L
ipoti
F
aaletausaga
2012 - 2013
Malo o Samoa
Lisi o Upu ua Faapupuuina
AIREP – Aleipata Island Restoration Program AVA- Australian Volunteer Association BECA – BECA International Consultants Ltd COT - Crown of Thorns Starfish
CBDAMPIC- Capacity Building in the Development of Adaptation Measures in Pacific Island Countries; CGPS – Continuous Global Position System Base Station
CRAM – Coral Reefs Assessment and Monitoring DAC-Disaster Advisory Committee
EU – European Union
FESA - Fire Emergency Services Authority GCI - Global Communications Institute
IAMP2 – Institutional Asset Management Project 2;
ICCRAHS - Integrated Climate Change Risks in Adaptation for the Health Sector IFAW - International Fund for Animal Welfare
IRIS-Integrated Research Institute in Seismology IWC - International Water Centre
JICA-Japan International Cooperation Agency KIGAM – Korean Institute of Geology and Mines; METAR – Meteorology Aerodrome Report
MNRE- Ministry of Natural Resources and Environment MOH – Ministry of Health
NAPA – National Adaptation Plan of Action NAP-National Action Plan
NCCT- National Climate Change Country Team NCSA – National Capacity Self-Assessment NDC - National data Cantre
NDMP – National Disaster Management Plan
NIWA - National Institute of WAater & Atmospheric Research NESP - National Environemnt Sector Plan
NEX – National Execution of Projects NUS – National University of Samoa
NWRIMS - National Water Resources Information Management System PEF - Pacific Environemnt Forum
PCCSP - Pacific Climate Change Science Project PICPP-Pacific Island Climate Prediction Project PILN – Pacific Invasive Learning Network PEA – Preliminary Environment Assessment ROFOR – Route Forecast
SIAM – Second Infrastructure Asset Management Program SLISE- Samoa Lithospheric Integrated Seismic Experiment SNITT- Samoa National Invasive Task Team
SOE - State of the Environment
SOPAC – Secretariat of the Pacific Applied Geo-science Commission SPREP-Secretariat of the Pacific Environment Programme
UNCCD- United Nations Combating Climate Desertification UNFCCC - United Nation Convention on Climate Change WHOI – Woodhole Oceanographic Institute
WMO-World Meteorological Organization WWW- World Weather Watch program
MINISITA
Hon. Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii
PULE SILI
Tuifuisaa Taulealeausumai Laavasa Malua
KOMITI FAUFAUTUA MO FANUA
• Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Taitaifono
• Pule Sili, Sui Taitaifono
Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga
• Loia Sili Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Tupe Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Galuega Tetele ma Felauaiga Sui Auai
• Fepuleai Tuitea Sui Auai
• Leleimalefaga Mau Sui Auai
• Sufia Sekone Sui Auai
• Oloialii Sea Ailua Sui Auai
• Poloa Sio Sui Auai
KOMITI FAUFAUTUA A LE PUMA
• Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Taitaifono
• Pule Sili, Sui Taitaifono
Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga
• Pule Sili, Matagaluega o Tupe Sui Auai
• Komesina Leoleo, Matagaluega o Leolo Sui Auai
• Pule Sili,Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Aganuu ma Agafesootai Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Galuega Tetele ma Felauaiga Sui Auai
• Tupai Sepulona Moananu ( Minisita Lagolago) Sui Auai
• Lauaki Rita Keil Sui Auai
• Leiataua Isikuki Punivalu Sui Auai
• Luamanuvae Ene Sui Auai
KOMITI FAUFAUTUA MO SUAVAI
• Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Taitaifono
• Pule Sili Lagolago- Pulega Suavai,
Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Failautusi mo le Komiti
• Pule Sili, Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Tupe Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Aganuu ma Agafesootai Sui Auai
• Pule Sili, Pulega o Suavai mo Samoa Sui Auai
• Pule Sili, Pulega Faamalosiaga Faaeletise Sui Auai
• 4 Sui o le Afioaga Sui Auai
• 1 Sui o Faalapotopotoga Tumaoti Sui Auai
KOMITI MO MO LE FAAIGOAINA O FAAFANUA MA ELEELE
• Minisita Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga Taitaifono
• Pule Sili, Sui Taitaifono
Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga
• Galuvao Viliamu Fuafanua Resitala
• Pule Sili, Matagaluega Aoga Sui Auai
• Pule Sili, Pulega o Felauaiga ma Auala Tetele Sui Auai
• Pule Sili, Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Aganuu ma Agafesootai Sui Auai
• Pule Sili, Pulega o Tagata Tafafao mai Fafo Sui Auai
• Komesina Leoleo, Matagaluega o Leolo Sui Auai
• Komesina Tineimu, FESA Sui Auai
• Su'a Mulitalo Suapi Sui Auai
• Atoa Tafunai Sui Auai
• Patu Ativalu Sui Auai
KOMITI FAUFAUTUA MO VAOMATUA
• Pule Sili, Matagaluega o Tupe Taitaifaono
• Pule Sili, Sui Taitaifono
Matagaluega Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga
• Leota Ioane Sui Auai
• Faamoetauloa Lagisoifua Etene Sui Auai
• Liumauga Malologa Sui Auai
• Namulauulu Lino Sui Auai
Faasinoupu Itulau
Lisi o upu ua faapupuuina 2
Minisita 3
Pule Sili 3
Komiti Faafoe o Fanua 3
Komiti Faufatutua o le PUMA 3
Komiti Faufautua mo Suavai 4
Komiti mo le Faaigoaina o Faafanua ma Eleele 4
Komiti Faufautua mo Vaomatua 4
3
Otootoga o Galuega Ausia 6
Faafitauli ma Luitau 20
Vaega tau atinae mo le aufaigaluega 21
Aotelega o le aufaigaluega 22
Aotelega o Galuega:
Galuega Faatino 1: Fautua i le Minisita – Ofisa o le Pule Sili 23
Galuega Faatino 1: Vaega Malosiaga Faafouina (Ofisa o le Pule Sili) 24
Galuega Faatino 1: Faalapotopotoga Siosiomaga o le Lalolagi 28
Galuega Faatino 2: Lagolago i le Minisita 31
Galuega Faatino 3: Vaega Pulega o Eleele ma Fanua 32
Galuega Faatino 4: Vaega Tomai Faapitoa 45
Galuega Faatino 5: Vaega o Siosiomaga ma Faasao 49
Galuega Faatino 6: Vaega o Pulega o Vaomatua 69
Galuega Faatino 7: Vaega o Vaai Tau 77
Galuega Faatino 8: Vaega PUMA 80
Galuega Faatino 9: Vaega o Punaoa o Suavai 86
Galuega Faatino 10: Vaega o Faalavelave Matuia 95
Galuega Faatino 11: Vaega o Tulafono 102
Galuega Faatino 12 Vaega o Pulega 103
Aotelega mo le Tausaga
Otootoga o galuega na ausia i le tausaga 2012 - 2013 Faalauiloaina io le Tulaga o le Siosiomaga o Samoa 2012
Na faalauiloa e le Matagaluega le Pepa Faailoa mo le Siosiomaga o Samoa 2012 ua mafai ona otooto ai le tulaga o loo iai le siosiomaga ma ona punaoa. O le Pule Sili, Taule’ale’ausumai Laavasa Malua na ia faamatalaina le taua o nei faamaumauga aua le pulea lelei o le siosiomaga. O se Pepa Faailoa muamua lenei i le Pasefika ua mafai ona faaaogaina tomai faasaienisi ma tusi ata e faailoa ai tulaga lelei ma le leaga ua o'o iai le siosiomaga.
O loo iai le naunautaiga a le Matagaluega o le a faaaoga e tamaiti aoga lenei Pepa Faailoa mo a latou suesuega aua foi so latou sao i le puipuia o le siosiomaga. O lenei taumafaiga na fesoasoani mai ai le Faalapotopotoga o le SPREP, faapea sui mai le Univesite o Amerika ( University of Maryland Centre for Environmental Science ) i le tuufaatasiga o faamaumauga mo Samoa.
Aoaoga mo Tagata Faigaluega Fou i le Matagaluega
Na faatinoina ni aoaoga faalauiloa mo sui fou uma na amata i le Matagaluega ia Iuni, Aukuso ( 2012 ), Ianuari ma Me 2013. O le sini autu o nei aoaoga ina ia mafai ona malamalama le aufaigaluega fou i Vaega eseese o le Matagluega ma galuega faatino, Fuafuaga Alualu Mamao 2012 - 14, Tulafono ma Faiga Faavae taua o loo lima taitaiina ai galueaga a le Matagaluega.
O avanoa taua foi nei e faailo ai ma faiga faavae mo le pulea leleia o le aufaigaluega faapea faamanuiaga. O polokalame faaluiloa masani ia e faatino e le Matagaluega i le tausaga aua e fesoasoani tele lea e faamasani ai le aufaigaluega fou.
Faapaaga le Matagaluega ma FESA e faatino le First Aid Training
E taua se aoaoga na faapaga a le Matagaluega ma FESA e ala atu i le Susuga ia Mr Steve Williams, ( sui o FESA ) aua le faataua o le malamalamaaga ma le iloa e faatino le fesoasoani First Aid. O lenei aoaoga na faamautu e le Vaega Tau Faalavelave Faafusei ( Disaster Management Office). Ole sini autu o le faamoemoe ia iai le iloa ma le tomai i sui o le Matagaluega e faatino ai le Fesoasoani lea mo sui lavevea i taimi o faalavelave faafuasei, ae faapea ai ma i totonu o le Ofisa .
Galulue le Matagaluega ma le PSC e faamautu faamaumauga mo le aufaigaluega ( MNRE Workforce Plan 2013 - 16 ).
Sa auai sui o le Matagaluega i se aoaoga faapitoa na fuafua e le PSC aua le faatalanoaina o faamaumauga moomia e fausia ai ni Fuafuaga talafeagai mo le aufaigaluega. O le sini autu o le galulue soosoo tauau lea o le PSC ma Matagaluega e soalaupule fuafuaga mo le lumanai aua le aufaigaluega o loo tautua i le Malo. O loo faataua ai le lava o le aufaigaluega faapea le iai o le tomai ma agavaa e mafai ai ona faaauau auaunaga a Matagaluega i le lumanai.
O le Fuafuga a le Matagaluega 2013 -16 o loo faailoa ai faamaumauga e faatino i le aofai o le aufaigaluega, tausaga o tagata, kenera, tomai ma faailoga ausia, faapea aafiaga i galuega a le Matagluega e mafua i suiga o lenei vaitaimi. E tele ni luitau taua o loo mafai ona faailoa mai i nei faamaumauga ma e fesoasoani foi lea i le faatalanoaina oni fofo e faalelei ai le auaunaga.
Faalauiloa le Lipoti i le Tulaga o le Siosiomaga ( SOE Report Card 2012 ) i aoga.
E ova ma le 400 tamaiti aoga mai aoga eseese e 9 na auai i le faatalanoaga o le Lipoti Faailoa mo le siosiomaga. O lenei polokalame e taua tele mo tamaiti aoga ao agai atu i latou mo suesuega e faatatau i le siosiomaga ma aafiaga o suiga o loo ua iai Samoa.
Na faasoa mai foi faiaoga i le taua ma le aoga o faamaumauga o loo faailoa i lenei lipoti, aemaise ai vaega o lapisi, vaomatua, suiga o le tau ma ona aafiaga i faatoaga etc. O se luitau foi lea mo aoga ina ia taumafai e faatino so latou sao aua le puipuia ma le ola lelei o le siosiomaga ma ona punaoa faalenatura.
Faamanatu le 50 Tausaga o le Sisiga Fua o Samoa
Galulue Vaega Tomai Faapitoa a le Matagaluega mo suesuega o le siosiomaga - Lipoti mo le tulaga o loo iai le siosiomaga o Samoa
E tele ni fonotaga ni auai ai sui o le Matagaluega mo le faamautuina ma le iloiloina o faamaumauga e faatatau i le tulaga o loo iai le siosiomaga o Samoa. O le konesale ia Tuaifaiva Samuelu Sesega o loo galulue ma le Matagaluega i le iloiloina o lipoti ma isi faamaumauga aua le tuufaatasia o le
Lipoti mo Samoa. O le lipoti mulimuli mo le Siosiomaga o Samoa o loo faamauina i le 2006 ma e tele ni suiga fou ua vaaia i le siosiomaga talu mai lea lipoti.
O le iloiloga mo le siosiomaga o Samoa o loo faaaogaina ai ni metotia fou faasaienisi aua le mautu ma le moni o faamaumauga. O nei metotia o loo faataua ai vaega nei ao faagasolo ai suesuega.
1. Oa mea o tutupu i le siosiomaga ma aisea foi? 2. Oa ni aafiaga o nei suiga i le siosiomaga ma le
lautele o le lalolagi?
3. Oa gaioiga o loo faagasolo mo nei suiga ae poo talafeagai foi ?
4. Ofea o loo agai ai tatou ma le siosiomaga? 5. Oa ni gaioiga talafeagai mo le faamautuina o le
ola faaauaau o le siosiomaga?
Ao faagasolo le iloiloga o le tulaga o loo iai le siosiomaga o Samoa, na mafai ona faatalanoaina ma ua malilie foi sui o le Matagaluega mo le faaaogaina oni faailoilo faaalesiosiomaga e fai ma alafua e fua agai iai suiga ma aafiaga o loo vaaia i le siosiomaga. O le a mafai foi ona faaaoga faailoilo nei e faasoa ai faamaumauga ma isi Matagaluega o loo faatino foi latou polokalame e aafia ai le siosiomaga ma ona punaoa.
Suesuega mo tafola o loo maua i Samoa
O le tamaitai o Juney Ward ma Titimanu Simi mai le Vaega o Siosiomaga ma Faasao sa mafai ona auai atu ise polokalame faaaoaoaga mo le suesueina o tafola o loo maua i Samoa. O le faiaoga Professor Scott Baker ma sis sui mai Niu Sila sa galulue mo le suesueina o tafola i Savaii ma Upolu.
O le Professor ia Scott Baker o loo galue foi ma isi saienisi mo le aoina o faamaumauga mo tafola i le Vasa Pasefika. E taua tele nei faamaumauga aua le faamautuina o le iloa ma le silafia o le lautele o le aufaigaluega i ituaiga o tafola ma o latou faamaumauga faalenatura. E 6 ni tafola na mafai ona faamauina i le suesuega. Ae e 5 ituaiga eseese e tupuga mai ai nei tafola ( spinner dolphins, bottlenose dolphins, rough-toothed dolphins and short-finned pilot whales ).
O faamaumauga mai nei suesuega o le fesoasoani tele lea i le atinaeina o le tomai ma agavaa o le Matagaluega i le fausiaina oni fuafuaga talafeagai mo le faasaoina o nofoaga o loo maua ai nei meaola taua.
Suesuega mo le Mataituina o Tafola ma Mamua/Whales and Dolphins:
E lua ni suesuega na faatino i le tausaga mo tafola ma . O le suesuega muamua na suesue ai le ituaiga ma faamaumauga e patino i le ola faanatura o nei meaola. 2 Two surveys were conducted during this fiscal year. One survey focused mainly at investigating the genetic diversity and relatedness, distribution and movements of dolphins in Samoa. A total of six species, four of which were from the dolphin family while the other 2 were whale species. The second survey looked specifically at understanding the migration, distribution, behaviour and trends of humpback whales in Samoa. Thirteen humpback whales were photographed and catalogued based on their dorsal fins and the underside of their tail (flukes). None of the humpback whales documented during this survey were re-sighted from previous years indicating the low population of these whales present in Samoa. A single dwarf sperm whale and melon-headed whales were recorded for the first time in the wild.
• Stranding Incidents: A single adult short-finned pilot whale (Globicephala macrorhynchus) was found dead and
reported from Faleula. Tissue samples were collected for genetic analysis.
Marine Turtle Flipper Tagging & Necropsy Programs:
Only two turtles were flipper tagged and released back into the wild. The green and hawksbill turtles were applied new titanium tags on their rear flippers. Titanium tags were provided by the Secretariat of the Pacific Regional Environment Programme (SPREP) as part of an ongoing partnership to monitor the migration of marine turtles. A necropsy was performed on an adult green turtle found dead and reported by community members of Matautu-Falealili village. The necropsy was undertaken to determine whether the turtle had died from ingesting plastic materials.
Iloilo le Faatinoga o Auaunaga a le Matagaluega
Na auai le Afioga a le Minisita i le Mafutaga a le Matagaluega lea na iloilo ai ma faatalanoa tulaga o loo iai le auaunaga faapea le faatinoga o galuega a Vaega eseese. O se mafutaga e faatino i tausaga uma ma e faataua ai le auai o le Pule Sili ma le Afioga a le Minisista. O le mafutaga nei sa toe iloilo ai le Fuafuaaga Alualu Mamao 2012 - 14 a le Matagaluega aua le mataituina o suiga ua iai nisi o galuega faatino a le Malo.
E 3 vaiaso o faagasolo faatalanoaga ma iloiloga i Vaega taitasi o le Matagaluega aua le faamautuina o le tulaga ua iai le faatinoga o auaunaga eseese, faapea foi le iloiloina o amioga a le aufaigaluega e tusa ai ma amioga pulea o loo taitaina ai galuega a le Malo.
O le Afioga Minisita Hon.Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Dr. Faale Tumaalii na faaalia lona agaga faafetai i le Pule Sili ia Taule’ale’ausumai Laavasa Malua ma le Matagaluega i le tulaga ua iai foi le auaunaga a le Matagaluega ma galuega o faagasolo. Na fiafia foi e faailoa vaega taua ua ausia i le tausaga, faapea ia ma le faatuina o le Vaega mo Faalavelave Faafuasei e pei ona talosagaaina i le PSC.
O se luitau i le Matagaluega ina ia faaauau tulaga lelei ma le faamaoni i le faatinoga o ana auaunaga i le atunuu. O se talosaga taua foi le galulue faapaaga ma isi Matagaluega faapea Faalapotopotoga ma au Faipisinisi.
Faataua le Atinaeina o Tomai ma Agavaa o le Aufaigaluega.
E toatolu sui o le Matagaluega na faamanuiaina ( Suluimalo Amataga Penaia, Tuuamalii Sam Semisi, ma Fiasosoitamalii Siaosi ) ina ua faau'u ma le manuia i se polokalame faaaoaoga na auai ai i mataupu tau suavai ( Post Graduate Certificate in Integrated Water Management ) i le Iunivesite i Ausetalia ( Griffith University, Queensland, Australia ). Sa faagasolo lenei polokalame faaaoaoga e faaaoga ai metotia faaonoponei ( via on-line ). E 2 tausaga o le polokalame ma sa faamuamua ai sui mai nuu o le Pasefika o loo galulue patino i vaega tau suafai ma le puipuia o nei punaoa. O se taumafataga faapitoa mo nei sui e toatolu na faaaloalo ai le Pule Sili ia Taulealeausumai Laavasa Malua. O se faatasiga fiafia aua ua ausia foi ma le manuia taumafaiga a le aufaigaluega.
O loo tumau pea le faataua ma le faamuamua a le Matagaluega i le faaleleia ma le apoapoina o le tomai ma agavaa o le aufaigaluega. Ose faataitaiga taua tele mo isi tagata o le Matagaluega.
Faataua le Puipuia o le Osone
O se aso taua ma le aoga mo tamaiti laiti na agai ai ai le Matagaluega aua le faamanatuina o le 25 tausaga o le Fegaiga Faava o Malo o le Montreal Protocol ia Setema 2012. E ova ma le 100 tamaiti aoga eseese ma matua na auai i lea so i luma o le Fale o Le Malo mo se tauvaga tusiga ata faapea ma isi polokalame faalauiloa. O le manulauti o le aso na faataua ai le Galulue faatasi aua le puipuia o le osone mo le lumanai.
O le tele o suesuega faasaienisi o loo faapea mai e mafai ona toe faalelei le tulaga o le osone i le tausaga 2050 pea
taumafai atunuu uma o le lalolagi e faatino gaioiga talafeagai mo le faaitiitia o kasa oona. Ole tauvaga tusi ata na malo ai le Ms Sala-Marie Manu mai le Samoa Primary School. O le tulaga lua na maua e Wilbert mai Leififi College. O se polokalame na vaaia ai le fiafia tele o tamaiti e faatino tusi ata ma suesue foi i mataupu e faatatu i le osone.
Mataituina le Faatinoga o Laisene mo le Faaaogaina o le Suavai
O lea ua maea ona tapena le Matagaluega mo le faaaogaina o Laisene faatulafono e aveeseina ia ma faaaoga le suavai mai le manava o le eleele. Ose tasi lenei o galuega taua a le Vaega o le Suavai mo le mataituina o le faaaogaina o le suavai maua. O se gaioiga taua tele ina ia mautinoa ai le ola faaauau ma le saogalemu o le suavai maua mo nei ma le lumanai. Sa faagasolo foi ni suesuega a le Vaega Tau Suavai a asia ai kamupani na faaoo mai a latou talosaga mo ni laisene tau suavai.
O atinae tetele o loo faatalanoaina ma le Matagaleuga mo ni laisene o le Samoa Beverages Company ma le Ah Liki Construction Limited. O loo faatino foi suesuega a le Matagaluega e faamautinoa ai galuega e tatau ona faatinoina i lalo o aiaiga o le Laisene ma le Tulafono o loo faavae ai le faaaogaina o suavai .
Polokalame Faalauiloa mo le Siosiomaga
Sa faatino se polokalame faalauiloa a le Matagaluega ma le aoga a le Robert Louis Stevenson primary school e asiasi atu ai i le Vailima Botanical Garden ia Setema 2012 ( Levels Vasega 5 – 7 ). Ose polokalame na matuai fiafia tele ai tamaiti aua ua mafai ona suesue foi i laau taua o Samoa o loo totoina ma faaolaola i le Nofoa Faasao i Vailima. E maua le 178 o tamaiti aoga ma faiaoga e 12 teachers faaapea isi faiaoga fesoasoani na auai i le polokalame.
Amata Galuega mo le Fausiaina o le Auala Sima mo le Fuaina o Lapisi i Tafaigata Landfill
Sa auai sui o le Malo ma tagata valaaulia i Tafaigata aua le molimauina o le galuega tele e fausia ai le auala sima e mafai ona fuaina ai le mamafa o lapisi o loo lauina atu i Tafaigata. O le Aso 11 Setema 2012 na faatino ai e le Matagaluega ma sui o le Malo o Iapani, Mr Shiro Amano, le amataina aloaia o le galuega. O lenei galuega o loo faatupeina i lalo o le poloketi o le J-PRISM.
O le Pule Sili, Taule’ale’ausumai L. Malua na faafetaia le mamalu o le auvalaaulia ma le Malo o Iapani i le fesoasoani tele ua mafai ai ona ausia e Samoa ituaiga metotia faapenei aua le pulea lelei o lapisi. Sa saunoa foi le Pule Sili Taule’ale’ausumai i le taua o le faamaumauga e mafai ona maua mai nei faiga fou ma e fesoasoani foi nei faamaumauga mo le fausiaina oni Fuafuaga lelei mo lapisis. O le kamupani o le Bluebird Construction lea na faamanuiaina i le konekarate mo lea galuega.
Vaega tetele e 2 o le galuega; 1. Fausia le Auala Sima.
2. Fausia le Ofisa mo Faamaumauga.
Foai AusAID le Loli Siligi ( Crane Truck ) mo le eliina o le suavai.
Ua faamanuiaina le Matagaluega ise foai mai le Malo o Ausetalia e ala mai i le poloketi o le NAPA 4 mo le eliina o le suavai. O le Australian High Commissioner, Dr. Stephen Henningham na ia faalia lona agaga fiafia i le faapaga a Samoa ma Ausetalia ua mafai ai ona fefaasoaa'i tomai ma agavaa i le faaaogaina o nei masini fou. O loo iai foi le faamoemoe ina ia faamautu le galulue faatasi o Samoa,
Ausetalia ma isi atunuu o le Pasefika e faatino galuega e mafai ona tali atu ai i suiga o le tau ma ona aafiaga. O aafiaga i le suavai ma fesuiaiga o le tau ose popolega tele lea ia Samoa ma atunuu o le Pasefika ona o le punaoa lea o loo ola uma ai tagata ma meaola, faapea aafiaga mai le siitia o le suasami ma vaega o loo maua ai le suavai.
O le Polokalame Tau-Atia'e o le Samoa-Australia Partnership o loo faasoa mai ai le fesoasoani mo Samoa aua taumafaiga e mafai ai ona faatino gaioiga e tali atu ai i suiga o le tau. O le loli siligi o le a faaaogaina mo le felauaina o masini tetele maole eliina ma le faatutuina o vaega e mafai ai ona fua le suavai i lalo o le manava o le elelele. O le a mafai ai foi ona suesue pe o talafeagai ma saogalemu le suavai mo tagata.
Faasoa le Matagaluega i le Fonotaga Tele a SPREP i Noumea.
O le fonotaga lona 23 a SPREP i Noumea na faatalanoa ai vaega nei: ( i ) Pacific Environment Forum; ( ii ) Fonotaga i Mataupu a SPREP; ( iii ) Fonotaga a Minisita o le Pasefika.
( i ) Pacific Environment Forum ( PEF )
O le vaega muamua o le fono na fefaasoaa'i ai sui mai atunuu o le Pasefika i mataupu taua o loo aafia ai latou. O le sisni autu o folasaga mai atunuu sa faamamafa ai le vaega tau lipoti ma le mataituina o suiga ua iai le tulaga o le siosiomaga o atunuu. O le folasaga a Samoa na faailoa ai vaega taua na maua mai i le iloiloga o loo faatino mo le tulaga o loo iai le siosiomaga ma ona punaoa. O Samoa o le atunuu muamua lea ile Pasefika ua mafai ona faatino le iloiloga, ma ose avanoa taua lenei e faasoa ai faamaumauga na maua.
Faamanatu le Vaisao o le Siosiomaga 2012 - 'Sustainable Development - Riding the Waves of Change'
O le manulauti o le Vaisao o le Siosiomaga na faataua ai Faasao mo Vaomatua, Nofoaga Faasao, Puipuiga mai Faalavelave Faafuasei, Faailoa le Tausaga 2012 mo Ogasami faapea ai ma Totoga Laau. O nei vaega uma na mafai ona faailoa e ala atu i se tauvaga taavale teuteu, tauvaga solo faasamoa o loo faataua ai le Faasao o Vaomatua, siva ma pese Samoa, ma le tele o isi ituaiga aitema na faatino.
Na amata aloaia le Vaiaso i Poutasi ( Aso Gafua 29 Oketopa ) i le tauvaga lauga faasamoa ma siva. O le tauvaga taavale teuteu na faaailoa ai meaola eseese o le sami e pei ona iai le Tausaga Faavaomalo 2012 ua faapitoa mo Ogasami. O le polokalame i Savaii i le Aso Lulu 31 Oketopa na faatino i Taga ma sa faataua ai foi le galulue faapaaga o afioaga ma le Matagaluega e faasao vaomatua ma laufanua maualuluga e fai ma nofoaga faasao. O se mafutaga fefaasoaa'i na faatino i le Aso Tofi e le Vaega o Faalavelave Faafuase'i ma sui o afioaga e faailoa ai manatu i mataupu tau faalavelave faafuasei. Na tapuni aloaia le polokalame i se totogalaau i Vaitele Uta ma faailoa ai ma faailoa taualoa mo i latou ua maoa'e lo latou sao i galuega mo le puipuia o le siosiomaga ma ona punaoa
Tatala Aloaia le Auala Sima e Fua ai Otaota i Tafaigata
O le tatala aloiaina o le auala sima mo le fuaina o otaota i Tafaigata sa faatinoina ia Ianuari 2013 e le Amapasap o Iapani Mr Yasuaki Nogawa ma le Afioga i le Palemia Hon. Tuilaepa Sailele Malielegaoi ma le tele o le auvalaaulia sa molimauina le faamoemoe.
O le fanua i Tafaiagata mo lapisi ua lauiloa i le Pasefika le metotia ma auala o loo faatino ai galuega tau lapisi. O se metotia ua tele tausaga o loo fesoasoanai mai ai le Malo o Iapani mo le faasoaina mai o le tomai ma agavaa. O lenei metotia e pei ona faaaigoaina o le Fukuoka Method ua tele ina faasoa atu ai foi Samoa i atunuu o le Pasefika i le tulaga ua mafai ona ausia e le Matagaluega talu ona amata mai.
Na saunoa le Amapasa o Iapani i le tulaga o loo iai lapisi ma otaota i isi atunuu laiti ma ose popolega tele mo le Pasefika. O le poloketi fesoasoani ia Iapani o le JPRISM lea e iai le vaega o loo galulue faatasi ai ma le Matagaluega mo le fausia ma le faamautuina o faiga faavae mo le pulea lelei o le otaota ma fanua ua faatulagaina mo lapisi.
Polokalame mo le Aoina o Meafale ua le toe aoga aua le faasaoina o le Osone
O le Afa o Eveni ia Fepuari 2012 na vaaia ai le tele o pusa aisa ma ea malulu na faaleagaina i le afa, aemaise i le vaega i le taulaga o Apia. E iai ni elemeni i totonu o nei pusa aisa ma ea malulu e ogaoga aafiaga e maua ai pea le ave esea faalelei
ma ona aafia ai le soifua maloloina o tagata pea sao atu i le osone o le vanimonimo.
O le Aso Toonai 23 Fepuari na faapea ona tapena ai sui mai le Matagaluega ma le Faalapotopotoga o le Aufaipusa aisa Ea Malulu e aoina meafale tau pusa aisa na ea mo le aveesea lelei o elemeni oona o loo iai i totonu. Na vaevaeina le au galulue ina ia mafai ona asiasia uma le taulaga ma fale faipisinisi.
O le taua foi o lenei taumafaiga ina ia faailoa atili le taua o le osone e pei ona iai le Feagaiga Faavaomalo o loo auai ai Samoa, faapea le faailoa o le sao a le Faalapotopotoga o le Aufaipusa Aisa ma Ea Malulu. O le tele o pusa aisa ma ea malulu na aoina sa mafai ona galulue ai le Faalapotopotoga e tuu eseina vaega ia e tatau ona ave esea ma tuu atu i nofoaga talafeagai e teu ai .
Faailoga mo Tamaiti Aoga ( Young Environmentalist Star Award 2012 )
O tausaga uma lava e faailoa ai e le Matagaluega tamaiti aoga ua maoae le latou auai mai i polokalame faailoa a le Matagaluega i mataupu tau i le siosiomaga. Ole tausaga 2012 na faamanuiaina ai i latou nei:
1. Alden Jr Godinet (TOP Student )
2. Lenora Rasmussen 3. Chrizzannalyn Solaese 4. Faletoese Letaulau 5. Fotufaleiupolu Letaulau 6. Angela Laiman 7. Miranda Tausisi 8. Alatina Hereme 9. Josephine Warren
10. Vaaiva Kolone Vaai
11. Lareena Alama 12. Ulrich Ah Ben 13. Edithmaria Faolotoi 14. Lanu Palepoi 15. Iliganoa Brown 16. Lilly Latu
17. Adelina Joni Leapai
18. Ming File Pasese
19. Mikayla Meredith
O le laugatogi sa auai ai tamaiti ma matua, faapea sui mai Kamupani sa fesoasoani mai i faailoga. O le Sui Pule Sili ia Ms.Anne Rasmussen na saunoa i le autu o le aso ma faailoa lona agaga fiafia i le toatele o tamaiti ua auai i le polokalame. E avea foi nei polokalame ma auala e apoapo ai tamaiti e suesue i mataupu tau le siosiomaga ma aafiaga. O loo faagasolo pea le faailoa i totonu o nusipepa o le Observer ma le Newsline i vaisao taitasi.
E fiafia foi le Matagaluega e faailoa fesoasoani mai kamupani nei: Samoa Land Corporation, McDonalds Restaurant, Samoa Stationeries & Bookshop faapea ai ma le fesoasoani mai Vega eseese o le Matagaluega e ala mai i poloketi tau atia'e.
Asiasiga i le Togatogo
E toatele ni tamaiti aoga mai le aoga o le ( Year 3 students ) Vaiala Beach School na auai i le asiasiga i le togatogo ma faatino ai foi a latou suesuega e epi ona aoina i totonu o aoga. O se polokalame taua tele lea i totonu o le aoga a Vaiala aua o le faamamafa ai le taua o togatogo, o mea e mafai ona fausia mai le laau, o meaola o loo ola faalagolago i nofoaga nei, faapea ai ma le puipuiga o le gataifale pea tutupu afa ma matagi malolosi.
O le asiasiga na faatino ile Aso 3 Aperila 2013 ma ose polokalame na fiafia le Matagaluega e galulue ai ma le aoga aua e taua nei suesuega ao tuputupu ae le fanau ma maua le loto naunau e fesoasoani e puipui ma faasao le siosiomaga ma nofoaga taua faalenatura.
Faatino Suesuega Faasaienisi mo le Faaaogaina o le Biogas
Na maua se fesoasoani mai le Uni o Europa ( European Union Water and Sanitation Sector Support Programme, WSSSP) e galulue ai e fai se suesuega e fausia ni metotia talafeagai mo le faaaogaina o le biogas e faaaoga ai lapisi o vai lafoai mai fale o aiga, lapisi e mafai ona faapala mo ni auala e maua ai isi ituaiga malosiaga faafouina i Vaitele.
O le metotia o loo masani ai tagata mo lapisi vai lafoai o le tane poo septic tank system. Peitai e iai ni suesuega na faatino i Samoa ma maua ni faamaumauga o leo lelei ona faatino le itu lea o le vai lafoai, ma ua avea foi ma popolega ona o le soifua maloloina o tagata, faapea aafiaga i le suavai o loo faalagolago ai tagata.
E 2 ni poloketi o loo faagasolo galuega mo le faataitaiina oni metotia fou e mafai ona faaaoga i Samoa i Vaitele Fou. 1. O le EFKS Vaitele Fou ua iai foi ni aiga e toalima ua mafai ona faataitai metotia fou
2. Aiga i Vaitele Fou.
Faagasolo Faatalanoaga i Matagaluega ma nuu mo le faailoaina o le Lipoti mo le Siosiomaga o Samoa ma Fuafuaga Fou mo le 2013 - 16
Sa faagasolo polokalame a le Matagluega i Upolu ma Savaii mo le faalauiloaina o le Lipoti i le Tualaga o le Siosiomaga o Samoa 2013, faapea ai ma le Fuafuaga Alualu Mamao mo le 2013 - 16.
Sa mafai ona faatino nei polokalame ma sui o Matagaluega, Faalapotopotoga Tumaoti, Pulega a Matai, Sui o nuu ma isi vaega uma o le atunuu aua le faailoaga o faamaumauga mai suesuega na faatino. E lei faigofie le faatalanoaga aua o le tele o faamaumauga na maua i le Iloiloga mo le Siosiomaga o loo faailoa mai ai o suiga ma aafiaga o loo mafua mai lava i gaioiga a tagata. O le tele foi o nofoaga ua faaleagaina o loo manino mai ai lava galuega fai a tagata, ae e leo faataua ai aafiaga o nei gaioiga i punaoa a pei o le suavai, vaomatua ma vaega o nofoaga faasao ma meaola o loo nonofo ai.
Galuega mo le toe Teuina o le `Lake Lanoto'o National Park
O le poloketi o loo faatino i lalo o le Vaega o le Vaomatua ( ICCRIFS) o loo faagasolo a latou galuega mole toe faaleleia o le tulaga o loo iai le Nofoaga Fasao i Lanoto’o. O le nofoaga faasao lona 2 lenei o lee faatino ai galuega a le Poloketi o le ICCRIFS i le toe faaleleia o vaomatua e ala lea i le toe totoina o laau Samoa i nofoaga maualuluga, toe faaolaola nofoaga o amata ona faaleagaina ma ua leai ni vaomatua ma faaauau le totoina o laau Samoa ma galuega faasao.
O galuega na mafai ona faatino muamua i lalo o le polokalame: toe totoina o laau i vaega ua amata ona gaogao
pe ua leai ni laau, faamamaina o vaega o loo tele le laau faalafua ma le toe faaleleia o le auala savali i le Lanotoo. Sa mafai ona fausia ni auala faasitepu e faaaoga ai laau faalafua sa tatu'u i lalo, faapea ai ma le fesoasoani mai sui o aiga o loo alala lata ane i le nofoaga faasao. E avea ai foi le galulue faatasi o le Matagaluega ma le sui nuu poo aiga o loo nonofo lata ane e mautu ai foi lo latou sao ma le loto naunau e fesoasoani. O le auai ai o nei sui o le a fesoasoani foi lea e maua ai se malamalamaaga fou i le taua o nei nofoaga faasao.
E tusa ma le 2.18 hectares ( 7 plots established ) na mafai ona totoina i laau Samoa e pei o le: tava, malili, tamanu ma le asitoa. O fatu laau uma na faasoa mai i le Vaega o le Vaomatua i Vailima o loo faamili ai fatu laau. O loo iai foi le faamoemoe e faatino isi galuega toe faaleleia o le vaomatua ma nofoaga faasao i lalo o le Poloketi aua lava le faailoa atili o laau Samoa. O isi nuu e lavea ai Laulii e tau i Falevao o le a amata latou galuega faalelei ia Iuni ma faasolo atu ai i Mauga o Salafai.
Aoaoga e Mataituina ai le Faamalosia o Tulafono ma Faiga Faave
O se aoaoga taua na faatino e le Vaega o Tulafono ia Me 2013 mo le Matagaluega aua le faaleleia o le silafia ma le tomai i Tulafono ma Faiga Faavae o loo faasino tonu i le pulea lelei o le siosiomaga ma punaoa. O se aoaoga ua leva ona tapena aua le naunautaiga e fausia se Tusi Taiala mo le Faatinoina o Tiute e Suesue ai ma Mataituina Tulafono. O le aoaoga na auai uma ai sui o le Matagaluega o loo iai le malosiaga i lalo o Tulafono e mafai ai ona faatino se suesuega ma isi matafaioi o loo faamaunina i le tulafono.
O le Tusi Taiala mo le Mataituina o Tulafono na saunia ma tuufaatasia e le Vaega o Tulafono ma sa faailoa aloaia foi i le faaiuga o le 2012. O le mafutaga muamua mo le faalauiloaina o le Tusi Taiala na faatino ia Tesema 2012. O le naunautaiga o lea faamoemoe ina ia faaaupegaina le aufaigaluega i le tomai ma le silafia i auala e tatau ona uia ma le faagasologa o suesuega i lalo o le Tulafono.
O loo manino i lalo o le tulafono malosiaga ma auala e faatino ai e pei o vaega nei: malosiaga e faatino ai se
suesuega e aunoa ma se tusi aloaia, faatino sailiiliga i totonu o fale ma aveesea atu ni vaega e taua i le faamaoniaina o suesuega, ma le aoina o isi lava faamaumauga.
O lea e taua ai le manimo ma le maioio o le ioa ma le silafia o le aufaigaluega i le lautele ma vaega e gapa ai foi le malosiaga i lalo o le tulafono, faapea ma aiaiga uma e tatau ona faamalieina ao lei o'o i le tulaga e faaaoga ai le malosiaga lenei. E maua le toa 30 o sui sinia o le Matagaluega ua faamaonia lo latou matafaioi i vaega eseese o le tulafono, ma ua maea foi ona faatino aoaoga ma ua uma foi ona tauaao latou Pepa Faamaonia ( ID ) mole faatinoina o tiute i lalo o le tulafono..
Fuafuaga mo le Pulea Gafataulimaina o Nofoaga o Tapu'e ai le Suvai ma Tulafono Laiti i Nuu ma Afioaga ( Village By Laws )
O loo tumau pea le faamamafa i le Matagaluega i le faamautuina lea o le galulue faapaaga ma nuu ma afioaga mo le puleaina gafataulimaina o nofoaga o loo tapue ai le suavai. E tele le sao o nuu ma afioaga i nei galuega aua o loo mautu pulega a nuu ma matai i le mataituina lea o galuega ma suiga i totonu o nuu. O lea o loo faaauau ai foi taumafaiga a le Matagaluega e apoapo le faiga paaga lenei aua le faamautuina le maua o le suavai ma le saogalemu o nei nofoaga mai le faaleagaina e tagata. O lea o loo uunaia ai e le Matagaluega le faatinoina o aoaoga talafeagai e mafai ai ona
siitia le tomai ma le malamalamaaga o nuu i le taua o nofoaga o loo tapue ai le faapea ai fuafuaga a le Matagaluega e faamautu galuega faatino mo lea faamoemoe. E fiafia foi nuu ma afioaga e faamaopopo ma galulue faatasi ma le Matagaluega pe a mautu foi lo latou silafia i le taua o nei nofoaga o loo tapue ai le suavai ma aafiaga pe a le lelei ona vaai.
Ua maea ona faatino e le Vaega o Suavai ni mafutaga faaleaoaoga i nuu ma afioaga mo le faatalanoaina o Tulafono Laiti i le faaitu o loo taua o Gasegase ( Vaimoso, Sinamoga, Alafua ma Moamoa ) faapea ai le faatalanoaina o le Fuafuaga o Nofoaga Tau Suavai mo Gasegase. E taua le faatalanoaina o nei Fuafuaga ma Tulafono Laiti ina ia manino ai foi sui o nuu i aafiaga ua o'o iai tulaga o le suavai talu ai le faalapisi ma amioga o tagata o loo alala i tafatafa o le Vaitafe i Gasegase. O le Fuafaua o Nofoaga Tau Suavai mo Gasegase o loo o gatasi ma vaega o le Tulafono ( Vaega VIII ) o le Tulafono Tau Suavai 2008.
O le faamoemoe autu lava o Tulafono Laiti ina ia mafai ona fesoasoani i nuu ma afioaga i le mataituina ma le faamalosia lea o le Tulafono e ala atu i le Pule a Matai faapea le aganuu o loo malu ai tagata. O lea faaauau pea galuega a le Matagaluega e faufautua ma faatino foi ana asiasiga i vaega o loo faalapisi ai tagata i autafa o vaitafe faapea le saogalemu o le suavai i nofoaga o loo tapue ai le suavai.
Mafutaga ma le Aufaipisinisi e faailoa fesaosoani mai le GEF.
O se mafutaga na talisapaia ma le fiafia e le Vaega o le Aufaipisinisi ina ua mafai ona auai faatasi le Matagaluega ma sui i se faatalanoaga o le GEF Fund. O tele vaega o le GEF na faailoa i sui aemaise le itu o loo mafai ona maua e Samoa fesoasoani mai le Ofisa Tutotonu Faavaomalo o le GEF. O le GEF o loo galue ma le tele o atunuu o le lalolagi aua atinaeina o le tamaoaiga i vaega tau le siosiomaga ma punaoa faanatura. Talu ona auai Samoa i fonotaga faavaomalo, e maoae se vaega tupe na fesoasoani mai ai GEF mo Samoa i poloketi o loo faagasolo i le siosiomaga, vaega tau turisi, faifaatoaga, ma isi.
Poloketi o loo faatupe i lalo o le GEF:
NAPA 1: Integrating Climate Change Risks in the Agriculture & Health Sector of Samoa ( ICCRAHS )
NAPA 2: Pacific Adaptation to Climate Change ( PACC ) NAPA 3: Integration of Climate Change Risks and Resilience into the Forestry Management Sector of Samoa ( ICCRIFS ) NAPA 4: Australia - Samoa Partnership
NAPA 5: Integration of Climate Change Risks and Resilience into Tourism Sector ( ICCRITS )
National Biodiversity Strategy and Action Plan ( NBSAP ) GEF PAS Invasive Species
Land Degradation: Strengthening Multi Sectoral
Management of Critical Landscapes ( SMSMCL ) National Action Plan ( NAP )
Ozone Project:
Capacity Building - State of the Environment ( SOE ) Report & Environment Sector Plan )
Faatino Ata 3Dimensional Model i Samoa mo le faasaoina o vaomatua ma nofoaga faasao.
E maoa'e le tulaga ua o'o iai suesuega a le Vega o le Vaomatua i lalo o le fesosoani o le Poloketi o le ICCRIFS i nuu ma afioaga. O se mafutaga faaleaoaoga na faatino mo sui o nuu e faailoa ai ni metotia taua e mafai ai ona faaleleia tulaga tau vaomatua i nofoaga maualalalo faapea nofoaga maualuluga. O nei aoaoga o loo faaaogaina ai se ata 3DModel ua fausiaina e faatusa ai le eseesega o vaega o laufanua, le maualuga o lea nofoaga faatusa i le tulaga o le sami, faapea vaega eseese o loo iai vaitafe, auala, faatoaga ma isi uma nofoaga.
Ose aoaoga muamua lenei o le 3DModel ua faatino i Samoa ma na feasoasoani mai ai sui mai Papua Niu Kini ( Mr. Kenn Mondiai ma Mr. Patrick Vauet ). E 14 nuu ma afioaga na auai mai Laulii i Falevao i le aoaoga ma ose mafutaga na filogia ma lesona aoaoga faapea le taua o le galulue faatasi mo le faatunuuina o le ata 3DModel i le Faletalimalo o le Galusina Village Resort.
O le P3D Model o se metotia e manaomia ai lava le auai o nuu ma afioaga i le fausiaina lea o faafanua ua tuufaatasia uma ai tomai ma agavaa faaleaganuu, faasaienisi faapea ai ma metotia faaonoponei. O se faafanua taua tele aua o loo mafai ona faailoa ai vaega eseese o le laufanua mai le faaaogaina o faamaumauga vaaia o le siosiomaga faapea faafanua i le maualuga ma le maualalo o le tulaga o loo iai. O lea fesoasoani tele nei metotia mo fuafuaga a nuu ma afioaga i le vaaia gafataulima oa latou fanua tau faatoaga ma punaoa e taumafai e tali atu ai i suiga o le tau ma ona aafiaga.
Na faailoa mai e sui mai nuu ma afioaga le taua o lenei mafutaga faaleaoaoga ia i latou uma. O se aoaoga ua mafai ai ona sui ai foi le latou tilotilo i vaega o le siosiomaga ma le laufanua pea mafaufau i suiga ma aafiaga ua iai le siosiomaga e mafua mai i faalavelave faafuasei ma isi fesuiaiga o le tau. O le taua la o lenei ata 3DModel o le a fesoasoani lea i fuafuaga alualu i luma mo le faatinoina o galuega tau faasao mo nofoaga maualuluga, faatauaina le faalauiloaina o faatoaga suifefiloi i nofoaga maualalalo, faapea le faamautuina o nofoaga faasao ma le toe faaolaina o nofoaga tau vaomatua ua faaleagaina i galuega fai a tagata.
Suesuega ma le Mataituina o Punaoa Faalenatura
Na mafai ona faatino se suesuega mo togatogo i le nofoaga i Asaga ( Asaga Bay ) i lalo o le Polokalame TauAtia’e mo Togatogo ua faaigoaina po le MESCAL project. O lenei polokalame ua mafai ai ona tuufaatasia ni faafanua ma fua vaega o lea nofoaga o loo mautu ai togatogo. O loo iai foi faamaumauga e mafai ai ona faailoa ituaiga togatogo ma laau e maua i le talafatai o loo ola faatasi ma togotogo.
O loo faagasolo foi isi suesuega tau togatogo i Safata, Vaiusu, Vailoa ma Sogi. O ia suesuega o loo faatino i aiga mai nuu e 9 o loo fili mai faaitu nei o Safata District, Vaiusu, Vailoa ma Sogi. O faamaumauga mai nei suesuega o le a faailoa mai ai le taua o togatogo, o vaega o le laau o loo mafai ona faaaoga e tagata, vaega taua mo le ola lelei o togatogo, faapea foi taumafaiga poo galuega o loo faatino e nuu ma afioaga mo le faasaoina o togatogo.
Suesuega Faatinoina mo Amu
O se tamaitai mai le Iunivesite o Otago o loo faatino lana suesuega mo se faailoga tau PhD i le Palolo Deep Marine Reserve mo le suesueina o vaega eseese faalenatura o amu ma nofoaga o loo ola ai le amu. E fesoasoani tele nei faamaumauga i suesuega faasaienisi o loo faagasolo i le lalolagi ma le Pasefika aua aafiaga o loo ua vaaia ma ua faaletonu ai foi le ola faalenatura o amu.
Faatino Suesuega mai lalo o le sami e ona iai ni aoga mo faamaumauga faafomai.
Ua maea ona faatino se suesuega na maulu ai i lalo o le sami i Manono-tai ni saienisi mai Niu Sila ma sui o le SROS aua foi faamaumauga e suesue ai pe iai ni elemeni i lalo o le sami e ona faaaoga mo suesuega tau fomai. E iai ituaiga vao e ola faapitoa i le sami ( seagrass ) na faatino ai suesuega ma ua aveeseina foi ni vaega mo sueseuga.
Suesuega mo Alamea
E 11 ni nofoaga i le talafatai i sauté o Upolu na faatino ai galuega tau suesuega e mafai ai ona faamautu lipoti o loo faao’o mai i le Matagaluega ua alualu i luga le fuainumera o alamea o loo maua i nei faaitu o Upolu. O loo faaalia mai e sui o nuu mai Vaovai, Tafitoala ma Samusu ua maoae le faatupulaia o alamea o loo vaaia i le sami. O Palolo Deep Marine Reserve, Amaile, Vailoa, Lalomanu, Saleilua ma Poutasi o loo faailoa mai ai e laitiiti lava alamea o loo maua i lea vaega. E lei iai ni alamea na maua i Satitoa ma Ulutogia i le taimi na faatino ai le sueusega.
Mataituina tulaga o Vaosami
O se suesuega na faatino i Vaiala ma Tafitoala mo le faamoemoe auatu ina ia faamautu se faafanua o nofoaga o loo ola ai vaosami faapea faamaumauga i ituaiaga o samivao o loo ola i vaega eseese o Samoa.
Galuega Faapaaga i Nuu ma Afioaga - Polokalame mo le Puipuia o Measina Samoa.
O loo faagasolo pea galuega faapaaga a le Matagaluega ma le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu i le faalauiloaina o galuega o loo faatino e nei Matagaluega mo le puipuia o measina a Samoa. E tele vaega eseese ma ituaiga measina o Samoa o loo galulue soosootauau ai ma isi Matagaluega aua foi le faamautuina mai o faamaumauga ma galuega fai. E iai Feagaiga Faavaomalo o loo auai Samoa i mataupu tau measina a atunuu ma e taua ai le galulue faatasi ma sui o nuu ma afioaga i aiaiga ma vaega eseese moomia.
E lavea ai i nei galuega faatino le taumafai o Matagaluega e faalauiloa i aoga ma nuu measina falenatura faapea measina faaleaganuu ini mafutaga faaleaoaoga sa faatalanoaina ai mataupu eseese. O ea sa faagasolo ai i Upolu ma Savaii polokalame faalauiloa mo le autu e siitia ai le silafia ma le iloa e nuu o galuega o loo fatino e Samoa e faamalieina ai foi aiaiga o nei Feagaiga tau le Puipuia o Measina ua saini ai Samoa.
Faamautu galuega fesoasoani a le Malo o Saina ma Samoa ( mo le mataituina o mafui’e ma sunami )
E tele se vaega tau fesoasoani o loo galulue faapaga ai le Matagaluega ma le malo o saina e ala mai i le faatupeina ma le fausiaina o fale apitaga e faamautu ma aoina ai faamaumauga tau mafuie ma sunami. O nei fale ua tapena uma ai masini ma isi ituaiga totoga faasaienisi aua le faamautuina o le taimi na nofoaga e ona tutupu ai ni faalavelave faalenatura. Ua fausia nei fale i – Afulilo, Togitogiga, Vaiaata ma Asau ia Iulai 2012.
Siitia Tulaga mo le mataituina o faamaumauga Faasaienisi e patino i Geo-magnetic System
Ua mafai ona siitia le tulaga ua iai masini ma fale apitaga ua faamautu ai faamaumauga mo le suesueina o elemeni o le laueleele ma suiga faasaienisi. Ua mafai ona faatupeina i fesoasoani mai le Malo o Amerika, faalapotopotoga o atunuu o Swiss, ma le faalapotopotoga o le International Associations of Geomagnetism and Aeronomy (IAGA). Sa mafai ona faatino ai ma aoaoga moomia mo le faaaogaina o masini faapea le faamatalaina o faamaumauga e maua mai nei suesuega.
Fesoasoani le Faalapotopotoga o Vaaitau o le Lalolagi ( WMO )
O loo faagasolo talanoaga a le Matagaluega ( Vaega o le Vaaitau ) ma le WMO e mafai ai ona talimalo Samoa i le fonotaga e talanoa ai mataupu e patino i le tuuina atu o faamaumauga i taimi ua tauleaga ai le tau ma faalavelave faafuasei ( Severe Weather Forecasting and Disaster Risk Reduction Project ). O se fonotaga o loo manatu le Matagaluega o lea maualuga se faasoa i tomai ma agavaa aua le faaleleia ma le faamoemoeina o lapataiga e faailoa mai i taimi o faalavelave faafuasei.
Fesoasoani Malo o Iapani e siitia le tomai ma agavaa i le Faaleleia o masini faamaumauga o loo tuuina atu ai i tua faamatalaga e faatatau i le tau ma lapataiga i taimi o faafitauli ma faalavelave faafuasei. O lea o loo faagasolo galuega mo le faaleleia o masini o loo maua ai faamaumauga o le tau ma sa faatino ai foi ni suesuega i le lava tapena o nei masini i taimi o faalavelave i vaega nei:
Vaega Tau Vaalele – toe faaleleia tulaga o le tower o loo faatino ai faamaumauga mo femalagaiga i le ea ma le toe fausiaina o le potu fono o loo faatino ai faatlanoaga ma pailate o vaalele;
Fale o loo faamautu ai Faamaumauga ai Vaaitau – Toe fausia atoa le fale i Mulinuu atoa ai ma meafale ma masini uma e moomia mo le faatinoina o galuega mo le mautu o faamaumauga mo le atunuu atoa aua lapataiga ma faailoa i taimi i taimi o faalavelave.
Faamautu masini computers i le Vaega o le Tau ( Climate section ) mo le fesootaiga o faamaumauga feaveai e faatatau i le tau ma le teuina o nei faamaumauga i le CliDE database;
Mautu le Stand-by Generator (SG) i totonu o se fale ua maea ona fausia faapitoa e le leaga gofie mo lea faamoemoe ma e saogalemu ai;
Fausia 24 faamalamalama tetele faaonoponei e sefe ai le faaaogaina o le eletise poo malosiaga faafouina i luga o fogafale o le Fale Faasalalau mo Lapataiga ma le fale o loo teu ai le Generator ( 24 solar panel ); Fausia ma faataitai le faaaogaina o masini o loo faaaogaina ai malisoaga o le savili ( Wind-Profiler Radar ).
Faamaumauga Taua o le CLiDE ma CLIDesc Database: Ua mautu foi le tuufaatasiina o faamaumauga o loo mafai ai ona fesoasoani i le atunuu i le fesootaiga o le tau ma vaitaimi e aafia ai faatoaga ma vaega eseese o le atunuu i vaitaimi timuga ma le mugala. O loo fesoasoani tele le Malo o Ausetalia ma Iapani i le faaleleia o lea auaunaga ma le faamautuina o faamaumauga.
Faalauiloa aloaia Tusi Taiala mo le Tau o Samoa
O le Vaiaso o le Siosiomaga 2012 na faailoa aloaia ai Tusi Taiala O le Tau o Samoa e pei ona faatupeina e le Malo o Ausetalia i lalo o le Polokalame Tau Atia’e a Ausetalia mo Fesoasoani Tau Fesuiaiga O le Tau ( Australian International Climate Change Adaptation Initiative ) faapea le Polokalame Faasaienisi a le Pasefika i Fesuiaiga o le Tau ( Pacific Climate Change Science Project ). O le a fesaosoani tele tusi taiala nei i fuafuaga ma galuega faatino i mataupu tau fesuiaiga o le tau. O le Afioga i le Minisita sa fofogaina le lauga autu mo le faamoemoe. O le Ofisa o le High Commissioner sa fai ma sui o le Malo o Ausetalia e faaleo foi le agaga fiafia o le Malo i le faigapaaga a Samoa ma Ausetalia.
Faalapotopotoga o Vaaiatau o le Lalolagi ( WMO )
Na talimalo Samoa e ala i le Vaega o le Vaaitau i se Fonotaga lona V a le Asosi mo le Itulagi o le Pasefika ( Regional Association V – South-west Pacific and East Indian Ocean ). O se fonotaga taua tele lenei i le Pasefika mo atunuu laiti e pei o Samoa e faailoa ma faasoa ai galuega fai a atunuu o loo fatino i le itu atu fesuiaiga o le tau ma ona aafiaga
Faaauau Talanoaga a Samoa ma Faalapotopotoga tetele o le UNESCO, SOPAC faapea le Faalapotopotoga o Vaaitau o le Lalolagi ( WMO ) i le Pasefika.
O loo faaauau ma faamalosia talanoaga ma fetuunaiga a Samoa ma Faalapotopotoga tetele ia mo le faamautuina o le faagasologa o ni fonotaga i le Pasefika.
Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau le Fesuiaiga o le Tau ( UNFCCC )
O lea a talimalo Samoa ini fonotaga tetele i le Pasefika mo le faatalanoaina o le Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau Fesuiaiga o le Tau. O le faagasologa o nei fonotaga o le a mafai ona vaevae i Vaega eseese o le Feagaiaga e pei o le Cartagena Dialogue ma le Adaptation Fund. E taua tele nei
fonotaga aua o loo mafai ona faamanino ai aiaiga ma vaega o le Feagaiga ua ave iai le faamuamua a atunuu laiti.
Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau le Fesuiaiga o le Tau ( UNFCCC ) – COP18
Sa auai Samoa i le fonotaga tele o le Feagaiga Faavaomalo mo Mataupu Tau le Fesuiaiga o le Tau ( UNFCCC ) poo le COP18 i in Doha, Dubai. O le Afioga i le Minisita o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga na ia taitai le au usufono a Samoa ma le Pule Sili. Na maoae tapenaga a Samoa i lea fonotaga aua na faasoa ma faailoa ai galuega fai o loo faatino i lalo o vaega eseese o le Feagaiga e ala i Poloketi Tauatia’e o loo faagasolo. Sa faailoa ia foi Fuafuga ma Taiala aua maea tapena e tali atu a ii aafiaga mai kasa oona o loo aafia ai le siosiomaga ma le ozone, fesuiaiga o le tau ma isi galuega talafeagai i lalo o aiaiga o le Kyoto Protocol. Na mataituina foi tapenapenaga a Samoa i talanoaga na patino i vaega o le fesuiaiga o le tau i vaega e mafai ona tali ai atunuu i nei suiga ma gaioiga e faaitiitia ai aafiaga.
Galega mo le Toe faaleleia o le mauga o Vaea.
E tusa m le 1079 laau Samoa na mafai ona toe totoina i le Mauga o Vaea i lalo o galuega faasao o loo faatino e le polokalame Pacific Invasive Initiative ( PII ) faapea ai ma le faaleleia o le tulaga o loo iai auala savali i luga o le mauga. O le faamoemoe e fesoasoani tele lenei polokalame i taumafaiga e faaitiitia le aofai o laau faalafua ua sosolo i vaega o le mauga. E 1079 laau Samoa na amata ai le polokalame ia Iulai 2012, Setema ma faaauau ai ia Fepuari ma Mati 2013. E maua le 836 laau Samoa na aoina mai i le Ole Pupu Pue Faasao (Togitogiga) ia Oketopa 12, 2012.
Faagasolo galuega mo le Faamamaina ole taulaga ile maea ai o le Afa o Eveni.
Ua maea galuega mo le toe teuteuina ma le faamamaina o le taulaga i Apia i le maea ai o le afa ia Eveni. O nei galuega sa faatinoina i le lauina ese o laau poo pulu na faaleagaina i le taimi o le afa ia Tesema 13 2012.
O se vaega o le Mauga o Vaea na faaleagaina ona o sologa tele i taimi o le afa ua maea foi ona tapena le lipoti i lea vaega ( Mt. Vaea Land Slide assessment ) ma suesuega o loo faamaumau aim ea na faaleagaina i le Nofoaga Faasao Vailima National Reserve. O galuega faaleleia mo ia vaega o loo faaauau ai le toe totoina o laau Samoa, toe teuteu laufanua faasao e pei o vaega ia: Fuluasou, Vailima, Ao’olemalo, Lotosamasoni lea na aafia tele i le afa.
Ua maea foi ona tuuina atu se Lipoti Autu i le DAC (Disaster Advisory Council) i le aso 20 Tesema 2012 faamaumauga o nofoaga ma aafiaga uma mai le afa o Eveni, e aofia ai ma vaega o le vaomatua, nofoaga faasao o le laueleele e pei ona faatino e le Technical team mai SPREP, UNDP, ma le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga.
FAAFITAULI MA LUITAU
O le tele lava o faafitauli sa feagai ma le Matagaluega o mea masani foi sa faailoa i isi lipoti muamua, pau lava se suiga ua amata lava ona faaitiitia le aafiaga tele i le faatinoga o auaunaga. O nai vaega ua faailoa atu i lalo ua tau aofai uma ai faafitauli o loo tupu foi i le tele o Vaega o le Matagaluega ma ose luitau o loo taumafai le Matagaluega e faaleleia ai le auaunaga, aemaise le faatinoga o tiute mo le atunuu. O le aano lava o faafitauli o loo patino i le faasoasoaina o vaega tupe e faatino ai galuega fai faapea le aufaigaluega. O vaega nei ua vaevaeina ai faafitauli, ae o loo mafai foi ona faailoa mai i lipoti a vaega taitasi isi faafitauli.
i. Aufaigaluega
Ua maitauina le siitia o le aofai o le aufaigaluega i lenei tausaga, peitai o loo faailoa mai pea le utiuti ma le manaomia tele e Vaega o tagata faigaluega ua mautu le tomai ma le agavaa i le itu o tomai faapitoa ( technical field ) i vaega nei: faatinoina o fua fanua, mataituina o vailaau oona ma lapisi lafoai, faamaumauga faaonaponei ma metotia fou ( ICT ), suesuega o faamaumauga ma le faasaienisi o le vaaitau ( vaiga o le tau ma le faailoa mamao o fesuiaga o le tau ) faapea galuega faasao mo laau ma meaola.
O le Fuafuaga mo le Aufaigaluega 2013 – 16 ( Workplan ) ua mafai ona iloilo ma faailoa ai vaega o tomai ma agavaa o loo ua ave ai le faamamafa ma le faamuamua a le Matagaluega faapea ni metotia mo le faaleleia o le auaunaga ma le tautua a le aufaigaluega.
ii. Vaega tau tupe
Tau faasoasoaina lea o vaega tupe e faatino ai galuega uma a vaega. O le faafitauli o le le lava o le tupe e faatino uma ai vaega mo le tausaga faaletupe. O isi vaega tau faigata ona totogi isi galuega ona o tupe ua faaalu mo le faamautuina o masini ina ia mafai ona faaauau auaunaga moomia ( Vaega Vaaitau ma isi ).
iii. O le vave ona o me’i ese atu o le aufaigaluega laiti mai isi Vaega mo avanoa fou i isi Matagaluega.
iv. Tau faasoasoaina lea o le avanoa i totonu o Ofisa o loo galulue ai le aufaigaluega ma talosaga mo kesi/laulau ina ia faatino ai isi suesuega ma faatalanoaga. Ona o le toatele o le numera o le aufaigaluega o lea ua tau faasoasoa ai avanoa o loo maua i totonu o potu, ma e tulaga le fetaui i taimi pea pisi ma toatele tagata mai fafo o loo fia maua avanoa e faatalanoa ai le aufaigaluega ( e pei o le Vaega o le PUMA ).
v. Mataituina le Faamalosia o Tulafono
O se tasi nei o vaega autu o galuega a le Matagaluega ua tatau ona ave isi le faamuamua ma le faamamafa a Vega
uma o loo iai Tulafono autu o le siosiomaga ma punaoa. Ua iai foi i latou e fai ma Sui o le Matagaluega e mafai ona faatinoina malosiaga faaletulafono latou te faatinoina lenei matafaioi. O le faafitauli o le lava tapena lea o le aufaigaluega i faatino le tiute lea o le mataituina ma le faamalosia o aiaiga o Tulafono.
Sa faatinoina ni aoaoga i Tulafono eseese a le Matagaluega mo sui agavaa mai Vaega latou te faatinoina tiute i lalo o le Tulafono e mataituina ai le faamalosiina o tulafono. O nei aoaoga sa faamamafa ai le lava o le iloa ma le malamalamaaga i aiaiga ma malosiaga faaletulafono e mafai ai ona faatino gaioiga eseese ma suesuega moomia.
vi. Faamaopoopoina o vaega eseese i lalo o le Faamalu o le Siosiomaga.
O loo maitauina le siitia o polokalame atia’e o loo fesoasoani mai ai Malo eseese mo galuega tau le puipuiga o le siosiomaga. O le tele o nei polokalame o loo faatino e le Matagaluega ma ua iai foi le faamamafa mo le galulue faapaaga ma isi Matagaluega ma Faalapotopotoga. E taua ai tele le faaamaopoopoina o vaega uma i lalo o le faamalu o le siosiomaga mo le faaleleia atili o galuega a mafai ona faapaaga ai ma isi faalapotopotoga. Ua maoa’e le tulaga ua mafai ona faagasolo ai galuega i lalo o le faamalu o le Water Sector ma o loo iai ni lesona lelei ma talafeagai e mafai ona faaoagaina mo le siosiomaga.
Upu Faafetai:
E fiafia le Matagaluega ma le agaga faafetai e faailoa lo latou agaga faagae’etia mo le fesoasoani mai o ana paaga eseese mai Matagaluega a le Malo, Faalapotopotoga, nuu ma afioaga, faapea sui o Malo mai fafo i galuega a le Matagaluega.
E faafetaia foi le fesoasoani mai o le SPREP, Malo o Ausetalia, IUCN, CI ma le UNDP.
VAEGA TAU ATINAE MO LE AUFAIGALUEGA Tomai ma Agavaa
O loo tumau pea le faataua a le Matagaluega i le atinaeina lea o tomai ma agavaa a le aufaigaluega i avanoa tau aoaoga, faapea fonotaga i fafo o loo mafai ona faasoa ma siitia ai le malamalamaaga i metotia ma auala talafeagai mo le pulea lelei o punaoa ma le siosiomaga.
E maitauina le siitia o avanoa maua mo aoaoga na faatinoina i atunuu i fafo mo le aufaigaluega.
O loo faailoa mai i le aotelega e 145 avanoa tau aoaoga na faamanuiaina ai le Matagaluega.
O loo fesoasoani malosi Polokalame Tau Atia’e o loo faapaaga ai le Matagaluega ma Faalapotopotoga i fafo i nei avanoa tau aoaoga e pei o le SPREP, SOPAC, IUCN, UNDP, UNEP ma isi.
O se luitau taua mo le Matagaluega o le mataituina lea poo faaaoga tatau e le aufaigaluega nei avanoa e faasoa ai latou tomai ma agavaa i isi sui, faapea le faalelei ai o le auaunaga lautele.
Pusa 1 – Aotelega o avanoa maua tau aoaoga.
Vaega Aoaoga i Fafo No. tagata Koneferinisi , Fonotaga Aoaoga CEO 10 1 10 0 Corporate Services 4 3 1 3 Environment 24 16 7 17 Forestry 10 8 3 7 Legal 5 2 2 3 Land Mgnt 8 5 3 5 Met 23 16 7 16 PUMA 17 9 3 14 R.Energy 4 3 2 2 Technical Services 7 6 2 5 GEF 4 1 1 3 IT 1 1 0 1 Water Sector Unit 2 1 1 1 DMO 17 8 5 12 Water Resources 9 10 3 6 Aotelega 145 90 50 95 2011/12 133 72 53 80
O loo faailoa i le Pusa #2 le vaevaega o nei avanoa maua i Vaega ma e maualuga se numera oi latou mai le Vaega o le Siosiomaga ma Faasao, Vaaitau, PUMA ma le DMO na faamanuiaina i nei avanoa.
Pusa 2 – Vaevaega o Avanoa i Vaega o le Matagaluega
Vaega Koneferinisi/ Fonotaga Aoaoga CEO 10 0 Corporate Services 1 3 Environment 10 17 Forestry 3 7 Legal 2 3 Land Management 3 5 Meteorology 6 17 PUMA 7 14 Renewable Energy 2 2 Technical Services 3 5 GEF 3 3 IT 0 1 Water Sector Unit 1 1 DMO 7 12 Water Resources 3 6 Aotelega 50 95
AOTELEGA O LE AUFAIGALUEGA
E maua le 516 o le aotelega o le aufaigaluega i lenei tausaga faaletupe. O se siitaga mai le fuainumera e 506 i le tausaga ua te’a. O ni faamaumauga ua faamautu ai le 63% o le aufaigaluega o tama ma le 37 % o teine, o le toatele o le aufaigaluega e laiti 68% e i lalo o le 40 tausaga ma le 31% ua ova ma le 50 tausaga. E iai aafiaga o nei faamaumauga i le aotelega o le Matagaluega pe a fua atu i le numera o le a litaea poo faigaluega vaa vaitaimi.
Vaega Avanoa ua i ai Avanoa e
tatau ona faatumu
Aufaigaluega mautu
Au Totogi Aso Poloketi Aofai
CEO 1 0 1 0 0 1 ( 1 ) Ministerial Support 4 1 5 0 0 5 ( 5 ) Corp Services 24 2 28 21 0 49 ( 44 ) DEC 17 2 19 65 1 85 ( 85 ) Forestry 25 2 17 146 6 161 ( 181 ) GEF Services 1 0 1 0 0 1 ( 1 ) IT 2 1 3 2 0 5 ( 3 ) Land Mgment 23 0 23 6 1 30 ( 28 ) Legal Services 2 2 4 1 0 5 ( 2 ) Met 22 2 24 25 4 51 ( 52 ) PUMA 15 2 17 2 0 19 ( 23 ) Renewable Energy 2 0 2 0 2 4 ( 4 ) Technical Services 24 1 25 6 1 30 ( 32 ) Water Resources 17 3 20 20 2 42 DMO 7 0 8 0 2 10 Water Sector Unit 3 0 3 0 1 4 Aofai 189 ( 182 ) 18 202 294 20 516 ( 506 )
Ua maitauina se siitia o le aofai o le aufaigaluega i isi vaega o le Matagaluega, aemaise i galuega tau poloketi e pei ona aua o loo faatupeina mai e faalapotopotoga i fafo.
E maitauina foi le numera oi latou na tuua le Matagaluega mo isi faamanuiaga, ae na taumafai le Matagaluega ina ia vave ona toe faatutumu avanoa faapea ai faailoa mo i latou ua mautu le tomai ma agavaa e fia maua ni galuega i vaega eseese. 1% 2% 13% 9% 13% 1% 1% 12% 1% 12% 8% 1% 13% 9% 4% 2%
Estab 12.13
CEO Ministerial Support Corporate ServicesGALUEGA FAATINO 1 - FAUTUA I LE MINISITA OFISA O LE PULE SILI
Tuuina atu fautuaga i le Minisita i le puleaina ma le vaaia lelei o punaoa faalenatura ma le siosiomaga, faapea le vaaia o le Matagaluega.
Aofaiga o Galuega Faatino
Faatino fonotaga i vaiaso taitasi ma le Minisita mo le talanoaina o mataupu ma le faatinoga o galuega fai a le Matagaluega. O loo faapea foi ona faaauau tiute faufautua i le Minisita i vaega e fesiligia ai le auaunaga a le Matagaluega, faapea tapenaga o pepa ma faiga faavae mo le faatalanoaina ma le Kapeneta.
Aufaigaluega: Pule Sili
Fautuaga mo Faiga Faavae, Polokalame
Atina’e ma
Tulafono
Fonotaga i vaiaso taitasi ma le Minisita
Tapenaga o Pepa mo le Aso Faalauiloa tetele e 6 faapea le Vaiaso o le Siosiomaga 2012
Faatalanoaga le Faiga Faavae mo Vaomatua
Faatulaga Faiga Faavae mo le Faaaogaina o Fanua, Punaoa o Suavai, Faalavelave Faafuasei ( i lalo o le vaega IAMP 2), Gataifale
Aiaiga o
Feagaiga Faavaomalo i le Pasefika ma le Lalolagi
Sa auai atu le Pule Sili ma le Minisita i fonotaga tetele faavaomalo mo le UNFCCC, UNCCD, CBD faapea fonotaga a le SPREP ma isi Faalapotopotoga o le Pasefika.
Fonotaga ma le Pulega
Faatino Iloiloga o le Fuafuaga Alualu Mamao 2011- 14, ma ua maea foi le Fuafuaga Alualu Mamao 2012-14. Maea ona faatino iloiloga o le Capability Plan, Management Plan, ma le Service Charter
Faagasolo tapenaga o le Lipoti
Faaletausaga 2011/12
Isi vaega Tapenaga o Pepa mo le Kapeneta,
STSC, Fonotaga o le CDC
Galuega Ausia:
Auaunaga o le Vaaitau
- 2 Poloketi faamautu ma le Malo o Saina ma Iapani - Faauluulu ma Fautuaga mo le Komiti tele o Faalavelave
Faafuasei
Fuafuaga gafatulima mo vaomatua ma punaoa tau suavai
Faamautu galuega faapaga ma vaega esese o loo iai manaoga tau suavai ma le Matagaluega e pei ona faatino i lalo o le Water Sector Coordination MEAs reporting obligations continue 2 major outstanding land disputes resolved Represented Samoa at 6 international meetings Private sector partnership in national waste
management operations for sustainable environment
- National Waste Management Act 2010 consulted and
contracts signed for urban area maintenance Land related technical services
- Regular sessions of the Land Commission with 10 seating with the 12 months
Legislations reviewed
Performance Management System
Timely reports and discussions with the Minister on critical issues, Cabinet decisions and other priorities. • Budget managed efficiently with no over-spends.
taking of lands required for watershed at Afiamalu and Malololelei, and lands required for road widening along the Vaitele Street
• Procure contracts for the construction of 3 new roads at Government leased lands in Laloanea, Aleisa and Nuu
Fonotaga Doha - Qatar 18th COP Meeting
Rio + 20 Fonotaga i Rio De Janeiro
GALUEGA FAATINO 1 - VAEGA MO MALOSIAGA FAAFOUINA
( VAEGA - Ofisa o le Pule Sili )
SOA VAEGA: O MALOSIAGA FAAFOUINA
O le autu ma le faamoemoega o galuega faatino a le soa vaega o Malosiaga Faafouina ole taulamua lea ile faatinoina lea o galuega mo Atinaea e faaitiitia ai suiga ole Tau, e ala lea i le faatinoina o atinaea e faaitiitia ai le alu leaoga o malosiaga; ia faateleina ai foi le aoafaiga o malosiaga e maua mai i malosiaga faafouina; ma ia faatauaina le tausia lelei ole olaga faanatura ma le siosiomaga. O nei galuega ma atinaea o le sao foi lea a le Malo o Samoa e tusa ai ma lona taliaina ma saini lima ile tele o maliliega faavaomalo e pei ole Faalapotopoto Faavamalo o Suiga ole Tau (UNFCCC) ma le Polotetolo (protocol) i Kyoto.
O maliliega faava-o-malo na mafua ai le ona tusia ia le Taila mo le Faaitiitia ole Puaina o Kasa maafua ai suiga ole Tau ale Malo o Samoa 2008-2018. I totonu o lenei taiala ua faatulagaina ai ia ni vaega taua se valu e feosoasoani ile faaitiitia ole puaina e Samoa o kasa mafua ai suiga o le tau e ala lea ile faaitiitia lea o malosiaga faaaogaletatau (alu maimau) ma faatleeina le saofaga o malosiaga faafouina.
O galuega faatino ole tausaga faaletupe 2012-2013 sa faataunuina ai nisi o fuafuaga mo le faataunuina o nisi galuega o nisi o vaega e valu ole Taila mo le Faaitiitia o le puaina o kasa o siuiga ole Tau e pei ona taua i lalo;
(i) Malosiaga faasaoina poo Malosiaga faaaoga tatau talafegai ( Energy Efficiency) ma le faaaogaina o malosiaga maua mai i laau ola faanatura (Biofuel) i taavale afi.
(ii) Polokalame mo le faalauiloaina o auala ma
meafaitino e alu ile eletise e maualalo le aofaiga ole malosiaga e faaolaina ai, e pei ona fesoasoani mai ai le ADB-GEF.
(iii) Faailoina lea o aula e mafai on gaosia mai ai le Kesi naatura e ola (Biogas) mo le faavelaina o meai taumafa ma faaola ai moli.
• Faatinoina o suesuega ma faailoa tekanalosi e mafia ona maua mai ai le Kesi ola Faanatura ma avea o se tasi o auala e faaleleia ai ma faamama ai otaota le taua ma vailafoai mo maota ma laoa, sa faatino ina i Vaitele fou.
• Sa faatinoina foi suesuega mo le faaaogaina o tekanalosi e gaosia ai le kesi ola faaanatura ma faailoa ole vai o loo alu ese mai ai o se faalelei eleele faanatura e matua lelei lava mo faaleleia o fua faatoaga.
(iv) Faatinoina o talosaga e sailia ai tupe mo le fausiaina o taiala ma aiaiga faatulafono e lima taitaiga ai galuega mo le faateleina ole aofaiga o malosiaga maua mai i malosiaga faafouina poo malosiaga maia mai laau ola faanatura
O nisi o matafaioi a le soa vaega o Malosiaga Faafouina ole fesoasoani lea e sailiili ma faalauiloa nisi o fesoasoani tautupe ma tekanalosi e ono maua mai ile tele o faalapotopotoga o faapitoa a latou galuega fai ile taumafai e faaitiitia mafuaga ua mafua ai suiga ole tau, ia ma faateleina le sao o malosiaga fafaouina i le faaleleia ma taugofie ai le soifuaga mo tagata Samoa uma. O le soa vaega a le Malosiaga Faafaouina, latou te faufautua ile Komiti Faatonutonu a le malo mo Malosiaga e uiga ile saogalemu mai ole siosiomaga ma le mafai ona faauau se Atinaea tau malosiaga fafaouina ina ia siitia ai le aofaiga o malosiaga mama ma malosiaga faasaoina mo Samoa. O le soa vaega foi o Malosiaga Fafaouina latou te mataituina uma atinaea tau malosiaga faafouina ma ituaiga atinaea ma lona fatinoina faatasi ai ma isi matagluega ma atinaea eseese a le malo ma komiti a nuu ma alalafaga.
Aotelega o Galuega Faatino
O le aotelega o galuega faatino a le soa vaega o Malosiaga Fafouina ole tuuina atu lea o fautuaga i le vaega o Pulega o Atinaea ma Taulaga (PUMA), ole Komiti autu o Malosiaga (NECC) ma vaega uma e aafia I totonu ole komiti o malosiaga e faatatau lea I polokalame tau atinaea o malosiaga faafouina ma le faaaoga tatau o malosiaga
Galuega ua Faatino Iulai 2013- Iuni 2013
(i) Malosiaga Faasaoina mai le Fa’aaoga tatau o taavale ma le faaogaina o malosiaga faanatura mo le fe’oai i luga o Alatetele.
a. Vaega muamua: Faaitiitia o kasa kaponi puaina mai taavale afi auala mai lea faaaoaga o metotia e faaitiitia talafegai.
• Faatinoina ia galuega mo le faalauiloina o auala e feoai e le manaomia ai le faaoaina o taavale, e pei ole savali ma le uila vil vaea.
• Faamaumauina ia le aofaiga o kasa mai taavale I taimi e pasia, ma o faamaumauga uma nei olo’o gafa ma le vaega o felauaiga I lauelele po le LTA.
• Faamautuina le pasia ole 70 pasene o le kasa puaina mai taavale ona e fai si maualalo ole tulaga o le lelei ole suauu (kiso & penisini) o lo’o aumai I totonu o Samoa.
• Maea faatino galuega mo aoga laiti e luasefulu mo le saogalemu I luga o altetele ma sa tufaina iai ia faailoilo mo le faatino o le kolosi I taeao ma taimi e tu’a ai aoga.
•
b. Vaega lua 2: Faaitiitia lea o Kasa kaponi mai le faaogaina o suauu faanatura mo le feoaina o taavale afi.
• Faamatuina mai ele IUCN le $150,000 Amerika mo le
faatinona o suesuega I suaau faanatura mai le le laau ole pafiti (jatropha)
• Malaga le Saienisi sinia a le SROS I Initia e mataituina masini e tolu mo le faaogaina ole tatauina ole suauu mai le pafiti ma le popo..
• Maea ona toto le lima eka o le pafiti e amata ai galuega mo le totoina ole luasefulu eka ua fuafuaina.
• Sefula fa taavale ua feoai ile suauu sui e 10 pasene mai le suauu faanatural (BIODIESEL BLEND) mai le popo ma le 90 pasene o le suauu (kiso) mai manava ole eleele.
c. Vaega Tolu: Faaluteleina ole malammala i mafuaga o suiga ole tau ma auala e tatau ona faatino e faaitiitia ai suiga ole Tau
• Galulue faatasi ma le ofisa o tupe ile fatinoina o le faalauiloa ina o nisi o malosiaga ua mafua ai suiga ole tau ma malosiaga e tatau ona faatino e faaitiitia ai suiga ole tau.. • Sa faatino ia mafutaga fa’aaoaoga mo le faaluiloina o aula talafeagai ma le faaaoga tatau o malosiaga mo femalagaina I auala tetele, I Tuani I Upolu ma Samalaeulu I Savaii.
.
d. Vaega Fa: Pulega lelei ma le