Kako Promeniti Zivot U 7 Koraka

(1)

J Joo hh nn B

B iirr d

d

PROMIJENITI

život

M

7

komh

(2)

Naslov izvornika Naslov izvornika

Sengleskoga prevela engleskoga prevela Mirna Ćubranlć Mirna Ćubranlć Urednik Urednik Zoran Maljković Zoran Maljković Nakladnik Nakladnik

Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Za nakladnika

Za nakladnika Zdravko Zdravko KafoKafoll Korektor Korektor Srdan Boban Srdan Boban Likovno-tehnićka urednica Likovno-tehnićka urednica Marija Morić Marija Morić Oblikovanje naslovnice Oblikovanje naslovnice Mirjam Pezdirc Mirjam Pezdirc Tisak Tisak

Impress d.d., Iv. Gorica, 2007. Impress d.d., Iv. Gorica, 2007.

ISBN

ISBN 978-953978-953-14-0153--14-0153-11

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne 1sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 643227. 1sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 643227.

Sva prav

Sva prava zadržana. Ova je knjiga zaštićena autorskim pravima i a zadržana. Ova je knjiga zaštićena autorskim pravima i ne smije se ni u cjelini ne smije se ni u cjelini nini djelomično reproducirati, pohraniti

djelomično reproducirati, pohraniti u sustavu za rcproduciranje ili prenositi u bilo kojemu sustavu za rcproduciranje ili prenositi u bilo kojem obliku ni na koji način bez pisanog dopuštenja autora i izdavača.

obliku ni na koji način bez pisanog dopuštenja autora i izdavača.

Jo

John

hn

Bird

Kako

pro

prom

mijen

ijeniti

iti

ži

živ

vo

ot u

t u

sedam

koraka

K

(3)

Naslov izvornika Naslov izvornika

Sengleskoga prevela engleskoga prevela Mirna Ćubranlć Mirna Ćubranlć Urednik Urednik Zoran Maljković Zoran Maljković Nakladnik Nakladnik

Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb Za nakladnika

Za nakladnika Zdravko Zdravko KafoKafoll Korektor Korektor Srdan Boban Srdan Boban Likovno-tehnićka urednica Likovno-tehnićka urednica Marija Morić Marija Morić Oblikovanje naslovnice Oblikovanje naslovnice Mirjam Pezdirc Mirjam Pezdirc Tisak Tisak

Impress d.d., Iv. Gorica, 2007. Impress d.d., Iv. Gorica, 2007.

ISBN

ISBN 978-953978-953-14-0153--14-0153-11

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne 1sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 643227. 1sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 643227.

Sva prav

Sva prava zadržana. Ova je knjiga zaštićena autorskim pravima i a zadržana. Ova je knjiga zaštićena autorskim pravima i ne smije se ni u cjelini ne smije se ni u cjelini nini

Jo

John

hn

Bird

Kako

pro

prom

mijen

ijeniti

iti

ži

živ

vo

ot u

t u

sedam

koraka

(4)

M M ohsohi ohsohi

Sadržaj

Uvod 7 Uvod 7 1

1. . ZapZapočnočnite ite s s 3% 3% 1111 2.

2. Prestanite Prestanite razmirazmišljati šljati kao kao žrtva žrtva 1188 3. Budite iskreni prema sebi

3. Budite iskreni prema sebii i drugima drugima 3311 4.

4. Prestanite Prestanite kritizkritizirati irati sve sve druge druge 4040 5.

5. Mislite Mislite svojom svojom glavom glavom 5252 6.

6. Važnost Važnost pogrešaka pogrešaka 6363 7

7. . Budite Budite svoj svoj vlastiti vlastiti vođa vođa 7373 Zaključak 83 Zaključak 83 John

(5)

Uvod

K

ad ciljate na zvijez-ad ciljate na zvijez-de, problem je u to-de, problem je u to-me što lako me što lako može-te završiti u jcirku. Nemojmože-te te završiti u jcirku. Nemojte me pogrešno shvatiti. Meni me pogrešno shvatiti. Meni se sviđa želja za visokim se sviđa želja za visokim ci-ljevima, doista. Ali iz ljevima, doista. Ali iz vlasti-tog života znam da velike tog života znam da velike ideje često dovode do ideje često dovode do veli-kog debelog ni

kog debelog ništašta. . To je To je zaza-to šza-to veliko zna biti to što veliko zna biti zastra-šujuće. Mnogima od nas, šujuće. Mnogima od nas, već i sama pomisao da već i sama pomisao da kre-nemo novim putem, nemo novim putem, pro-mijenimo posao ili se mijenimo posao ili se pre-selimo, dovoljan je izazov. selimo, dovoljan je izazov. Učiniti to, druga je priča. Učiniti to, druga je priča.

Kako to onda uspijeva Kako to onda uspijeva svim onim drugim svim onim drugim ljudi-ma? Kako oni postižu stvari  ma? Kako oni postižu stvari 

Uspješni ljudi Uspješni ljudi umjesto da umjesto da razmišljaju razmišljaju o krajnjem o krajnjem rezultatu, oni rezultatu, oni si si postavljajpostavljajuu skromne

skromne ciljevciljeve,e, ciljeve koje mogu ciljeve koje mogu lako postići. lako postići. i pritom to izgle i pritom to izgle

(6)

rak po korak. Ne kažem da oni nemaju velike plcmove. Imaju ih. No umjesto da reizmišljaju o krajnjem rezultatu, oni si postavljaju skromne ciljeve, ciljeve koje mogu lako postići. Ja to na zivcun započinjanjem s 3%. Ako sjedite i raz-mišljate kako ćete odmjeriti 3%, ne trudite se. Izraz 3% koristim jer je to način opisivanja va-šeg prvog cilja; cilja za koji ste prilično sigurni da čete ga ostvariti. Budete li ga se držali i po-lako povećavali, krenut čete prema svom cilju. Riječ je samo o tome da se previsokim zahtje-vima ne osudite na neuspjeh.

Prijatelj i ja smo jednom odlučili da ćemo napisati knjigu o Britaniji u vlktorijansko do-ba. Udružili smo se i dugo razgovarali o tome. Obuzelo nas je silno uzbuđenje. Stalno smo govorili o toj knjizi, ali ti razgovori nisu uklju-čivali njezino raščlanjivanje na poglavlja. To nam je bila prva pogreška. Umjesto toga, stal-no smo je plamirali i prepravljali, opsjednuti svojom veličcmstvenom vizijom. Nedavno sam otišao u svoje potkrovlje i pronašao knjigu koju smo prijatelj i ja napisali prije dvadeset i pet godina. Doista sam se iznenadio koliko su dobri neki njezini dijelovi. Mogla je biti nešto. No zato što smo željeli početi sa 100%, završi-li smo ni sa čim.

Veoma često, ljudi koji su uspješni nisu ni svjesni svog krajnjeg cilja. Kad sam imao dva-deset i dvije godine i bio u bijegu od polici- je, dobio sam posao uličnog prodavača časo-pisa. Bio je to studentski časopis  odnosno.

barem su ga prodavaili ljudi koji su za sebe tvrdili da su studenti. Morao sam ići u jedan medi podrumski stan i otkupiti primjerke od jedn og mladog tipa koji je pokrenuo časopis i imao ljude koji su ga prodavali po čitavom Londonu. Bila je to sjajna ideja. Časopis je bio dobar, veoma dobar. Mladić je bio pronicav, ljubazan i veoma pametan. Dao je tiskati ča-sopis i objavio ga. Distribuirao ga je po ulica-ma. Još uvijek mislim da je to bio najozbilj-niji časopis za mlade koji sam ikad vidio. Na najpoznatijoj njegovoj naslovnici bio je mladić s ogromnim trbuhom. Članak je govorio o to-me kako bi bilo biti trudan. Doista je zaoku-pljao pozornost. Časopis se nije dugo održao, ali mladić u podrumu jest. Nakon tog časopi-sa, započeo je posao s gramofonskim pločama poštom. Zatim je otvorio trgovinu. Nakon toga je pokrenuo svakojake mede tvrtke. S vreme-nom je taj momak odrastao i danas je poznat poslovni čovjek  RichcU'd Branson.

Kad je Branson osnovao Virgin, nije sjedio i mislio, želim osnovati carstvo. Zapravo je

počeo pokrečuči razne poslove i kad je shva-tio što može postiči, sve je postajalo sve veče. Čak ni danas on ne vodi Virgin Group kao je-dan posao. Kompanija je sačinjena od mnogo manjih tvrtki pa ju je lakše voditi. Bransonovo carstvo danas uključujeVirgin Atlantic, Virgin Trains, Virgin Moneg i njegove glazbene mega

(7)

ma upravlja zasebno. Branson shvaća potrebu razmišljanja o malome, kao i o velikome.

Iz malene trgovine u jednoj uličici u Brig htonu, moji prijatelji Anita i Gordon Roddick pokrenuli su ogroman lanac Body Shopova. Zamisao Body Shopa bila je proizvesti koz-metičke proizvode koji nisu testirani na živo-tinjama i ujedno pomaižu dobavljačima u siro-mašnijim zemljama. Na samome početku, posudice u kojima su se njihovi proizvodi pro-davali bile su one smiješne bočice koje liječnici koriste za uzorke mokraće. Roddickovi su bi-li prvi od mnogih koji su mnoge od nas učini-li svjesnima o tome što se točno nalazi u pro-izvodima koje koristimo, i njihovom učinku na planet. Body Shop je otad nadahnuo mno-ge drumno-ge ljude da osnuju kompanije s istim osnovnim ciljem.

Ove i mnoge druge slične priče trebale bi nas podsjetiti da ne započinjemo sa željom prebrzog. Razlog iz kojega mnoge dobre ideje ne vide svjetlo dana jest u tome da mi, za ra-zliku od Bransona i Roddickovih, dopustimo da nas velika ideja zamete. Zatim se iscrpi-mo jer misliiscrpi-mo i brineiscrpi-mo o tome što nastoji-mo učiniti, umjesto da poduzmenastoji-mo male ko-rake koji če nam pomoći da ono što želimo i postignemo.

1. Započniie s 3%

S

ljedeća je priča mož-da najbolji način mož-da vam objasnim vrijed-nost mog pravila 3%. S pet-naest sam godina bio uhva-ćen i vrauhva-ćen u instituciju iz koje sam pobjegao. Moja je kazna bila prekopati ogro-man prostor u zidom ogra-đenom vrtu. Morao sam ga prekopati lopatom, a za-tim usitniti vilama. Zaza-tim je trebalo povezati

korije-ne pirevikorije-ne i spaliti ih. Veličina područja koje sam morao obraditi natjerala bi u plač i naj-snažnijeg muškarca. Bilo je to nekoliko tjeda-na brižnog kopanja, grabljanja i plijevljenja.

Ta je kazna bila mnogo više od obične ka-zne. Bila je to metoda mučenja i znao sam da se nadaju da ču podbaciti. Znali su da če u meni izazvati želju za ponovnim bijegom. A da

Zn aj uć i da napredujem, sačuvat ću motivaciju.

(8)

se to dogodilo, bio bih u Još većoj nevolji. I za mene možda ne bi bilo puta natrag. Već u toj dobi, znao sam da je za mene to važna pre-kretnica.

Nisam mogao dopustiti da me taj zadatak pobijedi. Prvih sat vremena radio sam nešto veoma jednostavno. Podijelio sam zemljište na četverokute. Tako je izgledalo lakše obraditi ga. Radeći četverokut po četverokut, moći ću vidjeti da sam nešto postigao i izmjeriti količi-nu obavljenog posla. Znajući da napredujem, sačuvat ću motivaciju. Stražar se vratio i pro-matrao me kako mjerim zemljište. Povikom me upitao što radim. Stao sam u stav mirno i odgovorio mu. Ostao je bez teksta i otišao!

U tjednima koji su uslijedili, iznova sam obilježio četverokute kako linije ne bi izblije-djele. Do podnevne stanke mogao sam obra-diti dva četverokuta. Ponekad i dva i pol, kad bih radio malo brže. Bio sam zadovoljan so-bom. Nisam dopustio da me samelje velik ko-mad zemlje. Jednostavno sam išao polako i, dan po dan, zadatak se sve više smanjivao. Naravno da je išlo sporo, ali glavno je bilo da se pokreće s mjesta. Podijelivši posao na ma-nje poslove, mogao sam ga nadzirati. Nije ni-kakva tajna kako sam to učinio. Postavio sam si cilj koji sam mogao ispuniti. Započeo sam s 3%. Svaki put kad bih obradio jedan četve-rokut zemljišta, dodao bih ga onome 3%. To je značilo da obavljam posao i pritom se ne

is-crpljujem. Nisam se osudio na neuspjeh i oso 12

biju sam pokazao da me njihova kazna neće slomiti. No najvažnije od svega, pokazao sam samome sebi.

OČAJ DEPRESIJE

Mnogo sam se puta u živo-tu osjećao doista izgublje-no, ne samo nesretizgublje-no, nego u pravom raskoraku sa svi- jetom. Znate ona razdoblja kad se čini da vas posvuda slijedi crni oblak, oblak koji je tako težak da Vcun ne dopušta da obavite ni naj- jednostavnije zadatke. Ni u čemu ne možete pronaći ve-selje. Zapravo, teško je već i biti čovjek.

Jednom sam živio od pomoći prijatelja i skromne socijalne potpore. Život je bio turo-ban i nije bilo razloga ustati iz kreveta. Ali, ako sam htio prekinuti taj obrazac, morao sam negdje početi. Stoga sam si zadao najmanje datke. Najprije sam pohvalio samoga sebe za-to šza-to sam uopće ustao iz kreveta. Zatim seun bio zadovoljan kad sam svakoga jutra mo-gao oprati zube. (Ako ste ikad bili deprimira-ni, znate koliki napor to zahtijeva.) Činjenica da sam dnevnoj rutini dodao brijamje, bila je

Da sam se budio razmišljajući o svemu što moram učiniti, nikad ne bih ustao iz kreveta.

(9)

ogroman korak. Dobro, možda to zvuči glupo, ali negdje sam morao početi. Da sam se bu-dio razmišljajuči o svemu što moram učini-ti, nikad ne bih ustao iz kreveta. S vremenom sam došao do faze kad sam mogao izići potra-žiti posao.

Posve sam jednako pristupio i beskućnici-ma. Svojim zaposlenicima uvijek govorim da od ljudi koji žive na ulici ne možeš previše oče-kivati. Naposljetku, u mnogo slučajeva, nikad nisu upoznali vrijeme kad je bilo drukčije, pa je za njih prirodno da imaju osjećaj da se ništa nikad neće promijeniti. Tražiti od njih previše znači osuditi njih (i sebe) na neuspjeh. Stoga to ne činimo. Umjesto toga ih tražimo da nam daju 3%. Već redovito pojavljivanje ogroman je korak za beskućnike. Jednom kad to svladaju, mogu prodavati The Big Issue. Tad od njih po-činjemo očekivati više. Sljedeći put kad ih vi-dimo, tražimo 5%. Možda kažemo Možeš U se poč ešlj ati prije dolaska? I tako to ide. S

vre-menom očekujemo da nam daju 50% i mi nji-ma dajemo 50%. Daju nam koliko i uzinji-maju. Jednako tako, mi njima dajemo samo ono što

im je potrebno da stanu na vlastite noge.

ZAPA MTITE - KO RA K PO KOR AK

Promatrati kako beskućnici mijenjaju svoje ži-vote velika je radost. Fantastično je vidjeti kako

Divno je imati snove, ali pukom želj om ne možeš promijeni ti svijet.

se ljudi izvlače iz kala. A to se dogada zato što ne nava-ljujemo i ne tražimo svijet i ne prisiljavcuno ih da napra-ve napra-velike promjene u životu. Da to činimo, ne bismo nig-dje dospjeli.

Ponekad se ništa ne do-godi, jer ljudi ne žele prihva-titi pomisao započinjanja s 3%. Na mojem položaju, ljudi mi stalno dolaze s ve-likim projektima. Žele pro-mijeniti lice društva. Žele donijeti socijalnu pravdu za

sve, i ništa manje ih ne zadovoljava. Ali kad ih upitaš kako če to učiniti, njihov se plan raspa-da jer žele 100% ili ništa. Pogodite s čime zavr-še. Divno je imati snove, ali pukom željom ne možeš promijeniti svijet. A svi znamo da Rim nije izgrađen za jedan dan.

Sjetite se nečega što ste željeli postići u ži-votu. Što se dogodilo kad ste si odredili cilj? Kladim se da ste nekoliko dana bili silno uz-buđeni, a zatim, možda nakon tjedan dana, shvatili ste da vam je plan studiranja/tjelo vježbe/štednje previše težak. Vjerojatno je i da je sama pomisao na taj zadatak bila

dovolj-na da vas iznuri. Iznedovolj-nada ste imali svakoja-ke izlisvakoja-ke zašto ne možete krenuti ostvarivati taj cilj. Kladim se i da vam se to dogodilo vi-še no jednom. Ja to zovem problemom počet-

(10)

ka bez kraja. Možete krenuti, ali kad se stva-ri pokrenu, izgubite odlučnost i odustanete.

• Stoga sljedeći put kad poželite da vam se nešto dogodi u životu, isprobajte ovo: oddite cilj koji možete postići. Time želim re-ći da vam je potreban cilj koji ne ovisi o sreći, slučajnosti ili angažmanu nekog dru-gog. Mora biti stvaran, a ne nešto nedostiž-no. To ne znači da mora biti malen. Samo vam mora biti nadohvat.

• Razradite niz koraka koji će vam pom o-ći da dodete do cilja. Predodredite se za uspjeh tako da se potrudite ne pokušavati učiniti previše prebrzo. Sjetite se da mora-te početi sa samo 3%. Nema veze ako na-predujete sporo. Sve dok ne stojite posve nepomično, na dobrom ste putu.

• Ako je potrebno, premještajte korake ka-ko biste uzeli u obzir životne promjene. Veoma je vjerojatno da će vam poslovni ili obiteljski problemi prekinuti večernji tečaj, ili će vaši plamovi skrenuti sa zacrtanoga puta. To je u redu  samo prom ijenite vaš cilj tako da uključuje stvari koje iskrsnu. Ali budite strogi prema sebi.

• Uživajte i proslavite svoja postignuća, bez obzira koliko bila malena. Otišli ste u dva desetminutnu šetnju? Sjajno. Ne razmi-šljajte o tome da je vaš najbolji prijatelj tr-čao sat vremena. Važan je vaš cilj  i aos život. Dopustite sebi uživanje u malim ko

16

racima koje postignete. Ako drugi kažu bravo, budite sretni. Nemojte se potcjenji vati govoreći nešto kao ma, nije to ništa. To je više nego što ste činili ranije i stoga

uživajte u tome. Ali, nemojte poželjeti odu-stati.

1 na kraju, ne zaboravite  ciljajte visoko, sti gnite do tamo malim koracima.

kW iBrii3Zm\

(11)

2. _Prestanite

razmišCjati

kao žrtva

Danas je biti žrtvom post alo

nešto čime se možeš ponositi, podijel iti s drugim ljudima i svima pok azivati.

S

vijet je prepun žrta-va. Ne mislim na mi-lijune koji su trpje-li u ratu, nekom sukobu itrpje-li od nepravde. Mislim na sla-be ljude skučenoga uma, koji misle da njihovi pro-blemi nemaju nikakve veze s njima, nego samo sa svije-tom koji je nepošten. Već to je dovoljno loše. No danas je biti žrtvom postalo nešto čime se možeš ponositi, po-dijeliti s drugim ljudima i svima pokazivati kao poča-sni orden.

Ako niste sigurni o čemu govorim, pogle-dajte dolje napisano i zapitajte se odnosi li se ijedna od ovih točaka na vas:

• Želite da drugi znaju da vam je bilo teško. • Mislite da je sve što vam se dogada nepoš-

teno.

• Vjerujete da se posreći uvijek drugima. • Potajno se radujete kad vas drugi sažalije

vaju.

• Svijet vidite očima poraza.

Ako se možete Identificira ti s barem jed no m od navedenih tvrdnji, pripadnik ste sve broj-nije skupine ljudi koji smatraju da broj-nije loše biti žrtvom. A još je bolje reći čitavome svijetu o tome, posebiee ako je vaš život sad prilično dobar. Tony Blair se priključio pobjedničkoj strani kad nam je rekao kako je, kao mladić koji je želio osnovati glazbeni sastav, jednu či-tavu noć spavao na ulicama Londona. Kakav tip! Kakva žrtva!

Ako se možete identificirati s većinom ovih točaka, moja je pretpostavka da ste jedna od onih osoba koje vjeruju da se svijet urotio protiv njih. Na milosti ste svemu i svačemu: bankama/nezdravoj hrani/ludim kravama/psi ma koji laju/ljudima koji vam kradu parki rališno mjesto. Mediji vole ljude poput vas. Televizijske emisije kao što je Jerry Springer, Richard i Judg, i Trisha, sve poklanjaju mno-go vremena ljudima koji nam mno-govore koliko su njihovi životi grozni.

(12)

KULTURA KRIVNJE

Uvijek je nečija tuđa krMea da vas je ostavio dečko/djevojka/supruga/suprug. Netko dru-gi vas je učinio pretilim. Liječnik vas je na-tjerao na ovisnost o tabletcuna za spavanje. A onda ulaze mediji i huškaju takve ljude i izmi-šljaju još više načina da od njih načine žrtve. Odabrali ste pogrešno prazničko odredište? Mite na televiziju i okrivite putničku agenci- ju. Previše ste platili za osiguranje? Ne brinite, postoji netko kome možete ispričati svoju pri-ču i dobiti malo suosječemja.

Mediji, i glupi ljudi koji pristaju na njihovu igru, prikazuju normalan život kao život bez tjednog problema, prepreka ili svađa. Istina je da se život sastoji od prevladavanja

proble-ma, prepreka i svađa kako biste dobili ono što želite. To nije jednostavno i često nije pošteno. Ali tko je re-kao da svijet mora biti ta-kav? Tko je ikad rekao da vam život mora iči na ru-ku? Činjenica je da čak i kad date najviše od sebe, još uvijek možda neće biti kako želite. Jer život je jed-nostavno takav.

Ne kažem da takvi ljudi nisu trpjeli ili patili. Samo želim reči da je ono kroz

Istina je da se živo t sastoji od

prevladav anja problema, pre preka i svađa.

što su oni prošli savršeno normalno i treba bi-ti očekivano kao dio života. No zato što su oda-brali gledati svijet na određen način, oni vje-ruju da ono što im se dogodilo nema nikakve veze s njihovim vlastitim djelima. 1kao sve žr-tve, vjeruju da se svijet okreće oko njih.

Jedna od stvari koje ćete zamijetiti kod žr-tava jest da one ne mare ni za kog drugog. Uvijek su spremne ispričati vam koliko je nji-hov život teži. Moja je kćerka radila na veoma stresnom poslu. Bila je nova u tom poslu i či-nio joj se teškim. Tražeći savjet, obratila se svom nadređenom i rekla mu koliko joj se po-sao čini teškim. Njezin joj je nadređeni, čovjek koji je sasvim lijepo uspio u životu, na to samo rekao da je njemu u karijeri bilo mnogo teže. Nije se potrudio saslušati je. Ona nije željela uspoređivati svoj posao s poslom tog čovjeka, željela je podršku. Ali on je bio previše zaoku-pljen samim sobom da bi to Zcunijetio.

SVIJET VAS MOŽE ZEZNUTI - AL I VI SE MORA TE SRED ITI

Na drugom kraju ljestvice, ali ne mnogo druk-čiji, nalazi se Norman. Normanu samosažalje nje izbija iz svake pore. On je najveća žrtva. Pretio je jer jede samo slatkiše. Kad prodaje

The Big Issue, sjedi iako to ne bi smio. Puši

20 21

(13)

dok se umalo ne uguši. I sil-no je ljut na svijet. Smatra da svi drugi osim njega do-bivaju prilike. On je svoju propustio i za njega nije ostalo ništa. Želi biti pisac. Vidi sve loše napisane knji-ge. Poneke pokuša i pročita-ti. Ali tako su grozne da ne-ma šanse da ih pročita do kraja. Znate one knjige u trgovinama u zračnoj luci? Norman ih uzme i poželi za-vitlati na pod, koliko su lo-še. Knjige ga toliko živciraju da njegov život čine još gorim. Nakon čitanja ta-kvih knjiga, ne može pisati.

Norman ima razloga biti ogorčen i tužan. Svi mi ih imamo. Koliko ste puta žalili samoga sebe jer ste propustili posao/kuču/momka ka-kvog zaslužujete? Kladim se da ste mislili da ste jedini na čitavom svijetu koji nikad ne do-bije ono što želi. No dopustite da vas zapitam sljedeče: jeste li se doista potrudili?

Kladim se da ste mislili da ste jedini

na čitavom svijetu koji nikad ne dobije ono što želi.

PATOVA PRIČA

U radu s beskučnicima srečem mnogo Norma-na. Ali srečem i ljude kao što je Pat. Razlika između njih je tisuču milja, ili se bar tako

či-ni. Pat je nizak muškarac u kasnim četrdese-tim godinama. Prije otprilike pet godina došao je raditi sa mnom. Kad je došao, več je bio

od-lučio da želi raditi s osobljem koje posluje sa svim našim prodavačima The Big Issue.

To je težak posao. On podrazumijeva pod-nošenje pritužbi, jadikovki, bijesa i samo sažaljenja beskučnika. Zašto bi netko pet go-dina želio ostati u prvim redovima paljbe, nije mi jasno. Moram priznati da ja nemam Patovo strpljenje. Ali on je dolazio svakoga da-na, i podnosio iskaljivanje ljudi koji su za svoje probleme željeli okriviti bilo koga oko sebe.

Pat je bio miran čovjek. Ali ubrzo je postalo ja -sno da zna kako riješiti

kri-zu. Znao je kako ljudima vratiti smirenost i spriječiti nasilnost.

1 sam Pat je nekoć bio beskućnik. Spavao je na ulicama. Opijao se. Čak se i tukao. Ali onda je prestao sa svim tim. Jedne mi je noći ispričao što je promi- jenilo njegovo mišljenje i nagnalo ga da više ne bude

ništarija (tom je riječju opi-sao samoga sebe).

 Sjećam se da si jedne

noći došao u skladište. Prije otprilike osam godina. Bio si loše raspoložen. Ja sam svima išao na živce. Mislim da si me htio izbaciti.

Shvatio sam da ću, dok god se smatram žrtvom, i biti žrtva.

(14)

Nisam se sjećao tog događaja. No iznenada sam prepoznao Pata iz tih godina kao proda-vača The Big Issue, a ne kao smirenog, suzdr-žanog Pata koji je sjedio ispred mene.  Tad si rekao  nastavio je on  tamo napolju je je-dan pijanac. Netko bi ga trebao dovesti u red, jer će ga inače uhititi.  (Još uvijek se nisam

mogao sjetiti.)  U svakom slučaju, izišao sam i pomogao pijanom tipu. Otrijeznio sam ga. Pronašao sam mu prenoćište na Waterloou.

Pat je potom ispričao priču godine koja mu je promijenila život. Moja jednostavna

pri-mjedba da bi netko trebao pomoći pijancu bi-la je prekretnica. Počeo je pomagati drugima.  Shvatio sam da ču, dok god se smatram ž r-tvom, i biti žrtva.

Pomogavši samo jednom čovjeku. Pat je shvatio koliko je dobar osjećaj pretvoriti svu tu lošu energiju u nešto korisno. Prestao je razmišljati o svojim problemima. Kao što se često događa s ljudima koji pomažu drugima, u sebi je pronašao nešto što mu je nedostajcilo sve one godine: samopoštovanje. 1 što je više radio i pomagao drugima, to je njegovo samo-poštovanje više raslo. Pat više nije morao bi-ti bučan, nasilan pijanac kako bi se dokcizao. Samo je morao nastaviti činiti ono zbog čega se dobro osjećao. 1to je učinio bez ikakvih ve-likih promjena. Kao što sam rekao na početku ove knjige, morate započeti sa samo 3%.

Druga lekcija koju mislim da svi možemo naučiti od Pata jest da je pronašao nešto zbog

24

čega se osjećao dobro. Ako ste zapeli u poslu koji mrzite ili odnosu koji ne funkcionira, ve-ća je vjerojatnost da čete se osjeve-ćati i ponašati kao žrtva. Morate preuzeti nadzor nad svojim životom i osjetiti da ste glavni vi, nitko drugi. PRESTANITE TRAŽITI IZLIKE

Ja sam bio gori od Pata: ja sam namještao pri-like da budem žrtva. Ja bih na silu ušao na neku zabavu, okomio se na gomilu uredskih službenika, ili se napio i glupirao, čekajući da po mene dođe policija. Jednom sam došao pi- jan na zabavu, uzeo bocu vina i razbio joj lić o rub stola. Sadržaj boce izlio sam niz gr-lo. Tad su me zaustavila dva tipa. Jednog sam nokautirao na pod. Drugi je otrčao, a ja sam sjeo i plakao kako mi je život grozan. Moja je prošlost uvijek čekala iza kulisa, u slučaju da mi treba izlika.

Jedna od najtežih stvari jest prestati traži-ti izlike sebi i drugima. Ne mogu vam reći ko-liko sam mnogo razloga našao protiv pisanja ove knjige. Kanio sam je napisati, ali nešto bi mi se uvijek našlo na putu. Jedna od najboljih izlika tjednima bilo je rođenje djeteta. Kad vi-še nisam mogao Izmisliti nijednu izliku, znao sam da moram popustiti. Inače knjiga nikad ne bi bila napisana.

(15)

Rad s beskućnicima znači da čujem gomi-lu izlika. Ali Johne, s ulice sam se maknuo pr ije sam o dvi je godin e. Dvije godine kasnije, govore mi da su se s ulice maknuli prije sa-mo četiri godine. 1tako dalje. Kad im predlo-žim da nešto učine, obično kažu nešto poput

tebi je dobro. Uvijek imaju neki odgovor, ali

nikad dobar.

Možda mislite da čete traženjem izlika ste-ći nadzor nad svojim životom, ali zapravo

je obratno: to pokazuje da niste sposobni sabrati se. Izlike su jedan od načina nesuočavanja sa stvarno-šću. One su tek još jedno oružje koje če žrtve izvući kad postane pomalo teško, drugi način da kažu saža- lijevaj me. Ali one su navi-ka koju možete prekinuti. Sljedeći put kad se ulovite u traženju izlika, zapitajte se kako biste se osjećali da je netko vama rekao tu izli-ku. Prekinula sam dijetu i po je la čita vo p ak ira nje čo koladnih keksa je r u ku- či nije bilo ničeg drugog. Ostajem u ovoj vezi je r neču pronači drugu.

Zar doista želite poznavati tu osobu?

Sljedeći put kad se ulovite u

traženju izlika, zap itajte se kako biste se osjećali da Je netko vama

rekao tu izliku.

PRESTANITE SE SAŽALIJEVA TI

Pat i ja smo obojica u životu naučili nešto za što se nadam da če i vama postati očito: što se više sažalijevaš, to gori postaje tvoj život. Ja to zovem krugom sažaljenja, i što je veći, to je teže izići iz njega. Koliko ste učinili da biste nahranili svoj krug sažaljenja? Ako ste odgo-vorili da na većinu točaka s početka ovoga po-glavlja, tad ga redovito hranite s četiri obroka dnevno. Čim počnemo sažalijevati sami sebe, sigurni smo da u našem životu nema mjesta za promjenu. Čak i da dobijete najveću priliku na svijetu, nećete je vidjeti ako ste zavijeni sa mosažaljenjem.

Lako je ostati tužan klipan. Znam jer sam i sam bio takav. Sve do četrdesetih godina živo-ta, dopuštao sam da silne godine zanemariva-nja i zlostavljazanemariva-nja u djetinjstvu vladaju mojim životom. Trebalo mi je mnogo godina da od-bacim mentalitet žrtve jer mi je trebalo mnogo godina da spoznam koliko je štetan. Ali, uspio sam. A možete i vi.

ONO ŠTO VAS NE UBIJE, OJAČA VAS

Još i danas, osvrnem se i pomislim.Prokletstvo, Johnng, uspio si. Neke sam stvari naučio koje bi vam mogle pomoći da i vi krenete. Ne oče-kujem od vas da napravite velike promjene

(16)

odjednom. Čitava poainta u počinjanju s 3% jes t da vam ono dopušta male promjene koje

možete povećavati vlastitim tempom.

• Dajte si novu oznaku

Ljudi koji misle na pozitivan način vjeruju da postajemo ono što mislimo da jesmo.

Ako mislite da ste pijanac koji se samosa žalijeva, tad ćete i ostati takvi. Ako mislite da ste ružan najbolji prijatelj, tad ćete to i nastaviti biti. To su oznake kakve si žrtve daju. Danas je dan kad ćete si dati oznaku za ono što želite postati. Vitka uspješna po-slovna žena? Brižan tata?

• Riješite se destruktivnog ponašanja

Ovo podrazumijeva otklon od prijatelja i drugih koji vam neće pomoći. Ne kažem da trebate izbrisati život koji trenutačno vodi-te. Ali razmislite kako možete biti u druš-tvu onih ljudi koji vas podupiru. Svatko tko ide na bilo kakav tečaj, na primjer, za-cijelo je zainteresiran poboljšati se. S ta-kvim je ljudima dobro biti. U mom slučaju, morao sam prestati piti i tući se. To se nije dogodilo preko noći. Ali se dogodilo.

• Djelujte umjesto da pričate o tome

Ne zaboravite, nema više izlika. Znam da to neće biti lagano, ali evo vam jedan sa-vjet: sljedeći put kad se ulovite u želji da se ponovno pojadate najboljoj prijateljici zbog svoje veze, promijenite temu. Nemojte joj ni dopustiti da vas upita o tome. Recite samo da radite na tome. Zatim idite i po

Z8

radite na tome. Ja sam prošao mnoge pro-bleme i poteškoće kako bi The Big Issue

uspio, ali nisaun odustajao. Samo sam po-stupno dodavao onih 3%.

Ne uspoređujte se s drugima

Ovih sam dana sretan što poznajem mnogo pametnih, uspješnih i imućnih ljudi. Divim im se, ali ne želim biti oni. Nemojte se mje-riti prema djelima slavnih osoba, susjeda, pa čak ni članova svoje obitelji. Zašto trati-ti dragocjeno vrijeme na razmišljanje o to-me što drugi imaju? Samo se usredotočite na vlastiti život i vlastite

ciljeve, bez obzira koli-ko oni bili maleni. Ta koli-ko ćete imati više energije da izgradite život kakav želite.

Učinite najbolje od najgoreg

Svatko može učiniti naj-bolje od najboljih raz-doblja u životu, Eili umi- jeće je učiniti najbolje od najgorih. Ako pogle-date uspješne ljude u ži-votu, možda uočite ne-što zanimljivo  mnogi od njih sami su stvorili svoje prilike. 1 često su

svoj uspješan život započeli kad im je

ne-što krenulo po zlu. Nikad nisu

razmišlja-Samo se

usredotočite na vlastiti život i vlastite ciljeve, bez obzira koliko oni b ili maleni.

(17)

You're Reading a Preview

Unlock full access with a free trial.

(18)

stavno dio života. Gdje bi školska djeca bila bez onogaPas mi je pojeo zadaću?

Tu su, zatim, laži koje su nam postale di- jelo m života, ali ne bi smjele. Vijesti su pune poslovnih ljudi i političara koji mnogo pričaju natežući istinu. Tony Blair i ministri u njego-vom kabinetu toliko su nam često govorili da u Iraku postoji oružje za masovno uništenje, da su i sami povjerovali u svoju laž. No nama će sad biti teže povjerovati im sljedeći put.

U takvome društvu, zašto bismo se uopće trudili govoriti istinu? Odgovor je da će ljudi, budemo li govorili istinu, znati naše stavove. I veća je vjerojatnost da će poslušati naša mi-šljenja. Jer laganje nas lišava drugih značajki. Ono odnosi povjerenje i poštovanje, a bez njih nam ne ostaje baš mnogo.

Običavao sam govoriti ljudima da lažem i varamzbog beskućnika. T o sam činio jer sam zaključio da se svijet vrti na lažima raznih vr-sta. Budući da nisam mogao pobijediti gado-ve, zašto im se ne bih pridružio? Siromašnima je bio potreban netko tko koristi sustav u nji-hovu korist. A ja sam imao dohcU" razlog na-staviti činiti ono što sam činio većinu života. Ni na trenutak nisam pomislio da su laži koje govorim drugim ljudima laži meni samo-me. Ali upravo to su bile. Koristio sam ih ka-ko bih stvorio svojevrsni lažni svemir i kaka-ko se ne bih morao suočiti sa životom kakav sam imao. Nisam imao mnogo, ali laganjem sam izgubio i to. Zatim sam, u jednom od životnih

obrata, spoznao da što manje imaš, to ti je vi-še potrebna istina.

DOBAR JE OSJEĆAJ LAG ATI- DOK TE NE OTKRIJU

Kad sam bio u zatvoru za maloljetnike, boja-li smo zid. Dok smo bojaboja-li, razgovaraboja-li smo, i jedam me je momak upitao tko sam i odakle dolazim. Pitao me čime mi se bavi otac. Ni ne trepnuvši, odgovorio sam mu da je moj otac arhitekt i da je sagradio grad Braziliju, glavni grad Brazila. Ispričao sam mu o silnom očevom trudu da grad profunkcionira i svim cestama koje je trebao izgraditi kako

bi se došlo do novoga grada. Dječak je bio veoma zainte-resiran. A budući da sam ja o gradu Brazhiji mnogo znao, mogao sam mu dati gomilu pojedinosti.

Jedan od službenika je slušao naš razgovor. Kad sam završio, prišao mije .  Birde, zar je tvoj tata arhi-tekt?  Salutirao sam mu.  Da, gospodine.  Službenik se potom počešao po glavi,

kao da ga salijeće neka pomisao.  Čudno, mi-slio sam da je tvoj tata građevinac za Fulham Broadway.  Snuždio sam se i pokušao pro

-LJudi će, budemo li govo rili istinu, znati naše stavove.

(19)

(20)

započeli tučnjavu. Kasnije sam sreo boksača i popričao s njim. Shvatio sam da je sve ono skakutanje naokolo i zamahivanje šakama sa-mo krinka. Nastojanje prikriti činjenicu da nije fr a je r kakav je želio biti. Laganje o sebi, a to je moglo završiti s kobnim posljedicama.

ISTINA VODI DO SLOBODE

Jedan od filmova koje doista volim jeDobrodoš- li, g. Chance. Knjiga i film su tako jednostav-ni i predivjednostav-ni. Glavnu ulogu u filmu igra Peter Sellers. Njegov lik, Chauncey Gardiner, ne mo-že lagati. Čitav je život živio u kući s jednim starcem. Jednostavna je osoba, koju je starac nastojao zaštititi od svijeta. Mogli biste ga nazvati poma-lo sporim. Kad starac umre, Chauncey mora napustiti je-dini život koji je ikad upo-znao. Ne zna ništa drugo osim svojeg vrta i onoga što je vidio na televiziji.

Chaunceyeva djetinja be zazlenost ima ogromcm uči-nak na sve s kojima dolazi u dodir. Toliko je dugo ra-dio u starčevom vrtu da po-znaje samo svijet trave, sta-bala i cvijeća. Kad ga netko

U svijetu punom laži, izmišljotina i poluistina, ljudi

žele vjerova ti u nešto što je čišće.

36

nešto upita, odgovara veoma jednostavno. No ljudi ga doživljavaju kao velikog mudraca i ubrzo njegove mudre riječi sluša čak i pred-sjednik Sjedinjenih Američkih Država, koje-mu je dojadilo sve drugo što čuje. Film je pa-metan jer s jedne bi se strame moglo reći da Chauncey zavarava sve one ljude koji bi treba-li biti pametni. No također bi se moglo reći da u svijetu punom laiži, izmišljotina 1poluistina, ljudi žele vjerovati u nešto što je čišće. Sviđa im se Chauncey jer se čini tako prostodušnim. I, za razliku od njih, slobodan je.

Izreka kaže daistina oslobađa. Vjerujte mi, to je istina. Tek kad sam prestao lagati sebi i drugima, u zreloj dobi od četrdeset i pet godi-na, tek tad sam mogao krenuti dalje i učiniti nešto od sebe. No nije riječ samo o pravim la-žima. Nisu mi pomogle ni one silne godine izli-ka i prekršenih obećanja. Samo su me zaveza le u čvorove.

Održavanje obećanja veoma je moćan oblik govorenja istine. Ako kažete da čete nešto uči-niti, učinite to. Ako obećate da čete se negdje pojaviti, budite na dogovorenom mjestu. Ako kažete da jamčite kvalitetu, nemojte škrtariti. Ako ne možete održati obećanje, ne tražite iz-govore. Budite iskreni i objasnite ljudima za-što. Poštovat će vas zbog iskrenosti. Možda će svejedno biti ljuti, cili barem će znati da ste po-štena osoba.

Ne kažem da je to lagano. Ako ste većinu ži-vota proveli skrivajući se iza laži i stvarajući

(21)

tobožnju inačicu samoga sebe, tad će biti još teže. A tu je, naravno, i pomisao da ćete povri- jed iti druge ili izgledati glupo. No druga strana medalje je način na koji vas laž zatvara u osob-ni zatvor i sprječava da živite svoj život.

Normalno je ne govoriti ljudima što se doi-sta događa u vašem životu jer se bojite da će-te izgledati nemoćno, nerazumno ili glupo. No to znači da samo odgađate stvari. Ako kaže-te istinu, ljudi će imati priliku saznati za vaše probleme do k je još uvijek vrijeme da se nešto učini. Govorenje istine omogućuje da se isti-nom pozabavimo na pozitivan način. Ako vas druga osoba ne želi saslušati, otkrili ste istinu o njoj. Tad možet e odlučiti želite li nastaviti taj odnos. 1možete krenuti dalje. Slobodni ste od nečega što nije funkcioniralo. Ali ako ne kaže-te istinu, kako čekaže-te ikad znati?

Od svih poglavlja u ovoj knjizi, provesti ovo u djelo vjerojatno je najteže. To je zato što:

• Svi ljudi lažu.

• Laži su dio našeg života.

• Laži mogu na neko vrijeme olakšati tijek života.

• Laži mogu biti zabavnije (nakratko). • Laži vam mogu pomoći da se uvjerite da

život nije tako loš.

• Laganje vam daje nešto iza čega se možete sakriti.

• Laži vam pomeižu odgoditi ostatak života.

Sve ovo je istina, ali veoma kratkoročno. A ako čitate ovu knjigu, velika je vjerojatnost da želite još dugo biti ovdje. Stoga vam nudim nekoliko razloga zašto će vam istina pomoći.

• Ako govorite istinu, ne morate ništa pamtiti. (Mark Twain)

• Nema potrebe da pamtite svoje priče jer su vaše priče činjenice, pa zahtijevaju manje truda.

• Kad se držite onoga za što znate da je ispravno ili pogrešno, ne žalite ni zbog čega što ste učinili.

• Drugi ljudi će slijediti vaš primje r i biti iskreniji.

• Veća je vjerojatnost da će ljudi saslušati vaše ideje i mišljenja. To znači da imate više prilike za promaknuće na poslu i slično.

• Ako steknete reputaciju nekoga tko govori istinu, manja je vjerojatnost da će vas ljudi pokušati nasamariti.

• Lakše vam je odred iti kome možete vjerovati.

• Lakše čete se nositi s odbijanjem i kritikom.

(22)

4. Prestanite

kritizirati

sve dru^e

Kritiziranje ljudi s postignućima događa se posv uda.

U:

Australiji postoji ne-što što se zove sin- drom visokog ma- ka.Odnosi se na nacionalnu naviku kritiziranja svih koji imaju neki društveni polo-žaj, pokazuju nazncike pre-velike pameti ili su uspješni. NcU'avno, to se ne dogada sa-mo u Australiji. Kritiziranje ljudi s postignućima doga-đa se posvuda. Početkom 2005. godine, Tesco, najve-ći lanac živežnih namirnica u Britaniji, najavio je maržu od 5%. Čovjek bi pomislio da će ekonomski analitičari biti

sret-40

ni takvim vijestima. Umjesto toga, mnogi su tražili da se nešto učini kako bi se Tesco ,,sre zao na mjeru“. No čak i da je Tesco učinio lo-še, ti ljudi ne bi bili sretni.

Sjetite se reakcije na Bob Geldofove Live 8 koncerte i čitav pokret Učinimo siromaštvo prošl ošću . Cinici su došli na svoje i bacali sve

što su mogli na Geldofa i društvo. Nisu ni za-stali razmisliti o tome što on pokušava učiniti. Nije im ušlo u glavu da on pokušava pronaći način da javnost postane svjesna siromaštva u Africi tamo gdje ostalima nije uspjelo. Umjesto toga su se okomili na Geldofove motive, i dru-ge koji su mu se priključili. Ni na trenutak im nije palo na pamet da on stavlja svoju glavu na panj.

Jamie Oliver je drugi poznati primjer neko-ga tko je privukao i više od uobičajene količi-ne kritika drugih ljudi. Možda ste vi jedan od njih. Momak je u svoje projekte uložio srce i dušu, i ni na koji način nije išao lakim pu-tem. Svatko tko vam kaže da Jamie to radi isključivo zbog publiciteta, zanemaruje činje-nice. Na svoj skroman način, Jamie je oživio pojam šegrtovanja i radnog duha. Nedavno se počeo usredotočavati na školske večere, i uva-lio se do grla nastojeći pripremiti zdrav obrok za veoma malo novca. Nije rekao, oh, ja to ne mogu učiniti Jer mi je potrebna fun ta i pol po djetetu. A dobio sam samo trećinu tog izno- sa. Jednostavno se primio posla i obavio ga.

(23)

You're Reading a Preview

(24)

You're Reading a Preview

(25)

(26)

(27)

You're Reading a Preview

(28)

You're Reading a Preview

(29)

sposobni razmisliti o onome što drugi govore i ne bojati se posumnjati u to.

Dijelite li političke nazore svojih roditelja, partnera ili prijatelja zato što nikad niste ni razmislili o tome u što oni vjeruju? Jeste li ikad razmislili o tome u što vi vjerujete? Ako imate djeeu, odgajate li ih jednako kao što su vaši roditelji odgajali vas? Zašto?

Jednom sam imao djevojku koja je imala čvrsta uvjerenja o gotovo svemu. Bila je pro-tiv čitavog svijeta, a naročito je mrzila velike kompanije i uspješne poslovne ljude. Netko mi je rekao da smo stvoreni jedno za drugoga, jer smo veoma slični. Nisam bio posve siguran

što to znači. Jednoga dana smo izišli i satima šetali londonskim West Endom. Ispričala mi je o svojim roditeljima i bakama i djedovima. Politički, bili su lijevo orijentirani, pa je i ona postala lijevo orijentirana. 1 to je nešto, rekla je, što se nikad neče promijeniti, ni trunčiee.

Kako je vrijeme prolazilo, vidio sam da ni-smo stvoreni jedno za drugo. Naravno, neka su nam uvjerenja bila slična, ali ja jednostav-no nisam vjerovao da možeš živjeti ne dvoječi u stvari. A ipak sam slušao nekoga tko je vje-rovao da su njezine ideje neodvojivi dio nje, kao da su joj nekako prošle pokraj mozga i sad nema izbora. Mrzio sam pomisao preuzi-manja rabljenih ideja određene društvene kla-se ili skupine. Vidio sam opasnost koja kla-se u tome krije. Mnogo godina ranije, i sam sam to učinio.

RAZMISLITE, PRIJE NEGO ŠTO POVJERUJETE

Angus je bio student umjetnosti kojega sam poznavao. Zajedno smo odlazili na izložbe i doista mi se sviđao. Jednoga dana, dok smo šetali i razgovarali o životu, rekao sam mu da vjerujem da crnci imaju manji mozak od bi- jelaca. Zapravo sam rekao da je jedino za što će crnci biti ikad dobri glazba i fizički poslovi. Šokirao se i uzrujao, ne vjerujući da sam mo-gao reći nešto takvoga, i obrušio se na mene s takvom gorčinom da sam se

posve prenerazio. Iskreno rečeno, nisam imao pojma u čemu sam pogriješio  ni-kad ranije nisam upoznao nekoga tko se nije složio sa mnom. A Angus me sad na-padao i ja to nisam mogao shvatiti. Ne moram ni reći da se naše prijateljstvo kon toga naglo urušilo i na-kon nekog vremena, Angus mi više nije želio odgovoriti na pozive.

Nakon što sam neko vrije-me razmišljao o svemu

to-me, upitao sam samoga sebe odakle mi ta ideja i tko mi ju je usadio u glavu. Ni u kom se slučaju nije temeljila na iskustvu, budući da nisam poznavao dovoljan broj crnaca da bih mogao zaključiti jesu li manje bistri od bije

Ponekad možete stvoriti mišljenje o nečemu o čemu nikad i niste

(30)

You're Reading a Preview

(31)

You're Reading a Preview

(32)

You're Reading a Preview

(33)

Vaši se stavovi mogu promijeniti. Ali ne bi se smjeli mijenjati svakodnevno, inače vam nitko neće vjerovati.

Nemojte se bojati sumnjati u druge. Ali naj-prije se potrudite pravilno posložiti stvari u vlastitoj glavi.

Naposljetku, ne zaboravite da je samopo-uzdanje zapravo velik trik koji svi na svi-ma izvode.

6. _Važnost

pogrešaka

D

a život dolcizi s mo-gućnošću jamstve-nog lista, biste li ga kupili? Taj bi list obećao da dok god živite prema odre-đenim strogim pravilima, ništa neće poći po zlu. Da to znači da nikad ne smije-te riskirati ili osjetiti uspo-ne i padove koji predstav-ljaju bit ljudskosti, biste li ga i nadalje željeli?

Gdje piše da bi život tre-bao biti isključivo ružičasto putovanje? Poznajem

oso-bu koja misli da je, ako se ona i njezin muž prepiru, njihov brak otpisan. To je kao da ka-žeš da, ako automobil treba oprati, trebaš na-baviti novi. Ovih si dana u životu postavljamo

Što se dogodilo 5 idejom da smo ljudska bića i da nitko nije savršen?

(34)

You're Reading a Preview

(35)

vila rasti. Nakon nekih šest mjeseci vidjelo se da je sve sredio. Vodio je naše veliko središte u Victoriji i obavljao sve administrativne po-slove. Polagao je sav novac i naš je financijski odjel bio veoma sretan.

Možda zato što sam nekoć bio prijestupnik, uvijek sam pomalo sumnjičav kad stvari idu isuviše dobro. Jednoga sam dana zatražio od financijskog odjela da provjeri sef u distribu-cijskom uredu. Knjigovođe su imali previše povjerenja. Željeli su nazvati Arthura i obavi- jestiti ga da dolcize. Zahtijevao sam da provje-ra bude nenadana, ne planiprovje-rana. Kasnije me je došla posjetiti knjigovotkinja. Otišla je po novac, ali je sef bio prazan jer se brava nije baš najbolje zatvarala. Stoga je novac premje-šten u susjedni kafić, a vlasnika kafića nije bi-lo. Nisam povjerovao u to. Bio sam bijesan na knjigovotkinju i rekao joj da će morati još jed -nom provjeriti. Dva dana kasnije, provjerili su ponovno. Arthur je nestao. Zajedno s 11.000 funti.

Bila nam je to jedna od prvih velikih lekcija i naučila nas je razmišljati o tome gdje bi se mogli pojaviti problemi. Naučili smo ne stav-ljati iskušenja pred beskućnika koji možda nema snage odoljeti im. Učvrstili smo sustav poslovanja kako ne bi bio otvoren zloporabi. Nakon toga sam ja naučio nikad ne očekiva-ti previše od beskućnika. Ali nismo odjednom naučili sve što smo trebali znati; nastavili smo učiti.

Nekoć smo davali kredite beskućnicima kad bi nas uvjerili da im je zbog nečega novac očajnički potreban. Sistem je funkcionirao ta-ko da bismo im prve svežnjeve The Big Issue

davali besplatno. No nakon toga su ih mora-li plaćati unaprijed. Davanje kredita smuše-nim, problematičnim ljudima koji žive na ulici bila je jedna od najglupljih ideja u kojoj sam ikad sudjelovao. Nikad nam nisu vratili novac. Jednostavno su nestali, tako da smo izgubi-li i njih i priizgubi-liku da im poboljšamo život. No da nismo pogriješili taj prvi put, ne bismo bili na oprezu od daljnjih pogrešaka. 1bili bismo otvoreni još većim pljačkama.

MOŽDA SUEDEĆE GODINE...

Uvijek srečem ljude koji čekaju savršene uvje-te kako bi se pokrenuli. Na život gledaju kao na zabrljanu ili propalu operaciju. Na primjer, imam jednog prijatelja koji će jednoga dana završiti knjigu na kojoj radi već dvadeset godi-na. Ali ne još. To je zato što je stalno proširu- je. Godinama sam slušao razloge iz kojih knji-ga nije objavljena te godine. Pravi je razlog da on ne želi načiniti pogrešku. Želi da knjiga bu-de savršena. Zato nikad neće ni biti objavlje-na. Ako pogledate prvi broj The Big Issue, ni-štavan je u usporedbi s onim kakav je postao. Napravljen je veoma brzo. Nisam htio čekati

(36)

da sve bude kako treba. Nisam htio da to bu-de najbolji časopis na svijetu. Da sam to htio, i dan danas bih čekao prvi broj.

Mudro Je razmisliti prije nego što djeluješ. Postoje situacije u kojima bih volio da sam to učinio. Ali ako odbijaš dje-lovati zato što se bojiš po-greške, to Je samo po sebi pogreška. Odbiti nešto uči-niti dok ne znaš dovoljno Je mudro, ali odbiti nešto uči-niti dok ne znaš sve,

zna-či da to nikad nečeš uzna-činiti. Mnogi ljude gube novac na burzi Jer kupuju ne znaj uči dovoljno. Ali nema Jamstva glede ponašanja tržišta, pa ako ne djelujemo dok ne prikupimo SVE informaci- je, nečemo nikad ni djelo-vati. Prihvatite da Je ionako riskantno dokučiti što učiniti u životu, i da neče svaki vaš odabir biti savršen. Tad če vaš život biti lakši.

ČEGA SE BOJITE?

Što Je najgore što bi vam se moglo dogoditi ako napravite taj korak? Strah od pogrešaka dovoljan Je da nas zaustavi od preu zimanja ri-zika koji bi nam u konačnici život mogao uči-68

Ali ako odbijaš djelovati zato što se b ojiš pogreške, to je samo po sebi pogreška.

niti boljim i zanimljivijim. Istodobno nas strah sprječava da učinimo i one glupe, nesmotrene stvari zbog kojih završavamo s ozljedcuna, mr-tvi ili u zatvoru (osim nekih...)

Ono što morate dokučiti Jest koji su stra-hovi korisni, a koji vas sputavaju. Jedna moja poznanica s ruba bazena priča o svojoj stalnoj, glupoj borbi da nauči skočiti. Može se zamisli-ti u savršenom skoku, ali ne može se natjera-ti da ga doista i pokuša. Čitavog života, mno-gi su Je pokušali naučiti i

ohrabriti, ali ona i nadalje stoji uz rub bcizena i brine, umjesto da Jednostavno po-kuša. Gleda klince koji trč-karaju uz bazen i skaču bez trenutka promišljanja, i že-li da se i ona može zabavlja-ti poput njih. Zna da Je naj-gore što se može dogoditi da skoči na trbuh, ali svejedno se ne može odvažiti.

Kao odrasli ljudi, isu više razmišljamo o tome što bi moglo poči po zlu, umjesto što bi moglo biti kako valja. I završimo s nečim Još go-rim od strciha  kajanjem. Od kajanja što nismo zatra-žili nečiji broj mobitela

na-kon doista dobrog razgovora, do kajanja što nemamo hrabrosti napustiti posao, ništa nije

Kao odrasli ljudi, isuviše razmišljamo o tome što bi moglo poći po zlu, umjesto što

bi moglo biti kako valja.

(37)

gore nego biti osoba koja kaže da sam barem to učinio. No, možete nešto učiniti da to sad prekinete. Trebate se samo zamisliti za 30, 40 ili 50 godina. Zamislite kako pričate unucima o svom životu i onome što ste učinili. A sad razmislite zbog čega biste se najviše kaj ali da to ne učinite. Moglo bi to biti putovanje nasa-mo ili povratak na fakultet. Kako biste se osje čali da možete sjediti i znati da ste to učinili? Prilično dobro, rekao bih.

U ovom trenutku možda čete pomisliti, da, ta ti Je dobra, Johne, ali što ako sta lno po- navljaš iste pogreške? To je kao muškarac ili žena koji kažu, znam da ova veza neće fu nk - cionirati, Jer svaki put kad nekog upoznam, to završi loše. Jeste li ikad pomislili zašto je to tako? Zašto neki ljudi uvijek privlače par-tnera koji je bahat, slab ili traži majčinski/ očinski lik? Možda je to zato što si ne uzmu vrijeme da nauče iz svojih pogrešaka. Stvorili su obrazac. A jedini način da ga prekinu jest da nauče iz njega. Mogli biste pomisliti da je pokušati zaboraviti svoje pogreške što brže je moguće najbolje što u takvoj situaciji možete učiniti. /Ui najbolje što možete učiniti jest raz-misliti o svojim pogreškama i zapamtiti svaku pojedinost. Tek tad čete spoznati zašto ih po-navljate.

Ovih mi dana ljudi hrle jer dajem dojam čo-vjeka koji je veoma siguran u sebe. Beskućnici, saborski zastupnici i policajci, svi me pitaju za mišljenje o reiznim stvarima. Činjenica je da

ja u sebe nisam ništa sigurniji od većine ljudi. Samo sam naučio da ako sve ode ukrivo, nije smak svijeta. Ne moram se kažnjavati zbog

vlastitih pogrešaka. A ne morate ni vi.

NE ZABORAVITE:

MORA TE SAMO ZAPO ČET I S 3 %

Nadam se da ste već pročitali poglavlje o po činjanju s 3%. Ono govori o zadavanju cilje-va koje možete ostcilje-variti, i njihovom postu-pnom povećavanju. Početi s 3% ujedno znači da ste pod manjim pritiskom da budete savr-šeni. Dopušta vam da idete vlastitim tempom. I, da, dopušta vam pogreške. Ako ne pokušate progutati čitavu jabuku odjednom, postojat če manja vjerojatnost da ćete se ugušiti. 1jabuku čete zagristi više puta! Dakle, vidite da ne mo-ra uvijek biti već prvi put kako treba.

• Zapitajte se što je najgore što se može do-goditi. Zatim se zapitajte što je najbolje što se može dogoditi. Vjerojatno če najbolje iz-brisati sve brige zbog najgoreg.

• Nemojte misliti da ste podbacili samo za-to šza-to morate promijeniti planove ili zami-sli. Najpametniji znanstvenici na svijetu to stalno rade. Oni sebe ne smatraju neuspje-lima.

(38)

You're Reading a Preview

(39)

You're Reading a Preview

(40)

de da ćemo pronaći neki znak uz eestu ili pri- jateljskog neznanca.

Nitko od nas nije znao ćitati kartu i nismo imali pojma gdje pronaći sjever, jug, istok ili zapad. Stoga smo samo hodali i hodali. Imali smo vodu. Zapravo, svojevrsnog. Bio je najsta-riji medu nama pa su svi mislili da ima što je potrebno za vodu. No kad nam je svima posta-lo vruće i kad nas je spopala glad, nije imao pojma što ućiniti. Nitko nije. Stoga sam bez ijedne rijeći ja preuzeo. Popeo sam se na brdo i ogledao oko sebe. Nekoliko milja niz cestu vi-dio sam neke kuće. Vratio sam se i rekao deć kima da ćemo hodati prema tim kućama.

Naposljetku smo stigli do gradskih kuća. Kako smo bili gladni, pokucao sam na jed-na vrata. Otvorila ih je neka žejed-na. Rekao sam joj da je naše zalihe odnijela rijeka i zamolio je malo kruha. Žena nas je odvela u svoj vrt. Napravila je sendviće i ćaj, skuhala nam jaja i kraljevski nas nahranila. Da je znala da smo hrpa zloćestih klinaca iz sirotinjske četvrti Londona, možda bi pomislila nešto drugo. Ali, ja sam se potrudio da samo ja govorim. 1pre-uzeo sam odgovornost za dečke kad smo uš-li. Rekao sam im da ne smiju ništa ukrasti i da se moraju ponašati najbolje što znaju. Kad smo završili, zahvalio sam gospodi i poveo na-šu šaroliku skupinicu ponovno na cestu u ko-loni jedan po jedan, kao da smo najbolji izvi-đači na svijetu.

76

SITUACIJE KAD NETKO MORA PREUZETI VODSTVO

Na određeni način moje me je djetinjstvo pri-moralo da postanem vođa. Oni od vas koji su imali teško djetinjstvo možda znaju što ti-me mislim. Morate razviti osjećaj odgovorno-sti, jer ćete inače potonuti. Kad sam bio veo-ma veo-malen, postali smo beskućnici. Uselili smo u sobu bez prozora u potkrovlju bakine kuće. Tri dječaka najed nom kraju kreveta, a majka i otac na drugom. Svakog petka i subote na-večer, otac i majka odlazili su u kafić na piće. Jako bi se napili. Zatim bi došli kući i potukli se u uličici ispod prozora bakine kuće. Tamo odakle ja dolazim, bilo je posve uobičajeno da žena dobije batine. Upravo to je moj otac činio mojoj majci dolje u uličici.

Moja dva starija brata bi plakala i cvilila, kao da oni dobivaju batine. Sa sedam i osam godina, veoma ih je plašio zvuk očevog mla-ćenja majke. Ja sam ih tješio. Nisam plakao. Nisam sudjelovao u njihovom strahu. U to do-ba, nešto me je spriječilo da postanem premla-ćena životinja kao oni, ali kasnije sam i sam to postao. Toliko sam se bojao oca da sam često sanjao da me tuče i ubija. Čak i danas, dugo nakon njegove smrti, jedan mi se strah noću vraća. To je strah da će taj luđak ozlijediti me-ne i moju majku. No usred svega toga, preuzeo sam vodstvo nad starijom braćom. Nisam htio dopustiti da me ta grozota nadvlada.

(41)

Istinski se vođe često pronalaze u najgo-rim situacijama. Tijekom tsunamija koji je pogodio Aziju na Stjepanje 2004. godine, lju-di koji su bili na odmoru pomagali su gdje je bilo potrebno. Nisu čekali da ih netko zamo-li. Jednostavno su pogledali oko sebe i odlu-čili što treba učiniti. I zatim se primili posla. Drugi su se vođe pojavili za vrijeme bombaš-kih napada u Londonu 2005. Bili su to obični ljudi koji su jednostavno preuzeli inicijativu i učinili što su mislili da treba učiniti.

Prije nekoliko godina sam gledao jednu te-levizijsku emisiju o ljudima koji su dobili or-den Viktorijinog križa za iznimnu hrabrost u ratu. Veoma je teško dobiti Viktorijin križ. Kao prvo, moraš se suočiti sa smrču. Također mo-raš pokazati inicijativu u najgorim situacijama. Pobjednici su svi to učinili. Nedvojbeno je da

su junaci. Ali ono što je kod njih bilo doista zEuiimljivo jest činjenica da su svi

izgle-dali veoma obični i skro-mni, a ne kao ljudi od veli-kih riječi i djela. Bili su to obični vojnici koji u rat nisu otišli kao veliki vođe. Neki su imali uloge zapovjedni-ka, ali drugi su bili obični pješadijci.

Kad su pozvani izvrši-ti svoju dužnost, izvršili su je s nečim posebnim s čime

Morate pokaza ti da ste vođa tako što ćete najprije obaviti posao ili zadatak.

se tek mali broj nas može mjeriti. Znali su da moraju obaviti posao i, tako im Boga, kanili su ga obaviti do krajnjih gremica. Želja da se bore za svoju domovinu i zaštite svoje ljude bila je jedino na što su mislili. Za mene oni predstav-ljaju vodstvo u najboljem svjetlu. Svejedno, kako je pokazala ta emisija, nijedan od njih nije mislio da čini išta posebnoga. Rekli su da su samo radili svoj posao.

Vođe mogu činiti najobičnije stvari (riječ je o tome kako to čine).

Mnogo je napisano o tome kako biti veliki vođa. Zapravo, postoje stotine i stotine knji-ga  i večina njih ništa ne vrijedi. Ne pomažu vam. I samo vas podsječaju da vi niste tamo gore. I inicijativu shvačaju kao nešto veliko, veoma veliko. Shvačaju je kao nešto što či-niš ako želiš biti premijer, ili milijarder kao Bili Gates  osnivač divovske računalske tvrt-keMicrosoft, za kojega se priča da vrijedi oko četrdeset milijardi dolara. Ne treba nam više velikih šefova na svijetu. Treba nam više sva-kodnevnih vođa koji će promijeniti svijet na-bolje  kao Sian.

Što je s čovjekom koji mete ulicu ispred moje kuče? Mogli biste pomisliti da ima bi- jedan posao, ali to je njegov doprinos okre-tanju svijeta. Promatrao sam ga kroz prozor. Svoj posao obavlja s velikim ponosom, brine se da je nogostup čist i da iščupa svu travu koja probije kroz pukotine u betonu. Nisam si-guran da mora sve to činiti, ali on to svejedno

(42)

You're Reading a Preview

(43)

You're Reading a Preview

(44)

You're Reading a Preview

(45)