Sigurnost na moru - skripta

SIGURNOST NA MORU

STCW (International Convention on Standards of Training

Certification and Wathckeeping) – konvencija o standardima uvjezbavanja , stjecanja ovlastenja i drzanja straze.

1964.god uspostavljen je zajednicki odbor IMO-a i ILO-a

posvecen uvjezbavanju pomoraca (IMO / ILO Joint Commitee on Training). Odbor je pripremao spis (Document for

Guidance) koji je trebao posluziti kao uputa drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjednika , casnika i clanova posade.

Na temelju tog spisa skupstina IMO-a je 1971.god donijela odluku o usvajanju posebne konvencije posvecene naobrazbi pomoraca.

Danas konvencija obvezuje 135 drzava. Tijekom 80-tih godina odredbe konvecnije vise nisu zadovoljavale potrebe međunarodne pomorske zajednice (zbog razvoja

tehnologije , smanjivanja broja clanova posade ,

multinacionalnih posada). Zbog toga se na konferenciji 1995.god potpuno mijenja prilog konvencije , koji stupa na snagu 1997.god. Drzavama je ostavljeno 5 godina za

potpunu primjenu odredaba konvencije. Prilog konvecnije se sastoji od 8 poglavlja.

U prvom poglavlju utvrđena su prava i obveze drzava.

Drugo poglavlje utvrđuje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjednike , casnike palube i clanove posade palube.

Trece poglavlje utvrđuje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja za sluzbu stroja.

Cetvrto poglavlje se odnosi na casnike i clanove posade koji su odgovorni za radiokomunikacije u slucaju opasnosti.

Peto poglavlje propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti

zapovjednici , casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova.

Sesto poglavlje se odnosi na uvjete sjecanja ovlastenja casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu U sedmo poglavlje uvrstene su odredbe:

ME UNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBEĐ

Međunarodne pomorske organizacije udruzenja s pretezitim ciljem unapređivanja djelatnosti u svezi s iskoristavanjem mora i podmorja , pomorstvom i pomorskom plovidbom.

SLUZBENE ORGANIZACIJE

Međudrzavne ili međuvladine organizacije bave se zadacima organizacije i koordinacije djelatnosti od zajednickog znacaja Specijalizirane ustanove UN-a:

-Međunarodna pomorska organizacija -Međunarodni savez za telekomunikacije -Svjetska meteroloska organizacija

-Međunarodna zdravstvena organizacija -Međunarodna organizacija rada

NESLUZBENE ORGANIZACIJE

Vezane su uz iskoristavanje i istrazivanje mora , pomorstva i pomorske plovidbe

Posebno se isticu:

-Međunarodna hidrografska organizacija (IHO)

-Međunarodno udruzenje ustanova za svjetionike (IALA) -Međunarodni savez udruzenja zapovjednika pomorskih brodova (IFSMA)

-Međunarodno udruzenje luka i pristanista (IAPH) -Međunarodno udruzenje pomorskih peljara (IAMP)

ME UNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA -Đ International Maritime Organization (IMO)

Osnovana je konvencijom o međuvladinoj pomorskoj savjetodavnoj organizaciji (IMCO – Intergovernmental Maritime Consultative Organization)

Usvojena je 1948.god u Zenevi , stupila je na snagu 1958.god

Zadace organizacije:

“Da osigura ustroj s ciljem suradnje između vlada na polju drzavne uprave i prakse o tehnickim predmetima svake vrste koji utjecu na pomorstvo uposleno u međunarodnoj trgovini; da ohrabri i pruzi podrsku opcem usvajanju najvisih standarda u pogledu pomorske sigurnosti uspjesnosti

plovidbe te sprecavanja i nadziranja oneciscenja mora s brodova“

Ima 158 drzava clanica (98,47 % svjetske trgovacke flote) i dva pridruzena clana

Uzdrzava se izravnim uplatama drzava clanica (iznos je razmjeran postotku tonaze flote pojedine drzave)

Sastoj se od:

SKUPSTINA-najvece upravljacko tijelo, clanovi su sve

drzave clanice organizacije, sastaje se svake dvije godine Odgovorna je za odobravanje programa rada , proracuna , te bira clanove vijeca Na prijedlog clanova donosi redukcije

VIJECE-izvrsno tijelo Organizacije , ima 32 clana izabrana na

zasjedanju skupstine.

Nadzire rad Organizacije između dva zasijedanja Skupstine, usklađuje rad tijela organizacije, prima izvjesca, imenuje tajnika Organizacije

ODBOR ZA POMORSKU SIGURNOST- (Maritime Safety

Commitee – MSC)

Najvise tehnicko tijelo organizacije

Clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije

Zadace odbora su da razmotri svaki predmet vezan za pomagala za navigaciju, konstrukciju i opremu brodova, pravila o sprecavanju sudara na moru, rukovanje opasnim teretima, istrazivanje pomorskih nezgoda.

PRAVNI ODBOR (Legal Commitee – LC)

Uspostavljen je 1967.god. kao posebno tijelo organizacije Ovlasten je djelovati u svim pravnim pitanjima u djelokrugu organizacije clanovi odbora su sve drzave clanice

organizacije.

Posebno je vazan rad odbora na izradi tekstova konvencija , te na tumacenju međunarodno prihvacenih spisa.

ODBOR ZA ZASTITU MORSKOG OKOLISA (Maritime

Environment Protection Commitee – MEPC)

Zaduzen je za razmatrati svaki predmet vezan za sprecavanje i nadzor oneciscenja mora s brodova

ODBOR ZA TEHNICKU SURADNJU (Technical Co-opreation

Commitee –TCC)

Podređeno tijelo vijecu, kasnije kao zasebni odbor.

Zaduzen je za sve predmete koji se ticu tehnicke suradnje između drzava

ODBOR ZA OLAKSICE (Facilitation Commitee – FC)

Djelovanje na uklanjanju nepotrebnih formalnosti u međunarodnom pomorskom prometu.

Zaduzeno je za obavljanje svakodnevnih poslova potrebnih za redovno djelovanje organizacije. Na celu se nalazi glavni tajnik organizacije.

ME UNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKIHĐ ZIVOTA NA MORU

International Convention on the Safety of Life at Sea SOLAS 1914.god. nakon potonuca Titanica danas je na snazi

konvencija iz 1974.god. a obvezuje 141 drzavu

Utvrđene su tehnicke znacajke izgradnje i opreme brodova, te nacini obavljanja pojedinih postupaka sa stajalista

sigurnosti broda i ljudi u moru.

Poglavlje I Opce odredbe ima tri dijela

U dijelu A- primjena i definicije- utvrđuje se opseg primjene konvencije (svi putnicki brodovi, teretni brodovi veci od 500BT)

U dijelu B- pregledi i svjedođbe- propisuju se nacini pregleda brodova, odnosno svjedođbe koje se izdaju temeljem

konvencije.

Pravo drzave da pregledava brodove drugih drzava ako postoj opravdana sumlja.

U dijelu C- nezogede- drzave se obvezuju provoditi istrazne radnje u slucaju pomorskih nezgoda.

Poglavlje II Konstrukcija, struktura, pregradnja i stabilnost,

strojni i elektricni uređaji, protupozarna zastita, otkrivanje i gasenje pozara

Poglavlje III Sredstva i uređaji za spasavanje.

Dio A donosi opce odredbe, izuzeca te nacin ispitivanja sredstva za spasavanje.

Dio B (zahtjevi za brodove i sredstva za spasavanje) donosi zahtjeve koje mora ispunjavati svaki brod.

Poglavlje IV Radiokomunikacije

Utvrđuje broj i obiljezja telekomunikacijske opreme broda sa stajalista sigurnosti.

U dijelu A navode se opce odredbe o primjeni i zadacama sustava

U dijelu B navode se obveze drzava ugovornica

U dijelu C navode se zahtjevi koje mora ispunjavati brodska radiokomunikacijska oprema

Poglavlje V Sigurnost plovidbe, sadrzi odredbe koje se

odnose na uređenje, te djelatnosti sa stajalista sigurnosti. Nacini primanja i predaje poruke o pogibelji, plovidbe u blizini leda

Poglavlje VI Prijevoz tereta odnosi se na rukovanje teretima

Dio A- opce odredbe

Dio B- posebne odredbe za rasute terete osim zita Dio C- prijevoz zita

Poglavlje VII Prijevoz opasnih tereta, utvrđuje nacin

prijevoza opasnih tereta

Poglavlje VIII Nuklearni brodovi, mjere sigurnosti, nadzor,

svjedođbe, te nacin istrage u slucaju nezgode nuklearnih brodova.

Poglavlje IX Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti, brodar

se obvezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi sustav upravljanja sigurnoscu i zastitom okolisa. Cilj sustava je osigurati zadovoljavajucu sigurnost plovidbe, sprecavanje ozljeda i gubitaka zivota, izbjegavanje oneciscenja.

Poglavlje X Mjere sigurnosti za vrlo brze brodove, odnosi se

na plovila koja se krecu velikim brzinama (High Speed Craft)

Poglavlje XI Posebne mjere za unapređenje sigurnosti

Utvrđuje se na nacin ovlastenja za rad organizacija koje u ime pojedine drzave izdaju svjedođbe o sposobnosti broda za plovidbu

Poglavlje XII Dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute

terete

Obvezuje brodove za prijevoz teskih rasutih tereta duzine 150m ili vise da izdrze naplavljivanje jednog prostora, da budu pregledavani prema poboljsanom postupku nadzora.

KONVENCIJA O ME UNARODNIM PRAVILIMA OĐ IZBJEGAVANJU SUDARA NA MORU 1972

Prva konvencija 1889.god. u Washingtonu

Danas su na snazi pravila donesena 1972, a stupila su na snagu 1977.god. obvezuje 135 drzava.

Prilog konvencije sadrzi 37 pravila podijeljenih u pet poglavlja i tri dodatka

Prvo je poglavlje uvodno

Drugo poglavlje navodi pravila o izbjegavanju sudara na moru u svim uvjetima vidljivosti

Trece poglavlje propisuje pravila koristenja svjetlosnih i zvucnih znakova

Cetvrto poglavlje utvrđuje nacin koristenja zvucnih i svjetlosnih znakova

Peto poglavlje navodi dopustena izuzeca, u dodacima pravila navode se zahtijevna tehnicka obiljezja zvucnih i vizualnih oznaka

ME UNARODNA KONVENCIJA O SPRIJECAVANJUĐ ONECISCENJA MORA S BRODOVA – International

Convention on the Prevention of Pollution from Ships MARPOL

1973 London- da bi utvrdila postupke pomoraca odnosno opremu broda poradi djelotvorna sprecavanja odnosno umanjivanja oneciscenja mora s brodova

Sastoj se od osnovnog teksta, dva protokola i pet priloga

Prilog I – odnosi se na prijevoz nafte morem, utvrđuje

pravila u pogledu konstruktivne zastite od oneciscenja te nacin i kolicinu dopustenog ispustanja nafte u more.

Prilog II- odnosi se na druge tekuce terete (osim nafte) koji

se prevoze brodovima za prijevoz kemikalija.

Stetne tvari podijeljene su u cetiri skupine, a za svaku su tvar određeni nacini ispustanja u more ovisno o podrucju plovidbe

Prilog III-mjere sprecavanja oneciscenja tvarima koje se

prevoze zapakirane ili u spremnicima

Prilog IV-sprecavanje oneciscenja mora fekalijama s

brodova

Prilog V-oneciscenje mora smecem

Svaki prilog stupa na snagu odvojeno, prva dva priloga su obvezna, pristupanje ostalim prilozima prepusteno je volji drzava.

ME UNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMAĐ

International Convention on Load Lines LOADLINE

brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja sa stajalista najmanjeg dopustenog nadvođa.

Stupila je na snagu 1968.god. obvezuje 145 drzava Sastoji se od opceg dijela i tri priloga

Opci dio-navedene su obveze vlada ugovornica pri primjeni

konvencije , te uvjeti pod kojima brodovi mogu obavljati međunarodna putovanja

Prilog I-pravila za određivanje teretnih vodenih linija.

Teretna vodena linija se određuje neizravno, određivanjem najmanjeg nadvođa na temelju duljine broda.

Svi brodovi u potpuno nakrcanom stanju moraju prebroditi naolavljivanje bilo kojeg zatvorenog prostora.

Prilog II-naveden je zemljovid s ucrtanim podrucijma u

kojma se dopusta uranjanje broda do pojedine propisane oznake na boku broda sukladno hidrometeoroloskim uvjetima

Prilog III- sadrzava uzroke svjedođbi koje propisuje

konvencija

ME UNARODNA KONVENCIJA O BAZDARENJU 1969Đ

International Convention on Tonnage Measurement of Ships London 1969, stupila na snagu 1982, obvezuje 126 drzava Utvrđen je nacin proracuna velicine (tonaze) broda s

prvenstvenom namjerom određivanja obveznosti primjene pojedinih nacionalnih i međunarodnih propisa.

Velicinu broda određuju brutotonaza i netotonaza, koje se izracunavaju neovisno. U pravilu je netotonaza za 30% manja od brutotonaze. Tonaza je bezdimenzionalni broj.

ME UNARODNA KONVENCIJA O STANDARDIMAĐ

STRAZE

International Convention on Standards od Training Certification and Watchkeeping STCW

Zajednicki odbor IMO-a i ILO-a pripremio je poseban spis (Document for guidance) koji je trebao posluziti kao uputam drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjenika,

casnika i clanova posade.

1978.god. u Londonu usvojena je posebna konvencija o naobrazbi i izobrazbi pomoraca (najveca i najznacajnija konvencija do tada)

Stupila je na snagu 1984 god obvezuje 135 drzava

Vec tijekom 80-tih godina odredbe konvencije vise nisu zadovoljavale potrebe međunarodne pomorske zajednice 1995 sazvana je nova konferencija na kojoj je potpuno

izmjenjen prilog konvencije, koji je stupio na snagu 1997god Drzavama je ostavljeno 5 godina za primjenu

Prilog konvencije sastoj se od osam poglavlja

Prvo poglavlje- utvrđena su prava i obveze drzava prema

vlastitim pomorcima i prema IMO-u.

Drugo poglavlje- utvrđuje nacin i uvjete stjecanja

ovlastenja za zapovjednike, casnike i clanove posade palube.

Trece poglavlje- utvrđuje nacine i uvjete stjecanja

ovlastenja za sluzbu stroja

Cetvrto poglavlje- se odnosi na casnike ili clanove posade

odgovorne za radiokomunikacije u slucaju opasnosti.

Peto poglavlje- propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti

zapovjednici, casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova.

Sesto poglavlje- ovlastenja i uvjete stjecanja ovlastenja

casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu (napustanje broda, sigurnost broda)

omoguceno uvođenje ovlastenja odnosno duznosti koje odskacu od uobicajene strukture posade broda

Osmo poglavlje- propisuje nacine obavljanja straze, te

posebice mjere za sprecavanje posljedica umora

Izdan je i poseban pravilnik (STCW Code) koji je podijeljen u dva dijela A i B. Primjena priloga A je obvezna, a njime su propisana obvezna znanja i vjestine, te nacin njihove

provjere pri stjecanju pojedinog ovlastenja. Pritom se razina znanja razlikuje s obzirom na razinu odgovornosti.

Dio B je preporuka (uputa) drzavama o nacinu primjene odredaba iz odjela A.

ME UNARODNA KONVENCIJA O POMORSKOMĐ

TRAGANJU I SPASAVANJU 1978 International Convention

on Maritime Search and Rescue SAR

Hamburg 1978.god. stupila na snagu 1985.god prilog

konvencije mijenjan je rezolucijom iz 1998.god. a izmjene su stupile na snagu 2000.god

Prilog izmjene konvencije sadrzi 5 poglavlja

Za razliku od drugih konvencija SAR najvise obvezuje drzavu Prihvatilo je 66 drzava

U prvom poglavlju priloga konvencije navode se definicije

koje se koriste u tekstu.

U drugom poglavlju obvezuju se drzave da utvrde pravnu

utemeljenost sluzbe traganja i spasavanja, odrede ovlasti, osiguraju sredstva i komunikacijske veze, odrede podrucja ovlasti.

Drzave preuzimaju obvezu da uspostave centre za

koordinaciju traganja i spasavanja, te da ih obvezu na blisku suradnju sa zrakoplovnim sluzbama traganja i spasavanja

Trece poglavlje posveceno je suradnji između sluzbi

U cetvrtom poglavlju se pozivaju drzave da stave na

raspolaganje podatke, planove i informacije o svojim centrima za koordinaciju traganja i spasavanja

Peto poglavlje posveceno je sustavima izvjescivanja s

brodova

Uz konvenciju je pridruzen prirucnik (International Aeronautical and Maritime Search and Rescue Manual IAMSAR), koji je podijeljen u tri dijela:

1. Ustroj i upravljanje (Organization and Menagment)

2. Usklađivanje traganja i spasavanja (Mision Co-ordination) 3. Jedinice traganja i spasavanja (Mobile Facilities)

PRIMJENA ME UNARODNIH KONVENCIJA I PREPORUKAĐ

prihvacanjem međunarodnih konvencija drzave preuzimaju obveze njihove primjene

TRAGANJE I SPASAVANJE NA MORU – OBVEZA SPASAVANJA

Pruzanje pomoci osobama u nevolji na moru od davnina je prihvacneo pravilo, tu obvezu nalazu mnoge konvencije, te odredbe nacionalnih zakonodavstva.

Obveza drzave da organizira pruzanje pomoci na moru temelji se na odredbama konvencije UN-a o pravu mora kojima je utvrđeno da ce “svaka obalna drzava podupirati osnivanje, rad i odrzavanje prikladne sluzbe traganja i spasavanja radi sigurnosti na moru i iznad mora“

Drzava se obvezuje da ce sluzbi traganja i spasavanja: -osigurati pravni okvir djelovanja

-osigurati sredstva -osigurati sredstva

-osigurati sredstva veze

-osigurati provedbu djelatnih zadaca -omoguciti unapređenje rada sluzbe

Obveza zapovijednika

Zapovijednik broda koji je u mogucnosti pruziti pomoc duzan je sto brze krenuti u pomoc i obavijestiti unesrecene i sluzbu traganja i spasavanja

USTROJ SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA

Spasavanje je najcesce povezano sa traganjem (traganje prethodi spasavanju ako polozaj nije poznat)

Traganje i spasavanje nece biti uspjesno bez stalno pripravne sluzbe

Temeljna nacela ustroja takve sluzbe utvrđena su SAR konvencijom (1979.Hamburg) i IAMSAR prirucnikom

Prema SAR-u drzave bi trebale usklađivati rad sluzbi traganja i spasavanja (bilateralnim ili multilateralnim ugovorima), takvim ugovorima treba urediti pitanja prelaska drzavnje granice i poziv u pomoc jedinica druge drzave.

Susjedne drzave bi morale dopustiti spasilackim jedinicama druge drzave ulazak na svoj teritorij iskljucivo radi traganja i spasavanja.

Ovlastena osoba sluzbe traganja i spasavanja duzna je zatraziti dopustenje za ulaz ili prolaz na teritorij druge

drzave, u zahtjevu se moraju navesti svi podaci o radnjama koje se namjeravaju provesti.

Drzave se poticu da ostvare sto bolju suradnju između pomorskih i zrakoplovnih jedinica

uprave, odgovorno za uspostavu, ustroj i odrzavanje rada sluzbe (najcesce mjerodavno ministarstvo)

Rukovodstvo sluze duzno je izraditi plan sluzbe traganja i spasavanja i u tom planu:

-ustvrditi podrucije nadleznosti

-osigurati sredstva, opremu i osoblje

-zaljuciti ugovore sa korisnicima sredstva , susjednim zemljama, drugim osobama koje pruzaju usluge sluzbe

-podijeliti podrucje nadleznosti na određen broj podpodrucja -izraditi program obucavanja osoblja

CENZAR ZA KOORDINACIJU TRAGANJA I SPASAVANJA

Rescue Co-ordination Center – RCC

Temeljna je jedinica sluzbe odgovorna za provedbu traganja i spasavanja u podrucju nadleznosti. U pravilu drzava

uspostavlja jedan centar na cijelom podrucju nadleznosti Centar mora imati:

-razrađen plan provedbe traganja i spasavanja -prostor za rad

-sredstva i opremu -uvjezbano osoblje

Za rad centra odgovoran je njegov rukovoditelj, djelatnosti centra temelje se na planu djelatnosti koji sadrzi pravila i podatke o:

-djelatnim postupcima

-djelatnostima pojednih odjela

-sredstvima veza i nacinu njihova koristenja -osoblju

RCC mora raspolagati pouzdanim sredstvima veze za komunikaciju sa:

-spasilackim jedinicama -spasilackim podcentrima -meteoroloskim uredima -medicinskim ustanovama

SPASILACKI PODCENTAR – Rescue Sub-Centre RSC

Osniva se na podrucju nadleznosti RCC-a u slucajevima kada centar nije u mogucnosti obavljati neposredan nadzor nad spasilackim jedinicama na tom podrucju

To ce biti u slucajevima:

-ako sredstva veze ne omogucuju pouzdano prenosenje poruka između centra za koordinaciju i spasilackih jedinica -ako centar obuhvaca podrucje nekoliko drzava

-ako se pretpostavlja da ce nadzor i usklađivanje traganja i spasavanja biti djelotvorniji iz blizeg sredstva

Podrucje nadleznosti, ovlastenja podcentra određuje rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja.Podcentri nisu ovlasteni za izravnu suradnju sa susjednim drzavama. U pravilu je podcentar skromnije opremljen od centra

STANICE ZA UZBUNJIVANJE

Mogu se uspostaviti kao dio sluzbe traganja i spasavanja na pogodnim mjestima i o njima se obavjestava javnost.

Zadaca im je prijam obavijesti o nezgodi iz prigodnih izvora ili neposrednim opazanjem

Nakon prijama obavijesti stanice o tome obavjestavaju centar ili podcentar radi usklađivanja provedbe traganja i spasavanja

OBALNE RADIOSTANICE Cast Radio Stations – CRS

Smatraju se dijelom sluzbe traganja i spasavanja,

zahvaljujuci prikladnoj opremi i sluzbi slusanja cesto prve prime obavijest o nezgodi

Centri i podcentri odrzavaju tjesnu suradnju s obalnim radiostanicama

Uobicajena uloga CRS-a je da odrzava neposrednu vezu između RCC-a , RSC-a i osoba na mjestu nezgode i osiguraju komunikacijsku podrsku tijekom traganja i spasavanja.

UVJEZBAVANJE OSOBLJA SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA

Uspjesnost rada sluzbe traganja i spasavanja temelji se na uvjezbanosti osoblja. Program uvjezbavanja izrađuje

rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja i nijme je

obuhvaceno osoblje centra, podcentra i spasilackih jedinica. Program uvjezbavanja treba sadrzavati:

-osnovni program za stjecanje znanja i vjestina -program uvjezbavanja za stjecanje iskustva -vjezbe

Vjezbe su najvazniji dio i izvode se u redovnim vremenskim razmacima

SREDSTVA TRAGANJA I SPASAVANJA

Vlastita sredstva sluzbe traganja i spasvanja ili sredstva i osoblje od drugih drzavnih sluzbi ili lokalnih vlasti

Drzave uglavnom koriste postojeca sredstva u svom

vlasnistvu, koja nisu namijenjena traganju i spasavanju, ali se mogu prilagoditi (sredstva MO-a i MUP-a, ali i drugih sluzbi kao sto su vatrogasci, obalne radio stanice itd...)

Veliku pomoc mogu pruziti sredstva privatnih poduzeca i pojedinaca, cime se uvelik smanjuju troskovi i unapređuje

djelatnost sluzbe. (zrakoplovna i brodska poduzeca, brodovi na redovnim prugama, ribarski brodovi)

S takvim se organizacijama i pojedincima zakljucuju posebni ugovori o suradnji kako bi sto brze mogli zapoceti traganje i spasavanje

SPASILACKE JEDINICE Rescue Unit – RU

RU je svako pomorsko, zracno ili kopneno sredstvo s

prikladnom opremom, sredstvima veze i obucenim osobljem, koje je odgovorilo na poziv u pomoc

Spasilackom jedinicom smatra se i trgovacki brod ili

zrakoplov koji je duzan sudjelovati u traganju i spasavanju (ne smije ugroziti vlastitu sigurnost)

Namjenskim jedinicama smatraju se jedinice pod neposrednom upravom sluzbe traganja i spasavanja, izgrađene ili opremljene za te poslove.

Djelotvornost namjenskih jedinica - vrijeme potrebno za okupljanje posade i vrijeme potrebno za pripremu broda ili zrakoplova

Osoblje spasilacke jedinice mora biti u dobrom fizickom stanju, upoznato s obiljezjima podrucja djelovanja,

osposobljeno za odrzavanje opreme i pruzanje prve pomoci Među osobljem mora se nalaziti ljecnik

Spasilacke jedinice dijele se na pomorske, zrakoplovne i kopnene.

Pomorski brodovi ili pomorske brodice, mogu biti namijenjene traganju i spasavanju i opce namjene

Pomorski brodovi (Rescue Vesel RV) mogu sudjelovati u

traganju i spasavanju na otvorenom moru, daleko od maticnih luka.

Imaju dobra manevarska obiljezja, veliko podrucje djelovanja , veliku brzinu, dovoljan prostor za opremu i prezivjele.

U pravilu su to zatvoreni brodovi visoka nadgrađa sto im omogucava plovidbu po nepovoljnim vremenskim uvjetima Duzina im je 17-35m , a brzina 25-30 cvorova

Opremljeni su radarima, rasvjetnim tijelima (za traganje) te opremom za podizanje ljudi iz mora, za prvu pomoc, za tegljenje (spasavanje)

Visoki troskovi nabave i odrzavanja Oznaka RV+brzina (RV 10)

Za traganje i spasavanje mogu posluziti manji ratni brodovi, tegljaci, peljarski brodovi

Pomorske spasilacke brodice (Rescue Boat RB)

Koriste se u podrucjima uz obalu, grade se kao

deplasmanska plovila duzine do 15m i brzine do 25cvorova. Mogu biti od krutog materijala ili kombinacija krutog dna i pneumatskih spremnika (brodica do 10m)

Glavni cilj im je omogucavanje podizanja ljudi iz mora i prebacivanje s drugih brodova i brodica. Oprema

namijenjena traganju rijetko se ugrađuje.

Nedostatak im je ogranicena mogucnost djelovanja pri nepovoljnim vremenskim uvjetima

Oznaka RB (14)

Vrlo brzi spasilacki brodovi Fast Rescue Boat – FRB

Pneumatske brodice s krutim dnom, duljine 8-15m motorom snage 150-250kW brzina im je veca od 30cvorova

Osnovna namjena im je da za vrlo kratko vrijeme stignu do mjesta nezgode, podignu ljude iz mora i vrate se u maticnu luku

ZRAKOPLOVNE SPASILACKE JEDINICE

Zrakoplovi su najpogodnija sredstva za brzo pretrazivanje

sirokih prostora. Sluzba nadzora zracnog prometa moze pozvati svaki zrakoplov da pruzi pomoc, ali ce njihove mogucnosti biti ogranicene (ako to nije zrakoplov sluzbe traganje i spasavanja). U skladu s tim osnovna pomoc koju pruzaju trgovacki zrakoplovi sastoji se u pracenju odasiljanja na zrakoplovnim frekvencijama pogibli (121.5 MHz i 243 MHz) i prenosenju poruka sluzbi za traganje i spasavanje. Zbog ogranicene kolicine goriva, vrijeme zadrzavanja

zrakoplova na mjestu nezgode je ograniceno, stoga se dijele na zrakoplove:

-kratkog dometa (SR) podrucje djelovanja do 150M i do ½ sata zadrzavanja

-srednjeg dometa (MR) do 400M , 2½ sata -dugog dometa (LR) do 750M , 2½ sata

-vrlo dugog dometa (VLR) vise od 1000M , 2½ sata -iznimno dugog dometa (ULR) vise od 1500M , 2½ sata

Najcesce se koriste turboelisni zrakoplovi (omogucuju veliku max.brzinu leta i male brzine za pretrazivanje)

Brzina leta za traganje 100-150cvorova, a visina između 150-500m (danju), odnosno 500-700m (nocu).

Helikopteri su izvaredne letjelice za traganje , ali i za

spasavanje. Nedostatak im je ograniceno vrijeme leta, odnosno podrucje djelovanja.

Dijele se na:

-lake (HEL-L) podrucje djelovanja do 100M i 5 osoba -srednje (HEL-M) do 200M i 15 osoba

-teske (HEL-H) iznad 200M i vise od 15 osoba

Imaju opremu za podizanje, za prvu pomoc, te opremu za traganje

Posadu helikoptera cine 2-4 osobe

OPREMA I SREDSTVA ZA PREZIVLJAVANJE KOJA SE DOSTAVLJAJU OSOBAMA U OPASNOSTI

Da bi se ocuvali zivoti i zdravlje ugozenih osoba nuzno je dostaviti hranu i opremu za prezivljavanje.

Paketi koji se dostavljaju mogu sadrzavati: -medicinsku opremu

-hranu

-odjecu i pokrivace

-sredstva za signalizaciju ili komunikaciju -sredstva za paljenje vatre i osvjetljavanje

-razne predmete (otvaraci za limenke, posuđe, kompas) Ovom popisu mogu se dodati dodatne kolicine tekucine, pribor za desanilizaciju, pribor za ribolov, prsluke za spasavanje.

Spremnici i paketi u kojima se dostavlja oprema moraju biti vodonepropusni i cvrsti, moraju se lako otvarati. Sadrzaj svakog paketa ili spremnika mora biti naveden na prilozenim uputama.

Za oznacavanje sluze ove boje:

-crvena – za lijekove i prvu pomoc -plava – za hranu i vodu

-zuta – za pokrivace i odjecu -crna – za raznu opremu

-kombinacija boja – za mjesovit sadrzaj

Oprema koja se dostavlja uskladistena je na prikladnim mjestima i mora se redovito pregledavati.

SUSTAVI IZVJESCAVANJA S BRODOVA Ship Reporting

Systems – SRS

Osnovna namjena je unapređenje razine sigurnosti plovidbe u pojedinom podrucju

Ti sustavi se mogu podjeliti na dobrovoljne i obvezne.

Cilj dobrovoljnog izvjescivanja s brodova:

-smanjiti vremenski razmak od trenutka posljednjeg javljanja broda i pocetka traganja

-omoguciti brzo određivanje polozaja brodova koji mogu pruziti pomoc

-omoguciti određivanje sto manjeg podrucja traganja -olaksati pruzanje hitne medicinske pomoci

Obvezni sustavi izvjescivanja temelje se na odredbama

SOLAS konvecnije, a cilj im je unaprijediti sigurnost plovidbe. IMO je jedina organizacija ovlastena donositi upute, uvjete i pravila koji se odnose na ove sustave na međunarodnoj razini.

Ovi sustavi se uobicajeno odnose na brodove iznad određene velicine ili na brodove koji prevote opasne tvari, a

zapovjednici tih brodova duzni su dostavljati izvjesca o kretanju prema sluzbenim uputama.

razmacima ili prolaskom dogovorenih granicnih crta, a mogu biti: -plan plovidbe -izvjesce o polozaju -izvjesce o skretanju -zavrsno izvjece TRAGANJE NA MORU

Svrha traganja je utvrditi polozaj ljudi u nevolji (za najkrace moguce vrijeme). Spasitelji moraju iskoristiti svaki doprinos ljudi u nevolji (dok su jos sposobni) ali i svih drugih ljudi koji mogu pomoci.

Pocetak traganja

Traganje odnosno spasavanje moze zapoceti izravnim pozivom ljudi u nevolji ili na temelju zakljucka da su ljudi o cijem stanju nema drugih obavijesti u nevolji

Izravnim pozivom u pomoc smatraju se poruke koje sadrze ili potvrdu poziva upuceno:

-izravno u RCC s broda ili zrakoplova

-s broda ili zrakoplova posredstvom obalne radiostanice -od druge međunarodno potvrđene pomorske sredisnjice ili MRSC-a

-od centra COSPAS – SARSAT sluzbe ili INMARSAT-a o primljenoj poruci EPIRB-a

-od drzavnih sluzbi

Porukama opasnosti smatraju se:

-radiotelefonski signal pogibelji (MAYDAY) -signal pogibli upucen preko DSC uređaja

-SOS Morseov signal -rakete crvene boje

-komad narancaste jedrenine -dimni signal (narancasti dim) -neprekidno trubljenje

Nakon primanja obavijesti centar ce poceti voditi dnevnik u koji se unose svi primljeni podaci.

Ako je polozaj broda ili ljudi u opasnosti poznat spasavanje pocinje centar na cijem se podrucju objekt nalazi.

Ako je polozaj broda u opasnosti nepoznat centar koji je prvi obavijesten o tome preuzeti ce odgovornost za traganje i spasavanje.

Centar za koordinaciju utvrđuje stupanj opasnosti koji moze biti:

-stupanj neizvjesnosti -stupanj pripravnosti -stupanj pogibelji

Rukovođenje traganjem i spasavanjem

Traganjem i spasavanjem rukovode: -koordinator u centru za koordinaciju -zapovjenik mjesta nezgode ili

-koordinator povrsinskog traganja

Koordinator u centru (SAR Mission Co-ordinator) je dezurni

i ovlasteni sluzbenik RCC-a. Ta zadaca traje samo dotle dok traje traganje i spasavanje ili vjezba. U pravilu svoje zadace obavlja iz centra. Opseg duznosti koordinatora u centru određen je sluzbenim prirucnikom.

OSC) je zapovjednik namjenske jedinice sluzbe traganja i spasavanja kojeg je koordinator u centru odredio da

usklađuje operaciju na podrucju traganja. U pravilu to je zapovjednik naj prikladnijeg broda iz sastava sluzbe.

Koordinator povrsinskog traganja (Co-ordinator Surface

Search - CSS) je zapovjednik najpogodnijeg trgovackog broda. Njega određuje koordinator akcije ili sporazumno zapovjednici trgovackih brodova koji dolaze u pomoc

Brod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti slova FR , a nocu svjetlosnu oznaku koju sam određuje.

Postupak broda koji krece u traganje i spasavanje

Brodovi koji krecu prema podrucju nezgode, nakon prijama poziva, moraju na kartu ucrtati polozaj broda u nevolji te procijeniti vrijeme dolaska (ETA-Estimated Time of Arrival). Brod koji polazi u pomoc mora prikupiti sto detaljnije

podatke o mjestu nezgode.

Tijekom plovidbe prema mjestu nesrece treba:

-uspostaviti vezu s daleznim centrom za koordinaciju

-izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja ili zapovjednika mjesta nezgode o svakoj novoj informaciji

-privezati konopac uz oba boka broda na vodenoj liniji -pripremiti brodski teretni uređaj (dizalice, samarice) -pripremiti splav

-rasporediti posadu

-izabrati nacin traganja (uskalditi ga s brodovima koji su vec na mjestu nezgode)

Podrucje traganja

kojem se mogu nalaziti osobe u opasnosti. To se naziva mogucim podrucjem traganja (Possible Search Area) i

opisuje se kao najmanje podrucje u kojem se sigurno nalaze ljudi u nevolji.

Velicina moguceg podrucija utvrđuje se na temelju najveceg moguceg kretanja cila traganja:

-nakon posljednjeg isplovljenja ili nakon posljednog javljenog polozaja

-od pretpostavljenog ili tocnog polozaja u trenutku nezgode do trenutka pretpostavljenog dolaska spasilackih jedinica Svakom se podrucju dodjeluje vjerojatnost kojom se opisuje koliko je ocekivanje da ce se tu nalaziti ljudi u opasnosti To se naziva vjerojatsnocu zadrzavanja (Probability of Containment- POC)

R- velicina ukupne navigacijske greske u

jedinicama standardne devijacije

Polozaj ljudiu nevolji moze se odrediti kao: -zemljopisna tocka

-pravac -podrucje

Podrucje ili pravac određuje samo koordinator u centru i to samo ako je opremljen odgovarajucim racunalnom

opremom. U svim drugim slucajevima podrucje traganja se određuje kao tocka

Ako se podrucje traganja određuje bez racunala, određuje se crtanjem kruznice oko posljednjeg poznatog polozaja s

radijusom koji je jednak najvecoj mogucoj udaljenosti koju je cilj mogao prevaliti, uzimajuci u obzir pocetnu gresku

polozaja (5,10 ili 15M)

-5M (brodovi i zrakoplovi s dva motora) -10M (zrakoplovi s vise od dva motora)

-15M (manji plovni objekti, zrakoplovi s jednim motorom) Posebnu paznju treba obratiti zanosenju cilja (morska struja, plima i oseka, vjetar, stalna morska struja)

Uspjesnost traganja

Moze se odrediti kao vjerojatnost da ce spasilacke jedinice pronaci cilj traganja (Probability of Success – POS)

POS= POC PODu PODu – (Total Probability of Detection ukupna vjerojatnost

otkrivanja)

Ukupna vjerojatnost otkrivanja ovisna je o: -obiljezjima spasilacke jedinice

-naporima spasavatelja

Najvaznija obiljezja cilja koja utjecu na uspjesnost traganja su vrsta cilja, velicina, boja i oblik, izvor svjetla...

Trenutacno stanje okoline također utjece na uspjesnost traganja, posebice vidljivost, doba dana, stanje mora i sl.

Vidljivost traganja – udaljenost na kojoj se neki cilj moze

otkriti promatranjem sa zadanje visine iznad povrsine mora Pri traganju je nuzno ostvariti koeficijent pokrivenosti veci od 1.15 – 1.5 , sto se postize ukljucivanjem vecg broja

TRAGANJE BRODOVIMA

Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja, koji se oznacuje postavljanjem splavi ili sl. To cini brod koji je prvi stigao do tog mjesta.

Traganje se provodi prema preporucenim obrascima traganja.

Obrasci se dijele na traganje brodovima, zrakoplovima ili njihovo zajednicko traganje.

Kada traganje izvode brodovi i / ili brodice, obrazac ovisi o broju raspolozivih spasilackih jedinica.

Ako u traganju sudjeluje samo jedan brod, moze se koristiti obrazac prosirenog cetverokuta ili traganja u sektorima

Traganje po prosirenom cetverokutu (Expanded Square

Search – SS) obavlja u pravilu prvi brod koji pristize na mjesto nezgode, ako drugi brodovi stizu sa vecim

zakasnjenjem.

Taj je nacin preporucen i ako traganje provode veci trgovacki brodovi (koji teze manevriraju). Posebice se preporucuje u slucaju potrage za covjekom u moru.

Traganje po sektorima (Sector Search – VS) koristi se ako

je polozaj cilja poznat i unutar ogranicenog podrucja.

Svaka promjena smjera plovidbe je 120. Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja. Po zavrsetku prvog traganja smjer se pomice za 30 u desno.

Prikladno je u slucaju kruznog podrucja traganja, pri cemu duzina plovidbe u istom smjeru treba biti između 2 i 5M (tako da cijelokupno traganje ne traje duze od 4 sata)

Ako u traganju sudjeluje vise brodova obavlja se po

usporednim stazama, pri cemu svaki brod plovi po svojoj stazi.

Traganje po stazi (Track Search – TS) primjenjuje se kao

pocetno traganje u slucjau kad a je zrakoplov ili brod nestao na prethodno poznatom plovnom putu. Obavlja se

pracenjem poznatog planiranog puta broda u nevolji. Najcesce ga obavljaju zrakoplovi.

Traganje po usporednim stazama (Parallel Sweep Search

– PSS)

Najcesce upotrebljavaju brodovi i zrakoplovi pri pretrazivanju vecih povrsina u slucaju kada je polozaj cilja iznimno

nepouzdan.

Traganje dvaju brodova provodi se tako da dva broda,

zanosenja na odgovarajucem razmaku (promjena smjera na <20M)

Traganje triju brodova dva broda plove s jedne , a treci s

druge strane. Smjer plovidbe je smjer ocekivanog zanosenja. Promjenu mjera obavlja prvo brod koji je najvise udaljen

(20M)

Traganje sa cetiri broda po dva broda sa svake strane

(kao i kod tri broda)

Traganje sa pet ili vise brodova svi brodovi plove

usporedno u smjeru ocekivanog zanosenja (24M)

TRAGANJE ZRAKOPLOVIMA

Nacin traganja ovisi o svojstvima zrakoplova odnosno o njihovoj namjeni

Namjenski zrakoplovi najcesce ce najvjerojatniji polozaj cilja oznaciti izbacivanjem radio oznaka, dimnih naprava,

svjetlosnih i obojenih oznaka. Zbog toga ce mnogo pomoci ako osobe u opasnosti istaknu svjetlosne, dimne ili slicne oznake.

Preporuceno je nekoliko obrazaca traganja: traganje po stazama, usporedno traganje, traganje po vijugavoj stazi, traganje po kvadratnoj shemi, po sektorima i elektronsko traganje.

ZAJEDNICKO TRAGANJE BRODOVA I ZRAKOPLOVA

Ovo je cesto najuspjesniji nacin traganja.

Kod ovog obrasca brod sluzi kao osnovna navigacijska tocka zrakoplovu u letu, sto je posebno vazno tijekom traganja daleko od obale.

Brod moze biti od velike vaznosti u slucaju nezgode zrakoplova (ako se mora prinudno spustiti na more)

Brod u tijeku traganja izvjestava zrakoplov, a ako zrakoplov otrkije cilj brod ce biti upucen prema osobama u opasnosti. Zajednicko traganje se obavlja tako da brod plovi najvecom brzinom u smjeru zanosenja dok jedan zrakoplov leti

vijugavom putanjom okomito na smjer kretanja broda, tako da povremeno presjeca putanju broda, u pravilu na krmi. Udaljenost od smjera kretanja broda na kojoj zrakoplov mijenja smjer je usklađena s napredovanjem broda Brzina kretanja broda:

Vs – brzina broda

S – razmak između staza (M)

Va – stvarna brzina zrakoplova u cvorovima

L – duzina kraka staze traganja zrakoplova u

naut. Miljama Traganje s jednim brodom i dva zrakoplova (koji lete usporedno ili svaki s jedne strane smjera kretanja broda) provodi se rjeđe iako pruza vece izglede za uspjeh razlog tome je opasnost sudara zrakoplova.

Pri nocnom traganju zrakoplov izbacuje svjetlece rakete uz vjetar tako da se one nađu iznad broda tocno u polovici vremena osvjetljavanja

NASTAVAK, OBUSTAVA I PREKID TRAGANJA

Kada je traganje obavljeno po odgovarajucem obrascu, koordinator u centru, zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja moraju donijeti odluku treba li traganje nastaviti ili ga prekinuti

Neuspjeh u otkrivanju cilja moze se prepisati: -pogresci u polozaju

-pogresci u procjeni zanosenja -propustu pri promatranju

-cinjenici da je brod potonuo bez traga -navigacijskoj greski

Daljni postupci mogu biti sljedeci: -ponovo pretraziti isto podrucje -povecati podrucje traganja -odrediti novo podrucje traganja

Traganje se moze prekinuti kada se utvrdi da ne postoj razumna nada da ce se osobe u opasnosti pronaci.

Prekid moze biti privremeni ili trajni

Privremeni prekid se izbjegava zato sto se vjerojatnost uspjesna spasavanja s vremenom znatno smanjuje

O prekidu traganja treba izvjestiti sve jedinice traganja , vlasti i sluzbe koje su sudjelovale u traganju ili su o njemu obavijestene

SPASAVANJE

SPASAVANJE BRODOVIMA

Nakon sto je cilj pronađen zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja duzan je donijeti odluku o

nacinu spasavanja i spasilackim jedinicama koje ce to poduzeti

Ako je brod otkrio cilj duzan je u sto kracem vremenu izvjestiti da je cilj pronađen i to bljeskanjem signalnom svjetiljkom, zvucnim signalom ili ispaljivanjem dviju, po mogucnosti zelenih oznaka u razmaku od nekoliko sekundi. Brod je duzan obavijestiti koordinatora povrsinskog traganja o pronalasku cilja i dati mu sljedece podatke:

-vrijeme kad je cilj uocen -polozaj cilja

-opce stanje na mjestu nezgode

-uoceno stanje cilja i osoba u opasnosti

-potreba za hranom i opremom za prezivljavanje -vremenske prilike i stanje mora

Prije pocetka samog spasavanja treba uspostaviti radio vezu između brodice ili splavi i spasavatelja (najbolje je koristiti VHF uređaj, ako postoj)

Ako je veza uspostavljena treba izvjestiti zapovjednika brodice ili splavi o nacinu spasavanja.

Smjer prilazenja brodu , plovilu za spasavanje ili prezivjelima ovisi o okolnostima. Brodici u plamenu prilazi se iz

privjetrine, a drugima iz zavjetrine. (splav, ljudi)

Ako je more uzburkano jedan brod treba postaviti tako da stvara zavjetrinu. Kad se brod spasavatelj nalazi na

udaljenosti manjoj od 200m treba koristiti spravu za bacanje konopca i dodati ga brodici ili splavi.

U slucajevima kada brod spasavatelj ne moze pristati uz bok brodice u opasnosti, prekrcaj ljudi treba obaviti vlastitim splavima ili brodicama

Na brodu spasavatelju treba postaviti na razini vodene linije konopac za koji ce se brodica i splav privezati

Penjanje po jakobicama ili mrezi treba zapoceti kad se brodica ili splav nalaze na vrhu vala

SPASAVANJE ZRAKOPLOVIMA

Ako su brodica ili splav primjeceni iz zrakoplova pilot ce potvrditi da su uoceni na jedan od sljedecih nacina:

-ispustanjem poruke s vrpcom

-leteci nisko iznad cilja sa svjetlima -bljeskanjem svjetiljke

-ispustanjem radiooznaka ili svjetlecih oznaka -njihanjem krila gore-dolje (danju)

-Morseovim signalima T ili R ( - ili . - )

Ako je s brodice ili splavi zrakoplovu upucena poruka koju pilot nije razumio, pilot ce nastaviti let bez njihanja ili odaslati signal RPT (.- .-- .-)

Pilot moze spustiti opremu za radiokomunikaciju

Neposredno nakon otkrivanja cilja zrakoplov treba izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja.

Zrakoplovi ce u pravilu ostati na mjestu nezgode dok ne bude smijenjen, prinuđen na povratak ili do kraja

spasavanja.

Ako se mora udaljiti prije odlaska broda polozaj cilja mora oznaciti prikladnim oznakama (najcesce radio oznakama) Zrakoplovi se cesto uspjesno koriste pri traganju, dok za spasavanje nisu pogodni (ne mogu sletjeti na uzburkano more)

Helikopter je vrlo prikladno sredstvo za podizanje ljudi s brodica, splavi ili iz mora.

U slucaju podizanja ljudi s broda spasavetalja nuzno je uspostaviti radiovezu (izravno ili preko obalne radiostanice) Komunikacija najcesce tece na 121.5 Mhz (zrakoplovna frekvencija pogibli) ili 156.8 Mhz (pomorska frekvencija pogibli)

Podizanjem ljudi rukovodi tehnicar, a ne pilot.

Helikopter prilazi nepokretnom brodu u pravilu uz vjetar. Ako brod plovi treba mu prici iz smjera krme, pri tome brod treba zadrzati stalnu brzinu, a smjer tako da mu vjetar dolazi pod kutem od 30 lijevo od pramca.

Ako helikopter slijece na brod, prostor na palubi mora biti ociscen od svih pokretnih dijelova i oznacen zutim krugom promjera 5m.

Da bi se pilotu pokazalo smjer vjetra treba istaknuti zastave, odnosno izvor dima.

Prije podizanja treba pripremiti protupozarnu opremu Za podizanje ljudi koriste se: pojas , nosila , ili sjedalo (najcesce pojas)

POSTUPAK SA SPASENIM OSOBAMA

Nakon sto su spasene osobe ukrcane u brod, treba im pruziti neposrednu pomoc.

U pravilu spasavanje preuzima brod koji ima lijecnika ili najbrzi brod.

Ako pomoc treba pruziti na brodu, medicinska se pomoc moze zatraziti radiovezom od RCC-a ili drugog broja

Nakon sto je prezivjelima pruzena pomoc, treba pristupiti ispitivanju. Cilj ispitivanja je prikupiti podatke koji ce

omoguciti uspjesan nastavak traganja. Ispitivanje treba saznati koliko je bilo osoba na brodu, koliko ih se ukrcalo u brodice ili splavi, koliko je bilo djece, kada je doslo do

nezgode. Sve prikupljene obavijesti treba prenijeti

koordinatoru povrsinskog traganja ili koordinatoru u centru Ako se pronađu tijela umrlih osoba ili smrt nastupi na brodu , mora se sastaviti zapisnik o smrti.

U zapisnik se unosi ime i prezime umrle osobe, mjesto i datum, te uzrok smrti.

Zapisnik se sastavlja na jeziku zemlje ciju zastavu brod vije i / ili na engleskom jeziku. Tijelo treba umotati u planto i smjestiti na prikladno mjesto (brodski hladnjak)

COVJEK U MORU

Podizanje covjeka iz mora veoma je slozen manevar na

otvorenom moru covjeku treba baciti pojas za spasavanje da bi se oznacio njegov polozaj (pojas s dimnim ili svjetlecim signalom)

Casnik straze duzan je zabiljeziti vrijeme i polozaj broda u trenutku pada, te obavijestiti zapovjednika i casnika stroja. Manevar moze biti:

-neposredni zaokret (Andersonov) -Williamsonov zaokret

-Scharnovov zaokret

Neposredni zaokret – brodovi koji mogu uciniti puni

zaokret s manjim promjerom okreta, te koji mogu brzo zaustaviti brod. Nakon sto je brod promijenio smjer za 250 kormilo se postavlja u sredinu, a strojevima se vozi krmom kako bi se brod zaustavio. Brod treba zaustaviti u polozaju u kojem stvara zavjetrinu

Willamsonov zaokret – kada je s veceg broda uocena

osoba u moru posebice pri padu covjeka u plovidbi.

(u vlastitu brazdu), cesto se upotrebljava kada je zapovjednik naknadno obavijesten o covjeku u moru.

Kormilo se postavlja na jednu stranu pod istim kutem, dok brod ne promijeni smjer za 60, nakon toga se kormilo

postavlja na suprotnu stranu pod istim kutem , dok brod ne postigne smjer 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom smjeru. U tom trenutku se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom.

Scharnowov zaokret – izvodi se u istim okolnostima kao i

Williamsonov.

Kormilo se postavi na stranu dok brod ne promijeni smjer za 240 , nakon toga se postavlja na drugu stranu dok brod ne postigne smjer za 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom. Tada se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom

Prije izvođenja okreta nuzno je obavijestiti dezurnog casnika stroja i smanjiti brzinu broda ( na 6-8 cvorova )

SPASAVANJE ZRAKOPLOVA NAKON PRINUDNOG SPUSTANJA

Zbog vrlo kratkog vremena koje stoji na raspolaganju za pruzanje pomoci moraju biti upoznati zapovjednici

trgovackih brodova zato sto ce najcesce oni biti u prilici prvi pruziti pomoc

Obavijest o opasnosti koja prijeti zrakoplovu brod moze primiti od RCC-a , obalne radiostanice, kontrole leta ili od samog zrakoplova u opasnosti.

pogibli (MAYDAY) na frekvencijama 121.5 Mhz ili 243 Mhz Ako zrakoplov ne moze poslati poruku radiosredstvima obavit ce to spustanjem sletnih kotaca ili paljenjem sletnih svjetala.

Prije prinudnog slijetanja pilot ce odbaciti teret i visak goriva. Smjer slijetanja se u pravilu odabire usporedan s primarnim valovljem

Neposredno nakon spustanja posada i putnici trebaju sto brze napustiti zrakoplov.

Brod koji je primio poruku pogibli treba: -uputiti zrakoplovu znak za navođenje

-radarom ili promatranjem otkriti zrakoplov -dojaviti pilotu podatke o smjeru i snazi vjetra

-postaviti brod u smjer usporedan sa smjerom spustanja

SREDSTVA ZA SPASAVANJE

Tek nakon potonuca Titanica obveza posjedovanja sredstva za spasavanje postaje međunarodno prihvacena

Najvazniji ciljevi sredstava za spasavanje:

-zastita ljudi od utjecaja hladnoce (hipotermija) -sigurno napustanje broda

-pronalazenje ljudi na / u moru za sto krace vrijeme

OSOBNA SREDSTVA ZA SPASAVANJE

sigurnosti u slucaju napustanja broda ili pada u more.

Osnovna namjena je sprijeciti utapanje covjeka zbog umora ili nesvjestice. Razlikuju se prsluci za djecu i prsluci za

odrasle (razliciti uzgon)

Prsluke dijelimo na krute prsluke i na prsluke na napuhavanje.

Prsluci su narancaste boje i otporni na djelovanje nafte i njenih derivata, te na plamen.

Opremljeni su zvizdaljkom i reflektirajucin oznakama.

Konstruirani su tako da ih i nevjesta osoba moze lako obuci (brze od 1minute).

Uzgon koji prsluk pruza mora omoguciti da u mirnoj vodi usta onesvijestene osobe budu bar 120mm iznad vode, a tijelo postavljeno u pravilan polozaj za manje od 5 sekundi. Pri boravku u vodi duzem od 24 sata uzgon prsluka ne smije se smanjiti za vise od 5%

Pneumatski prsluk ima najmanje dvije komore za uzgon, pri cemu svaka komora osigurava dovoljan uzgon.

Napuhavanje moze biti iz posuda pod tlakom ili ustima

Ako prsluk ima svjetlo, izvor mora odrzavati jakost svjetla od 75 svijeca bar 8 sati. Izvor svjetla je baterija izrađena tako da morska voda zatvara strujni krug ili omogucuje stvaranje elektricne energije.

Na brodu mora biti dovoljno za sve osobe na brodu, te

clanove posade na strazu. Na putnickim brodovima mora biti dovoljno prsluka za djecu (najmanje 10% od ukupnog broja putnika)

Pojas za spasavanje (life buoy) sprecava utapanje covjeka

koji se nenadano nađe u moru. Moraju biti smjesteni tako da se u svakom trenutku mogu baciti osobi koja se iznenada nađe u moru.

Ne smiju biti pricvrsceni za brod i moraju biti ravnomjerno raspoređeni.

Bar jedan pojas na svakoj strani broda mora biti opremljen plivajucim konopcem duzim do dvostruke visine na kojoj je smjesten (minimalno 30m)

Najmanje polovica pojaseva opremljena je svijetlom, a

najmanje dva pojasa sa svjetlom moraju imati dimni signal (u blizini zapovjednickog mosta)

Na svakom pojasu mora biti oznaceno ime broda i luka upisa. Vanjske dimenzije pojasa moraju biti manje od 800mm a unutrasnje vece od 400mm.

Masa pojasa ne smije biti manja od 2.5kg, a uzgon mora biti dovoljan za odrzavanje 14.5kg zeljeza najmanje 24 sata. Svaki pojas ima konopac koji ne smije biti kraci od cetiri vanjska promjera.

Odijelo za spasavanje

Zastita covjeka u moru od hladnoce , omogucava duzi boravak u hladnom moru bez opasnosti od hipotermije Razlikuju se odijela za zastitu od hladne vode (Immersion suits) i za zastitu od vremenskih nepogoda (Anti-Immersion suits)

Dvije su osnovne vrste odijela: sto se oblace ispod prsluka za spasavanje i s vlastitim uzgonom.

Odijela su izrađena od materijala koji ima toplinsku provodljivost manju od 0.25Wm K

Odijelo je izrađeno od vodonepropusnih materijala tako da se moze obuci za manje od dvije minute, a otporno je na izravni plamen do dvije sekunde

Svako odijelo za zastitu od hladne vode mora: -imati naznaku da se oblaci preko tople odijece

-osigurati da temperatura tijela nakon jednog sata u vodi temperature 5 C ne padne vise od 2 C

Namjena odijela za zastitu od vremenskih nepogoda je omoguciti duzi rad osobama u hladnim vremenskim uvijetima

Na brodu postoj dovoljan broj odijela za sve clanove posade brodice za prikupljanje.

Sredstva za zastitu od gubitka topline (Thermal

Protective Aid –TPA)

Namjena je zastita ljudskog tijela od utjecaja hladnoce tijekom duzeg boravka u brodicama i na splavima.

Izrađuju se od materijala toplinske prijelaznosti manje od 7800 Wm K

Imaju oblik vrece u koju se moze smjestiti osoba u opasnosti

BRODICE ZA SPASAVANJE

Konstrukcijska svojstva brodica za spasavanje

(Lifeboat)

Osnovna namjena je omoguciti duzi boravak na moru nakon potonuca broda.

Dijele se na drvene, aluminijske ili celicne i stakloplasticne Osnovni materijal za brodice za spasavanje su razne vrste stakloplastike (Glass Reinforced Plastic – GRP)

Osnva je smola za opcu upotrebu, a vatrootporni sloj je od smole otporne truljenje, vatru i koroziju.

Obicno se sastoje od tri dijela: trup, klupe i pokrov. Pokrov i trup izrađuju se sadwich tehnologijom, a

međuprostor se ispunjava poliuretanskom pjenom, sto omogucava dovoljan uzgon.

Uzgon potpuno opremljene brodice osigurava dovoljnu plovnost u slucaju potpunog naplavljivanja.

Mora biti osiguran dodatni uzgon od 280N za svaku osobu u brodici.

Cvrstoca brodice dovoljna je da omoguci sigurno spustanje s najvecim brojem osoba pri brzini broda od 5cvorova

Trup i pokrov su nezapaljivi

Brodica moze izdrzati pad u vodu s visine od 3 metra ili udarac u brod brzinom od 3,5m/s

Dimenzije i kapacitet brodice moraju biti oznaceni na

svakom boku brodice a ime i luka upisa broda sa obje strane pramca broda.

Za ukrcaj u brodicu na raspolaganju su jakobice ili slicno pomagalo (najniza stuba 40cm u vodi)

Brodica mora imati motorni pogon koji se pokrece rucno ili pomocu akumulatora. Motor moze raditi najmanje 5min

izvan vode, opremljen je spojkom za voznju naprijed, natrag i rad u mjestu.

Brzina opterecene brodice je najmanje 6 cvorova, odnosno 2 cvora pri tegljenju splavi s 25 osoba.

Goriva mora biti dovoljno za rad motora najmanje 24sata Najcesce se ugrađuju dizelski motori snage 24-36kW

Oprema brodice za spasavanje

Mora imati kormilo s rudom pricvrscenom za trup

Oko brodice je postavljen plivajuci konopac za prihvat osoba iz mora

Ako brodica nije samouspravljajuca s donje strane ima rukohvate za okretanje

Ima otvor na dnu trupa za odvod kisnice dok nije u upotrebi (sa cepom)

Vodonepropusni prostori za opremu, vodu i hranu ispod klupa i sjedista

On-load Release)

Svjetiljka sa prekidacem koja je nocu vidljiva najmanje dvije milje i traje najmanje 12sati

Uređaj za izbacivanje vode (u zatvorenim brodicama su to rotacijske kaljuzne crpke)

Oprema bordice ukljucuje: -plivajuca vesla

-dvije caklje

-dva kablica za vodu -upute za prezivljavanje -kompas

-zavlacno sidro -dvije sjekire

-cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -heliograf

-pribor za ribolov

-prijenosni uređaj za gasenje pozara -alat za odrzavanje motora

-radar reflektor

Djelomicno zatvorene brodice

Izmjenom konvencije iz 1983.god. na putnickim brodovima (za razliku od teretnih) dopustene su poluzatvorene brodice umjesto potpuno zatvorenih.

Time je omogucen brzi ukrcaj zbog vecih otvora na boku. Te brodice moraju ispunjavati sve uvjete kao i

potpunozatvorene, te dodatne uvjete.

Cvrsti dio pokrova proteze se preko najmanje 20% njezine duzine, od krme i pramca prema sredini.

Preko sredisnjeg dijela postavlja se pomicni pokrov. Sredisnji dio mogu postaviti dvije osobe , a sastavljen je od najmanje dva sloja materijala

Vanjska boja pokrova mora biti uocljiva s vece udaljenosti a unutrasnja ne smije smetati osobama u brodici

Otvori se mogu otvoriti iznutra i izvana, moraju omoguciti kolanje zraka i sprijeciti prodiranje vode.

Potpuno zatvorene brodice

Namijenjene su spasavanju osoba u slucaju napustanja broda i obvezne su na svim brodovima, osim na putnickim. Moraju ispunjavati uvjete sto se tice samouspravljivosti.

Moraju omoguciti vodonepropusno zatvaranje i zastitu osoba od vanjskih utjecaja.

Brodica se moze spustiti upravljanjem iz nje same, a omoguceno je i veslanje (prilicno otezano).

Osobe su zasticene od utjecaja plinova iz motora, a svako mjesto je opremljeno pojasom koji sprijecava ozljede u slucaju prevrtanja.

Ako se brodica prevrne, motor ce nastaviti normalno raditi ili ce se sigurno zaustaviti uz mogucnost pokretanja nakon uspravljanja brodice.

Primjereno tome, izrađen je sustav hlađenja, podmazivanja, i dovod goriva.

Ako je predviđena za spustanje slobodnim padom izdrzat ce udarac u more pod potpunim opterecenjem sa zahtjevane visine i u slucaju nepovoljnog polozaja broda.

Brodice sa zastitom od otrovnih plinova

Na brodovima koji prevoze opasan teret koji ispusta ili stvara otrovne plinove, brodice moraju imati sustav koji ce osigurati da u unutrasnjosti ne prodru ti plinovi.

Takav sustav (Self contained air supported system)

omogucuje dovoljno zraka za normalno disanje najvecem dopustenom broju osoba za najmanje 10min.

Za to vrijeme tlak u brodici je veci od vanjskog cime se sprecava prodiranje otrovnih plinova u unutrasnjost

Taj sustav se najcesce sastoj od posuda sa zrakom, cjevovoda i redukcijskog ventila.

Tlak u brodicama ne smije biti veci od vanjskog za vise od 20mb to je osigurano sigurnosnim ventilom.

Da bi se sprijecilo zadrzavanje ispusnih plinova iz motora, ispust zraka iz posuda obicno se smjesta na pramcanom dijelu, a motor na krmenom dijelu.

Brodice otporne na vatru

Postoji li povecani rizik od pozara pri napustanju broda (kod tankera) brodice uz sustav zraka moraju biti opremljene i sustavom koji omogucuje sigurno udaljavanje od broda (Fire-protected lifeboats)

Sustav se sastoj od crpke i sustava za oplakivanje vanjske povrsine brodice morskom vodom, tako se sprijecava povecanje temeperature u brodici.

Osnovni dijelovi sustava su: -usisni sustav

-centrifugalna crpka -tlacni sustav cjevovoda -sapnice

Da bi se postiglo ravnomjerno oplakivanje cijelog nadgrađa i palube postavljaju se sapnice u vise redova, uzduzno po cijeloj duzini brodice (30-50 sapnica za brodicu 7-8m). Uobicajeni kapacitet sustava je 500-1000l/min.

Temperatura u brodici pri prolasku kroz plamen, tijekom prvih 8 minuta ne smije biti veca od 60 C

Nakon svakog koristenja sustav treba isprati slatkom vodom.

Opca obiljezja sredstava za spustanje brodica

je njihovo brzo i sigurno spustanje u more (sohama ili drugim napravama). Sigurno je spustanje moguce pri nagibu broda do 20, odnosno trima do 10 .

Za tankere i brodove koji prevoze kemikalije taj je uvjet postrozen na (kut nagiba veci od 20)

Spustanje brodica mora biti neovisno o brodskom sustavu napajanja pa se ugalvnom koristi gravitacijska sila.

Spustanje moze obaviti jedan covjek s palube ili iz brodice

Brzina spustanja:

S = 0,4 + (0,02 H) gdje je H visina vrha sohe iznad mora Uređaj za spustanje mora imati kocnicu i mogucnost rucnog i motornog podizanja potpuno opterecene brodice.

Gravitacijske sohe

Koriste gravitacijsu silu odnosno tezinu brodice, brodica je smjestena tako da ce se nakon oslobađanja osiguraca spustiti zbog vlastite tezine (uz ogranicenje kocnicom) Najcesca izvedba ukljucuje brodicu objesneu na polugama koje se nakon otpustanja osiguraca iskrecu u polozaj iz kojeg je moguce okomito spustanje u more.

Manje uspjesna je izvedba s brodicom ???? objesenom na nosacu s kotacima, otpustanjem osiguraca, nosac se spusta po vodilicama u polozaj iz kojeg je moguce okomito

spustanje.

Najbolji nacin spustanja brodica je postavljanje brodice okomito iznad mjesta spustanja. Nedostatak je sto zauzima previse mjesta pa je na trgovackim brodovima neprikladno. Pri spustanju brodice zahtijeva se imenovanje zapovjednika brodice i njegovog zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice, zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice. Zapovjednik provjerava da li su postavljene privezaljke, te izvađeni osiguraci soha. Zapovjednik prvi ulazi u brodicu,

zatim putnici i posada, a zadnji zamjenik zapovjednika.

Slobodan pad

Da bi se brodica spustila slobodnim padom mora biti potpuno zatvorean i samouspravljajuca , mora biti

postavljena na kosom lezistu s kotacima, obicno na krmi broda.

Spusta se oslobađanjem kocnice, nedostatak je jak udarac o povrsinu mora, a prednost je brzo napustanje broda.

Dosad su proizvedene brodice koje se sigurno spustaju s visine od 26m.

Prije spustanja brodice slobodnim padom, zapovjednik mora provjeriti da li su svi otvori cvrsto zatvoreni i da li su sve osobe vezanje pojasevima.

Ovakvo spustanje je opasno i treba ga izbjegavati.

Samooslobađanje (Free float)

Koristi se na novijim brodovima kako pomocni nacin

spustanja brodica koje se inace spustaju slobodnim padom. Brodica nije pricvrscena za brod vec je samo objesena, u slucaju potonuca broda brodica ce ispasti iz lezista i

slobodno isplivati, ovakav nacin je veoma prikladan kada naglo dođe do potonuca.

BRODICA ZA PRIKUPLJANJE

Opca obiljezja brodica za prikupljanje (Rescue boat)

Svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje duljine 3.8 do 8.5m za najmanje pet osoba u sjedecem i jednu u lezecem polozaju.

Mora omoguciti brzo i sigurno spustanje, spasavanje i podizanje.

Pramcani dio brodice mora imati pokrov od 15% duzine, mora moci razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od 4sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima.

U ovakve brodice dopustena je ugradnja i benzinskih motora, a moze se koristiti i mlazni pogon.

Pneumatske brodice moraju biti dovoljno cvrste za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice.

Uzgon mora osiguravati jedna komora podijeljena u najmanje pet potkomora, svaka je komora opremljena bespovratnim ventilom.

Mora izdrzati boravak u moru najmanje 30dana

Za spustanje brodica za prikupljanje u pravilu se koriste namjenske dizalice koje se isporucuju s brodicom.

RO-RO putnicki brodovi moraju biti opremljeni brzim

brodicama za prikupljanje (Fast Rescue boat) duzine 6-8.5m i brzinom vecom od 20 cvorova

Oprema brodice za prikupljanje

Oprema mora biti pricvrscena i spremljena u vodonepropusne prostore, a mora sadrzavati: -plivajuca vesla

-plivajuci uspolac -kompas

-zavlacno sidro -uze za tegljenje

-vodootpornu el. Svjetiljku -zvizdaljku

-pribor za prvu pomoc -radar-reflektor

-prijenosnu opremu za gasenje pozara

SPLAVI ZA SPASAVANJE Opca obiljezja

Bitna razlika između brodice i splavi je poriv.

Brodica mora imati porivni uređaj, dok je splav bez ikakva poriva

Splavi se dijele na krute i pneumatske

Moze sigurno izdrzati boravak na moru bar 30 dana. Moze bez ostecenja izdrzati pad sa najmanje 18m

Potpuno opterecena splav moze se tegliti brzinom od 3 cvora.

Pokrov splavi izveden je tako da moze izdrzati skok covjeka s visine od najmanje 4,5m, pokrov je izrađen od dvostrukog materijala, ima otvore za ulaz i za zracenje, omogucuje skupljanje kisnice.

Oprema splavi za spasavanje

-plivajuci konopac s prstenom, najmanje 30m -noz s plivajucom drskom

-jedan ispolac (2 za vise od 12 osoba) -dvije spuzve

-upute za prezivljavanje -dva zavlacna sidra -dva plivajuca vesla

-tri otvaraca za limenke i skare -pribor za prvu pomoc

-zvizdaljku

-cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -vodootpornu el.svjetiljku -radar reflektor

-heliograf

-pribor za ribolov

-obrok hrane (10.000 kJ po osobi) -1.5l vode po osobi

-gradiranu posudu za vodu

Ako ima svu opremu oznaka SOLAS A PACK, ako ne SOLAS B PACK

Pneumatske splavi za spasavanje

Uzgon osiguravaju dvije odvojene komore koje se pune kroz bespovratni ventil, a svaka je dovoljna za najvece dopusteno opterecenje splavi.

Splav se napuhuje neotrovnim plinom u roku od jedne minute

Svaka komora moze izdrzati tri puta veci tlak od normalnog. Splav ima najmanje jedan otvor opremljen odgovarajucim sredstvom za pristup iz mora ili posebne jakobice.

U slucaju prevrtanja jedna osoba moze vratiti splav u ispravan polozaj, moze se tegliti brzinom od 3 cvora.

Stabilnost se osigurava simetricno postavljenim vodenim zepovima, koji se pune nakon sto se splav napuse.

Opremljena je sjvetlom vidljivim 2M koje radi 12sati i

unutarnjim svjetlom, oba svjetla se pale automatski nakon napuhavanja.

Na splavi je oznaceno ime proizvođaca, broj splavi, datum proizvodnje, ime i mjesto servisa koji je obavio zadnji

pregled, te broj osoba koje moze primiti

Koristenje pneumatskih splavi koje se bacaju u more

pricvrscena za cvrsti dio broda, te osloboditi splav od priveza na nosacu.

Splav se najcesce baca u more (zajedno sa spremnikom), ako tijekom pada privezaljka nije u cijelosti izvucena , treba povuci ostatak privezaljke iz spremnika cime se otvara

posuda pod tlakom koja napuhuje splav.

Ukrcaj se obavlja pomocu konopca , jakobica ili iz mora, nakon ukrcaj treba izbaciti cipele i sve ostale predmete koji mogu ostetiti splav.

U hladnim vremenskim uvjetima treba napuhati dno splavi Splav treba prozraciti , osusiti i izbaciti zavlacno sidro.

Koristenje samooslobađajucih splavi

Oslobađanje pomoci hidrostatskog uređaja za otpustanje (Hydrostatic release unit –HRV), taj uređaj oslobađa i

napuhuje splav kad se pri potonucu brod nađe na određenoj dubini.

Splav se oslobađa s membrane ili noza.

Pri izvedbi s membranom voda prodire u uređaj i tlaci membranu, na dubiti od 4.5m hidrostatski tlak oslobađa zapinjac i oslobađa splav. Zbog uzgona splav isplivava i oslobađa privezaljku (Weak link) nakon cega se splav napuhuje.

Izvedba s nozem radi na istom principu samo sto u ovom slucaju hidrostatski tlak pomice noz koji oslobađa privezaljku i tako oslobađa splav.

Jos se koriste i elektromagnetski uređaji koji pristiskom na gumb oslobađaju splavi, koje padaju u more.

Spustanje pneumatskih splavi dizalicama

dizalicom.

Prednost je takvog spustanja mogucnost ukrcavanja u splav bez ulaska u more.

Splav se oslobodi te se dizalicom postavi izvan broda., u tom polozaju splav se napuhuje povlacenjem privezaljke.

Nakon toga se splav privlaci uz bok broda i ukrcavaju se

putnici, u splav se ubacuje privezaljka i splav se spusta, kada je dotakla more povlacenjem uzice oslobađa se osigurac i time je splav oslobođena

Krute splavi za spasavanje

Uzgon daje kruta trvar (najcesce ekspandorana plasticna pjena) otporna na plamen i smjestena uz rubove splavi. Rijetko se koriste jer zauzimaju vise prostora i podloznije su ostecenjima od pneumatskih.

Najmanje jedan ulaz u splav mora biti opremljen rampom odnosno jakobicama za prihvat ljudi.

Splav je ili samouspravljajuca ili je jedna osoba moze lako uspraviti

Moze podnijeti tegljenje brzinom od 3 cvora, opremljena je svijetlom vidljivim 2M (12sati) i unutarnjim svijetlom, svjetla se pale automatski.

Oznake su kao kod pneumatske splavi

Koristenje kurtih splavi

Prije spustanja treba otpustiti priveze i skinuti pokrov, provjeriti da li je privezaljka ispravno pricvrscena.

Nakon spustanja, privezaljku treba snazno povuci cime se podize pokrov i pali svjetiljka, te privlaci splav.

Ukrcavanje se odbavlja pomocu konopca, jakobica ili iz mora

Sustavi za brzo napustanje broda Marine evacuation

systems MES

Omogucuje na putnickim brodovima ukrcaj veceg broja ljudi u splavi

Sastoj se od:

-pneumatskih staza (tobogana) duljine 10-15m -prekrcajne splavi

-pneumatske splavi za prihvat putnik i clanova posade

Najcesce se koriste jednostruke ili dvostruke ukrcajne staze (pod nagibom 30 – 55 ) ili tuneli.

Sustav moze uspostaviti jedna osoba uklanjanjem

mehanickog osiguraca i povlacenjem poluge. Sustavj je spreman za prihvat putnika za 2-5 minuta.

Prekrcajne splavi su povrsine vece od 10m , bez pokrova cime se bitno ubrzava napustanje broda

Prekrcaj je moguc pri stanju mora od 6Bf

OPREMLJENOST SREDSTVIMA ZA SPASAVANJE

Opremljenost putnickih brodova plovilima za spasavanje ovisi o vrsti i duljini putovanja koje brod obavlja.

Ako brod obavlja duga međunarodna putavanja mora biti opremljen djelomicno ili potpuno zatvorenim brodicama dovoljnim za 50% ukupnog broja ljudi, na svakoj strani te dodatnim splavima koje mogu ukrcati jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi.

Određen broj brodica moze biti zamijenjen splavima (ne vise od 12.5% ukupnog broja ljudi)

Putnicki brodovi koji obavljaju kratka međunarodna

putovanja moraju imati djelomicno ili potpuno zatvorene brodice za 30% ukupnog broja ljudi , te splavi do ukupnog broja ljudi. Brod mora imati i dodatne splavi za jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi.

Brodovi manji od 500BT i manje od 200 putnika mogu biti opremljeni samo splavima (150% ukupnog broja ljudi)

Putnicki brod veci od 500BT mora imati po jednu brodicu za prikupljanje na svakoj strani

Putnicki brod -125% ukupnog broja ljudi Teretni brod -300% ukupnog broja ljudi

SIGNALNA SREDSTVA Signalne rakete

Lagana prijenosna sredstva za privlacenje paznje brodova u blizini, ispaljuju se iz ruke i dostizu visinu od 300m

Nakon te visine izacuju padobran i pale baklju koja gori jarkocrvenom bojom (30.000 svijeca) najmanje 40 sekundi , uz brzinu pada najvise 5m/s

Otisnuta je uputa o koristenju, cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji, koriste se danju i nocu

Rucne baklje

Tocno oznacuju polozaj brodice ili splavi, gore jarkocrvenom bojom (15.000 svijeca) bar 1min.

Nece se ugasiti ako su uronjene u vodu duboku 100mm do 10 sekundi

Ne smiju ugrozavati brodicu ili splav, upute su otisnute na vodonepropusnoj kutiji

Plivajuci dimni signali

Ravnomjerno izbacuju dim jarke boje, najamnje 3 minute Namjena im je privlacenje zrakoplova u blizini , nemogu se ugasiti kratkotrajnim uranjanjem.

Nedostatak zbog vjetra ne pokazuju tocan polozaj , mogu se korisiti samo danju

Temeljno nacelo je razumna i pravodobna uporaba (ogranicen broj)

Koriste se jedino ako su ljudi sigurni da ce neko vidjeti signal Nocu treba koristiti svjetiljku a danju heliograf.

Sprava za bacanje konpca

Raketni pistolj koji izbacuje raketu za koju je pricvrscen konopac dugacak najmanje 230mm , prije upotrebe kraj konpca treba privezati za brod.

ODRZAVANJE SREDSTAVA ZA SPASAVANJE

Oprema za spasavanje mora biti ispravna i spremna za koristenje u svakom trenutku.

Opremu treba redovito odrzavati i pregledavati i to unijeti u dnevnik.

Jednom tjedno mora se obaviti pregled brodica i splavi i opreme za spustanje i pustiti u rad motore brodica (min 3minute) , te isporbati sustav za uzbunjivanje.

Mjesecni pregled mora se obaviti uz popis opreme i treba ga unijeti u dnevnik.

Pneumatske splavi, prsluke na napuhavanje i hidrostatske uređaje mogu pregledavati samo ovlastena ustanova (min jednom godisnje)

SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU

USTROJ POMORSKOG KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA

U pocetku se sustav komunikacija u opasnosti zasnivao na izravnoj vezi broda (ljudi) u nevolji i spasavatelja.

Uspostavljen je sustav sigurnosti u pogibli (Global Maritime Distress and Safety System – GMDSS) namijenjen osiguranju