametre, možemo prvo

pojavljivanje tražene riječi naći pritiskom dugmeta Find next, a tada možemo odlučiti želimo li riječ zamijeniti (dugme Replace) ili potražiti sljedeće pojavljivanje (dugme Find nexti). Pritiskom na dugme Replace All naređujemo programu da samostalno i bez dodatne potvrde zamijeni sve pojave tražene riječi.

Osnove MS Word-a

Ako pri traženju ili zamjeni riječi prethodno označimo neki blok teksta, program će prvo pretražiti označeni blok. Kada s tim završi, na ekranu će se pojaviti prozor u kome nas program pita želimo li pretražiti i ostatak teksta. Ovo nam omogućava da zamjenu izvršimo samo na željenom dijelu teksta.

Format stranice

Konačan izgled dokumenta u prvom je redu određen formatom stranice. Željeni format stranice određujemo u prozoru koji se pojavljuje nakon izbora naredne ponovno Page Setup iz File menija. Velič_{ina papira}

Izborom taba Paper size imamo mogućnost izbora željene veličine papira. U osnovi to je veličina stranice na štampaču. Osim toga u ovom prozoru možemo izabrati i hoćemo li koristiti uspravni (Portrait) ili položeni (Landscape) oblik stranice. Jedan se tekst može sastojati od više nezavisnih dijelova (Sections) pa stoga u polje (Apply to) možemo odrediti da li se unesena promijena odnosi na cijeli dokument, neki njegov dio ili ili označeni blok.

Margine

Nakon što smo izabrali veličinu papira, tačan položaj teksta na stranici određujemo navodeći margine. Margine su zapravo dio stranice oko teksta na koji se tekst ne ispisuje. Pri tome program

Osnove MS Word-a

Dodatno slobodni prostor oko teksta uvećava se za vrijednost koju upišemo u polje Gutter. Ovaj prostor predviđen je za uvezivanje stranica. Ako je opcija Mirror margins isključena, ovaj prostor dodat će se uvijek na lijevom rubu stranice. Uključimo li ovu opciju, ovaj prostor dodat će se na lijevom rubu neparnih i desnom rubu parnih stranica.

Osim glavnog bloka teksta na stranici se još ispisuje zaglavlje (Header) i fusnota (Footer). Položaj ovih blokova određen je prema gornjem odnosno donjem rubu papira vrijednostima koje se upisuju u odgovarajuće polje. Word 2000 omogućava da na jednu stranicu štampamo dvije upola manjeg formata što postižemo uključivanjem opcije 2 pages per sheet te izbor da li se uvezivanje stranica vrši sa gornje ili sa lijeve strane.

Formatiranje teksta

Konačni izgled teksta određujemo izborom vrste i veličine slova te osobinama pojedinih paragrafa (pasusa). Ovaj postupak nazivamo određivanje formata ili formatiranje. Promijene u formatu se mogu vršiti na dva načina. Prvi način je da se format teksta izabere prilikom unosa. Na primjer ako prilikom unosa promijnimo veličinu slova, tekst koji nakon toga unosimo napisat će se izabranom veličinom slova. Druga mogućnost je određivanje formata već unijetom tekstu. Ovakav način rada češće se koristi, no pri tome je potrebno označiti tekst, odnosno dio teksta kojem želimo promijeniti format.

Formatiranje teksta možemo podijeliti u dvije cjeline. Prvu cijelinu čini formatiranje pojedinih znakova (karaktera,slova). Jednostavno rečeno izaberemo vrstu (font), veličinu, način ispisivanja, boju i položaj slova. Ovaj postupak možemo primjeniti na bilo koji dio teksta, pojedinu riječ ili čak na neko slovo u riječi.

Kao što

se

i vidi na o

v

om

primjeru

.

Drugu cjelinu čini formatiranje pojedinih paragrafa. Ovdje određujemo parametre kao što su uvlačenje prvog reda, način poravnavanja, razmak između redova, razmak u odnosu na ostale paragrafe i sl. Dakako ovaj postupak primjenjuje se na cijeli paragraf. Ovakve promjene čine svojevrsni izuzetak jer, ako izvršimo promijenu u formatu paragrafa, ona će imati uticaj na paragraf u kome se nalazi kursor čak i u slučaju kada taj paragraf nismo prethodno selektovali.

Osnove MS Word-a

Pri formatiranju slova možemo se koristiti naredbama iz menija Format, no to je u pravilu lakše uraditi koristeći se posebnim toolbarom za formatiranje. Ovaj toolbar je inicijalno uključen, što znači da se nakon instalacije programa pojavljuje na ekranu.

Detaljnije ćemo opisati određivanje izgleda slova naredbom Font iz menija Format, a za većinu opisanih parametara postoje i odgovarajući ekvivalenti na toolbaru za formatiranje. Izborom naredbe Font na ekranu se otvara odgovarajući prozor.

Valja imati na umu da je prije izbora ove naredbe potrebno označiti tekst, odnosno dio teksta kojem želimo promijeniti izgled. Prvi tab na ovom prozoru nosi naziv Font i u njenom gornjem dijelu moguće je izabrati željenu vrstu slova (Font) , način ispisa (Font Style), te veličinu (Size). Svaka promijena koju ovdje unesemo odmah će se odraziti na primjer (Preview) u donjem dijelu prozora. Na izgled teksta uticat će i niz dodatnih parametara koje možemo mijenjati u ovom prozoru. Tako možemo izabrati boju slova (Font Color) kao i način podvlačenja (Underline Style). Uključimo li podvlačenje, možemo nezavisno odrediti i boju kojom će se tekst podvlačiti (Underline Color). Dodatno izgled slova možemo odrediti primjenom različitih efekata (Effects). Tako možemo izabrati precrtavanje (Strikethrough, NPR), dvostruko precrtavanje (Double Strikethrough, NPR), podignuto ispisivanje slova (Superscript, NPR) te spušteno ispisivanje slova (Subscript, NPR). Slovima možemo dati sjenu (Shadow, NNPPR), ispisati samo ivice (Outline, R ), prikazati slova kao izbočena (Emboss,

N

N

N

P

PR

P

R

R

) ili udubljena (Engrave,

N

NP

N

P

PR

R

R

). I NA KRAJU TEKST

Osnove MS Word-a

CIJELI TEKST ISPISUJE VELIKIM SLOVIMA (All Caps) te tekst možemo učiniti nevidljivim, odnosno sakriti ga (Hidden). Skriveni tekst služi nam za različite komentare i ne ispisuje se pri štampanju.

Drugi tab prozora za formatiranje karaktera (Character Spacing) omogućava nam promjenu položaja i veličine karaktera. Ovdje možemo proporcionalno promijeniti veličinu slova (Scale) te smanjiti ili povećati razmak između pojedinih slova (Spacing, N P R ). Ispisani tekst može biti podignut (Raised, NPR) ili spušten (Lowered,

NPR) u odnosu na ostatak reda. Vrijednost pomaka određujemo u polju Position. I na kraju programu možemo reći da posebno podešava razmak za pojedine kombinacije slova, na primjer da dodatno približi velika slova A i V kako bi tekst ljepše izgledao. To ćemo učiniti uključivanjem opcije Kerning for fonts.

Želimo li dio teksta učiniti posebno uočljivim, možemo na njega primjeniti animaciju pomoću taba za tekstualne efekte (Text effects) Vrijednosti postavljene u ovom prozoru neće imati uticaja na štampanje teksta.

Osobine paragrafa određujemo u prozoru koji dobijemo naredbom Paragraph iz menija Format. Izborom prvog taba (Indents and Spacing) određujemo uvlačenje i način poravnavanja teksta. Poravnavanje izabiramo u polju Alignment. Tu možemo odrediti da se tekst poravnava po lijevoj ivici (Left) pri čemu desna ivica nije poravnata ili da se poravnavanje vrši po desnoj ivici (Right) pri čemu lijeva nije poravnata. Takođe tekst možemo centrirati (Centered) ili narediti poravnanje po obadvije ivice (Justify). Kod poravnavanja po obadvije ivice program će povećati razmak između riječi u redu kako bi i lijeva i desna ivica teksta bila pravilno poravnata.

Osnove MS Word-a

Ivicu paragrafa možemo uvući u odnosu na margine (Indentation). Pri tome posebno možemo postaviti vrijednosti za lijevu (Left) i desnu (Right) ivicu. Posebno možemo odrediti način

ispisivanja prvog reda i to tako da u polje Special postavimo vrijednost First line ako želimo uvući prvi red ili vrijednost Hanging ako želimo istaknuti prvi red. U oba slučaja u odgovarajuće polje By upisujemo željenu vrijednost.

U području Spacing određujemo razmake. Posebno možemo zadati razmak u odnosu na prethodni paragraf (Before) te razmak u odnosu na naredni paragraf (After). Razmak između redova unutar paragrafa određujemo u polju Line spacing, a postavljanjem odgovarajuće vrijednosti u ovo polje možemo u polju At numerički odrediti tačan razmak.

Izborom drugog taba (Line and Page Breaks) određujemo ponašanje paragrafa. Uključimo li opciju Widow/Orphan, naređujemo programu da nikada na narednu stranu ne prenese samo jedan red. Želimo li da se cijeli paragraf nalazi na istoj stranici , uključit ćemo opciju Keep lines together, a ako paragraf želimopovezati sa prethodnim paragrafom (npr. sa naslovom koji mu prethodi), uključit ćemo opciju Keep with next. I na kraju ako želimo da paragraf počinje uvijek na novoj stranici uključit ćemo opciju Page break before.

Za određivanje izgleda paragrafa možemo koristiti još dvije naredbe iz Format menija. Želimo li da paragraf počinje simbolom, brojem ili oznakom nivoa, to ćemo postići izvršavanjem naredbe Bullets and Numbering iz Format menija.

Osnove MS Word-a

Naredba Borders and Shading iz Format menija omogućava nam da oko paragrafa ili stranice postavimo linije. Odgovarajuću vrstu linija i njihovu debljinu biramo na prva dva taba ovoga prozora (Borders i Page Border). Osim toga možemo odrediti boju podloge (Fill) ili izabrati uzorak (Patterns) kojim će se ispuniti površina ispod paragrafa. Sve ove opcije se podešavaju na prozoru koji se dobije izborom taba Shading.

Ponekad je potrebno tekst složiti u dvije ili više kolona. To ćemo učiniti tako što označimo željeni dio teksta, a zatim izaberemo naredbu Columns iz Format menija. Na vrhu prozora koji dobijemo nudi nam se nekoliko unaprijed zadatih oblika, a željeni broj kolona možemo izabrati i u polju

Osnove MS Word-a

Number of columns. Ako je uključena opcija Equal column width, program će svakoj koloni

pridružiti istu širinu te jednak razmak između njih. Isključimo li ovu opciju, možemo nezavisno odrediti širinu za svaku kolonu pojedinačno. Ako između kolona želimo liniju uključit ćemo opciju Line between. Ove promjene mogu se odnositi na označeni (Selected) tekst ili na cijeli dokument (Whole document), što određujemo u polju Apply to.

Rad sa tabelama

Naredbom Insert iz Table menija možemo u tekst ubaciti tabelu, pri čemu će se otvoriti prozor u kome možemo zadati željeni broj vrsta (rows) i kolona (columns).

Tabela se može i nacrtati posebnim alatima koji su dostupni ako izaberemo naredbu Draw table iz Table menija.

Toolbar za crtanje tabela

Tabelu možemo napraviti i od već ukucanog teksta pod uslovom da je tekst razgraničen ili zarezom ili tipkom <TAB> . U tom slučaju nakon označavanja teksta biramo naredbu Convert iz Table menija.

Da bi popunili tabelu prvo se moramo locirati u željeno polje. Najjednostavniji način za to je da pozicioniramo miša nad ćeliju i klikom miša premjestimo kursor u to polje. Kretanje kroz tabelu je moguće korištenjem strelica na tastaturi ili tipke <TAB>.

Nakon što smo jednom napravili tabelu možemo povezivati dva ili više susjednih polja. Potrebno je označiti polja koja želimo povezati (pri tome nije važno da li se polja nalaze jedno pored drugog ili jedno iznad drugog), a zatim izabrati naredbu Merge Cells iz menija Table. Polja se mogu i podijeliti naredbom Split Cells iz menija Table.

Dodatak u Word-u 2000

Osnove MS Word-a

Rad sa slikama

Krajnji izgled dokumenta moguće je dodatno ukrasiti dodavanjem slika i grafičkih objekata. Grafički objekti su različite crte, simboli i likovi koje izrađujemo odgovarajućim alatima u samom Word-u.

Za ubacivanje slika služe naredbe iz menija Picture koji se nalazi u meniju Insert. Najjednostavniji način da u Word ubacimo sliku je da koristimo već pripremljene slike. Do slika iz Wordo-ve kolekije dolazimo naredbom Picture/Clip Art iz menija Insert. Sliku prebacujemo u dokument duplim klikom ili pritiskom na dugme Insert.

Želimo li dodati grafičke objekte potrebno je uključiti posebni toolbar za crtanje. To možemo učiniti naredom Toolbars/Drawing iz menija View. Ovaj toolbar nudi vrlo veliki broj mogućnosti za crtanje.

Osnovni elementi su prikazani odgovarajućim dugmadima. Potrebno je izabrati odgovarajuće dugme, a zatim pokazivač miša postaviti na željeno mjesto i potom držeći pritisnut taster na mišu “razvući” željeni oblik. Toolbar sadrži i dugmad za izbor željene debljine, boje i oblika objekta koji crtamo. Pritikom na dugme Auto Shape otvara se dodatni meni iz koga možemo izabrati cijeli niz dodatnih, unaprijed pripremljnih oblika koje možemo dodati u tekst.

Želimo li ukrasiti naslov, odnosno neku riječ u tekstu napisati na posebno “neobičan” način, na toolbaru postoji dugme označeno nagnutim plavim slovom A. Isti efekat ima i naredba

Picture/WordArt iz menija Insert. Nakon izbora ove naredbe na ekranu će se pojaviti prozor sa 12.3 34.5 12.34 XYZ MARKO Redovi se šire da bi tekst stao u polje.

Osnove MS Word-a

nekoliko unaprije definisanih ukrasnih formata naslova. Nakon izbora željenog oblika pojavljuje se prozor u koji upisujemo željeni tekst.

U tekst je moguće ubaciti i već postojeće slike napravljene u nekom drugom programu. To postižemo naredbom Picture/From File iz menija Insert.

Nakon što smo ubacili sliku u dokument klik miša na sliku je selektuje. Kada ja grafički objekat selektovan možemo ga premještati, mijenjati mu veličinu, kopirati, brisati, itd. Kada je grafički objekat selektovan pojavljuju kvadratići pomoću kojih možemo mijenjati veličinu objekta.

Nakon što selektujemo sliku (klikom miša) izborom naredbe Picture iz menija Format otvorit će se prozor u kojem određujemo format slike.

Zaglavlja i brojevi stranica

Poseban tekst moguće je napisati u zaglavlje pri vrhu stranice (Header) i kao fusnotu u dnu stranice (Footer). Upisani tekst pojavljivat će se na svim stranicama dokumenta, odnosno na svim

stranicama sekcije dokumenta (Section) ako dokument ima više sekcija. Želimo li upisati zaglavlje ili fusnostu, izabrat ćemo naredbu Header and Footer iz menija View. Kursor će skočiti u

zaglavlje trenutno aktivne stranice, a istovremeno će se na ekranu pojaviti poseban toolbar za rad sa zaglavljima.

Ova slika je selektovana jer se vide kvadratić_i

Osnove MS Word-a

U zaglavlje možemo upisati tekst na uobičajeni način, a dogmad na toolbaru nam omogućavaju da dodamo i brojeve strana, sekcija, datum, vrijeme i sl. Pesebno dugme na toolbaru nam omogućava prelazak na fosnotu u dnu stranice, a pritiskom na dugme Close izlazimo iz ovakvog načina rada. Nakon što jednom na stranici postavimo neko zaglavlje ili fusnotu, do njih možemo pristupiti i dvostrukim klikom na tekst zaglavlja. U većini slučajeva ovaj prostor koristimo za upisivanje brojeva stranica. No brojeve stranica možemo dodati u dokument i naredbom Page Numbers iz menija Insert.

Nakon izbora ove naredbe pojavit će se prozor u kojem možemo izabrati hoće li se brojevi stranica ispisivati u dnu (Bottom) ili pri vrhu (Top) stranice. Osim toga u polje Alignment određujemo da li se brojevi ispisuju na lijevoj (Left) ili desnoj (Right) ivici stranice, odnosno centrirano (Center). Štampamo li dokument dvostrano, pri čemu se razlikuju lijeve i desne strane, u ovom polju ožemo zadati da se brojevi stranica ispisuju na unutrašnjoj (Inside) ili vanjskoj (Outside) ivici.

Osnove MS Excel-a

Uvod

Excel je proizvod kompanije Microsoft, karakterističan po tome što je pisan isključivo za Windows okruženje. Excel se može dobiti u dvije moguće varijante: kao pojedinačni program ili kao dio paketa Microsoft Office.

Excel predstavlja jedan od najviše korišćenih programa uopšte, bilježeći prodaju u milionskim količinama i zadovoljavajući potrebe armije ekonomista, analitičara tržišta, berzanskih

brokera, inženjera konstruktora. Svrha ovog programa je korišćenje za tabelarne proračune.

On spada u tzv. Spreadsheet programe. Velika vrijednost spreadsheet programa leži u činjenici da su po pravilu veoma intuitivni. Iako Excel obiluje raznim alatima, potpuni početnik je u mogućnosti da u najkraćem roku savlada elementarne principe rada i da lagano kroz rad samostalno ovlada naprednim tehnikama. Najprije ćemo se malo zadržati govoreći o konceptu tabele i o elementima interfejsa, a potom ćemo vam pokazati koji su to koraci. Kada otkrijete prvih nekoliko postupaka, bićete u stanju da napravite svoju prvu tabelu.

Program Excel startujemo duplim (lijevim) klikom na ikonicu Excela, ukoliko postoji na desktopu.

Ukoliko ne postoji takva ikonica, kliknite na Start dugme i iz menija koji se otvori birate opcije Programs/Microsoft Excel

Kao i Word i Excel će se startovati i duplim klikom na bilo koji Excel dokument. Pri tome se istovremeno i otvara taj dokument.

Osnove MS Excel-a

Excel fajl predstavlja ekvivalent radne sveske (workbook) izdijeljene na radne listove

(Worksheets). Radna sveska otvara se prilikom pokretanja Excel-a. Fajl (dokument) radne sveske

ima ekstenziju .xls.

VAŽNO: primjetite paralelu sa Word-om. Word-ov dokument odgovara Excel-ovom dokumentu i njega nazivamo Workbook.

Novi dokument tj. nova Radna sveska je inicijalno nazvana Book1. Radni listovi su imenovani inicijalno sheet1, sheet2, sheet3, tako da se mogu pojedinačno izabirati. Inicijalno ih

ima 16, a može ih biti i više . Svaki radni list sastoji se od ćelija tj. polja, dobijenih u presjeku vrsta

i kolona radnog lista. U ćelije se unosi sadržaj tako da korisnik formira tabelu.

U jednu ćeliju se može unijeti različit sadržaj: broj koji može biti količina, iznos, datum,... tekst koji predstavlja neko zaglavlje, komentar, podatak bilo kakve vrste, izraz ili funkcija kojom se dobija neki rezultat. Izgled tabele je lako urediti, jer postoje alati za formatiranje svih elemenata.

Svaki radni list izdijeljen je na 256 kolona i 65536 vrsta, kada je riječ o verziji Excel-a iz paketa Microsoft Office 2000. Ranije verzije imale su manji broj vrsta. Kolone su označene slovima abecede: A,B,C,...,Z,AA,AB,AC,...,IT,IU,IV, a vrste su označene brojevima počev od 1 pa do 65536. Ta polja, koja sadrže oznake, nazivaju se respektivno labele kolona tj. vrsta. Svaka ćelija radnog lista jednoznačno je imenovana u okviru tog radnog lista kombinacijom oznake vrste i kolone, pa bi prva ćelija imala oznaku A1.

Obzirom da radni listovi unutar jedne radne sveske imaju takođe unikatna imena, kombinacija imena radnog lista, oznake vrste i kolone određuje jednoznačno koordinate ćeliie unutar date radne sveske.

Otvaranje novog dokumenta

Unutar Excela, kao i kod Worda, možete istovremeno imati otvoreno više dokumenata. Osim toga u svakom trenutku možete izraditi i novi (prazan) dokument. Novi dokument kreira se naredbom New iz File menija

Ćelija A1 koja se nalazi na radnom listu Sheet 1

Labele kolona A, B, C...

Labele (oznake) vrsta 1, 2, 3...

Osnove MS Excel-a

ili biranjem opcije File / Open za otvaranje već postojećeg dokumenta.

Kada ste jednom otvorili Excel i u njemu radnu svesku, možete pored nje otvoriti još radnih svesaka, obzirom da je Excel program koji podržava MDI (multiple document interface), što znači da je moguće otvoriti više prozora odjednom unutar programa i simultano raditi sa njima. Te prozore možete postavljati na različite načine na radnoj površini programa.

Preimenovanje radnog lista

Dobra praksa u radu, i u slučaju Excela, je naravno davanje smislenih imena radnim listovima, kao i samim Excel dokumentama. Preimenovanje radnog lista može se izvršiti na više načina. Najbrži je da dva puta kliknete lijevim tasterom miša na jezičak sa imenom radnog lista, a zatim ukucate novo ime radnog lista preko postojećeg. Drugi način za preimenovanje radnog lista je da desnim tasterom miša kliknete na jezičak sa imenom radnog lista (npr. Sheet1) a zatim odaberete stavku RENAME i ukucate novo željeno ime. Taj red u dnu ekrana u kome se nalaze jezičci, naziva se sheet tabs.

Preimenovanje radne sveske (Excel fajia)

Preimenovanje radne sveske, fajla, obavljate prilikom snimanja dokumenta. Prvo snimanje radne sveske možete obaviti kroz meni File/Save As... Ako radna sveska do tada nije snimana, dijalog Save As dobijate i pozivom komande Save. Komandu Save As upotrijebićete naravno i ako neki već sačuvani dokument želite da snimite pod drugim imenom ili u nekom drugom folder-u tj. fascikli. Ukoliko upotrijebite komandu Save u slučaju da je dokument prethodno sačuvan, snimljen, snimićete i naknadno izvršene promjene u već postojeći dokument - fajl.

Pozicioniranje

Kretanje po radnom listu

Postoji mnogo načina kretanja po radnom listu. Pozicioniranje unutar radnog lista može se vršiti pomocu miša i pomoću tastature.

Osnove MS Excel-a

Uz pomoć miša, selekcija željene ćelije vrši se jednim klikom na tu ćeliju. Preskakanje grupe popunjenih ćelija može se vršiti mišem, tako što se selektuje jedna ćelija, a zatim se mišem pozicioniramo na neku od stranica te ćelije (desnu, ako želimo u desno, donju, ako želimo na dolje itd.)

Pomjeramo miša dok pokazivač ne poprimi oblik četri strelice, a zatim duplim klikom na stranicu ćelije pomjeramo se pravo na kraj tabele u željenom smjeru.

Upotreba miša na klizačima za vodoravno i uspravno pomjeranje je standardna: klikom na strelicu skroluje se jedan red iii kolona, a klikom na područje klizača skroluje se čitav sadržaj ekrana. Hvatanjem i vučenjem tastera klizača prelazite veće područje odjednom. Obratite pažnju da ovakvim kretanjem ne mijenjate aktivnu ćeliju.

Ako želite da se postavite na neku konkretnu ćeliju, to ćete lako učiniti klikom miša na nju, ako je vidljiva. Ako nije vidljiva, upotrebom klizača je možete učiniti vidljivom, pa onda kliklnuti na nju.

Pozicioniranje pomoću tastature

Ako želite da se postavite na neku konkretnu ćeliju, čije koordinate znate, možete to učiniti pritiskom tastera F5, ili kroz meni EDIT/ GO TO, ili pritiskom kombinacije tastera CTRL+G i unesite adresu ćelije na koju hoćete da odete, izaberete sa liste aktivnih referenci.

Na ovaj način otvoriće vam se prozor sa imenom Go to, u kome možete da unesete adresu željene ćelije i to u boksu Reference, a zatim kliknete OK. U tom prozoru postoji i polje sa imenom Go to, u kome se nalaze najviše 4 adrese a na koje ste se posljednji put pozicionirali korišćenjem komandi Go to (ako prethodno niste koristili ovu komandu, to polje će biti prazno).

Na neku od tih ćelija možete se pozicionirati tako što selektujete priloženu adresu a zatim kliknete OK (adrese su predstaljene u obliku $A$1 npr. za ćeliju A1). Slično možete učiniti tako što ćete se mišem pozicionirati na Name box, sa lijeve strane od formula bar-a, a zatim u njemu ukucati adresu ćelije na koju želite da se pozicionirate i pritisnuti ENTER.

Korišćenjem tastature od susjedne do susjedne ćelije kretanje se obavlja upotrebom tastera strelica. Kretanje na desno

može se izvesti i upotrebom tastera TAB. Kombinacija tastera SHIFT+TAB vrši pomijeranje u lijevo. Analogno, sa ENTER i SHIFT+ENTER prelazi se na donju, tj. gornju ćeliju, respektivno. Taster CTRL, u kombinaciji sa pritisnutim nekim od tastera strelica pomijera aktivnu ćeliju na prvu sljedeću popunjenu ćeliju u smjeru pritisnute strelice. Prazne ćelije bivaju preskočene. Ako u željenom smjeru nema popunjenih ćelija, aktivna ćelija postaje posljednja ćelija na kraju ili na početku vrste, tj. kolone iako je ona prazna.

Pritiskom prvo na taster END, a zatim na neku od strelica, pomijeramo se na posljednju popunjenu ćeliju u nizu, u željenom smjeru. (Posljednja popunjena ćelija u nizu je ona poslije koje se nalazi prazna ćelija). Takođe, ako u željenom smjeru nema popunjenih ćelija, aktivna postaje posljednja ćelija u željenom smjeru.

Pritiskom na taster HOME, odlazite na početak tekućeg reda (krajnje lijevu ćeliju).

Sa CTRL+HOME pozicionirate se direktno u gornji lijevi ugao aktivnog dijela radnog lista, inicijalno u ćeliju A1.