KM EEP 1 (Elektrane)

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

2

1706. rođen Benjamin Franklin

1752. eksperiment sa zmajem i munjama

Između 1750 i 1850 elektricitet i magnetizam istražuju:

Volta, Coulomb, Gauss, Henry, Faraday

Izumi:

1800.

akumulator

1831.

generator

1831.

električni motor

1837.

telegraf

1876.

telefon

1879.

žarulja (Edison)

1881.

energetski transformator (Gaulard - Gibbs)

1882.

prvi DC distribucijski sustav (Edison)

– New York City osvjetljen s 10,000 žarulja

1893.

prvi višefazni generator (Tesla)

26.08.1895.

prva HE sa AC sustavom na slapovima Nijagare (Tesla)

28.08.1895.

prvi elektroenergetski sustav dugačak 11,5 km (HE Jaruga – Šibenik)

- Šibenik prvi grad u svijetu koji je dobio izmjeničnu struju

1882. - Schoellkopf Power Plant at Niagara Falls

4

.

5. 1893. otvorenje Chichago World’s Fair

Teslin izum višefaznog sustava izazvao

revoluciju u prijenosu električne energije.

100 000 svjetiljki

je osvijetlilo izložbu !

26.08.1895. Adams Power Plant – Niagara Falls

28.08.1895. HE Krka – slapovi Krke

6

HE Krka (kasnije HE Jaruga)

Čitav sustav (0,55 MW, 3 kV, 42 Hz) je pušten u pogon 28. kolovoza 1895 „oko dvadesete

ure i dvadeset časaka“.

Samo dva dana nakon puštanja u pogon višefazne hidroelektrane na Nijagarinim slapovima

Šibenik je dobio svoj višefazni sustav.

Pri tome je bitno spomenuti da je sustav u Šibeniku bio cjelovit te je sadržavao i

distribuciju preko 6 transformatora do velikog broja javnih svjetiljki i prijenos preko 11,5

kilometara dugačkog dalekovoda.

Sustav na Nijagarinim slapovima (37 MW, 11 kV, 25 Hz) energiju je počeo isporučivati

do obližnjeg grada Buffalo (udaljenog 40 km) tek sljedeće godine!

Vodna turbina hidroelektrane Krka imala je snagu 320 KS i pad 10 m te je

pokretala dvofazni generator A2 firme Ganz iz Budimpešte. Generator je

imao nominalni napon od 3000 V i 42 Hz te je bio direktno spojen na

11 km dug dalekovod s 360 stupova do Šibenika.

Na svakom stupu bile su tri konzole od kojeg je najniža nosila telefonsku

liniju od hidroelektrane do Vile Meichsner dok su gornje dvije bile

opremljene staklenim izolatorima za po dva vodiča.

Razvod u Šibeniku sastojao se od dvije rasklopne stanice i 6

transformatorskih stanica 3000/110V, a Vila Meichsner preuzela je

funkciju prvog dispečerskog centra.

U početku je najvažniji potrošač električne energije bila javna rasvjeta te

Ante Šupuk sa svojim mlinicama.

Kućanstva su rijetko uvodila ovu novost zbog straha pa su tek oko 1900.

struju u svoju kuću uvelo desetak uglednijih šibenskih domaćinstava.

8

Stupovi dalekovoda prema Šibeniku - u izgradnji

10



Stroj na izmjeničnu struju radi bez

pomičnih električnih kontakata

(kolektor i četkice) i bez pretvorbe

izmjenične struje u istosmjernu.



Tesla je patentirao 20-ak motora i

generatora na izmjeničnu struju u

razdoblju od dvije godine.



Izmjenična struja koja napaja namote

statora stvara polove koji se

izmjenjuju bez potrebe za

mehaničkom aparaturom (kolektor i

četkice).

Edison – DC prijenos električne energije

Westinghouse – AC prijenos električne energije

Tesla – komponente za AC elektroenergetski sustav

12

PREDNOSTI TROFAZNE IZMJENIČNE STRUJE

- jeftin asinkroni motor

- jednostavan sinkroni generator s visokim stupnjem iskoristivosti

- mogučnost transformacije na napon pogodan za prijenos el. energije

- mogučnost transformacije na napon pogodan za potrošače

- kod viših napona ne treba povratni vod

- kod niskog napona povratni vod je manjeg presjeka

(1/3 presjeka u odnosu na jednofazni sustav)

- jednostavno prekidanje struje u nuli

P = U

2

/ R

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

-

postrojenja za proizvodnju električne energije - ELEKTRANE

- postrojenja za transformaciju električne energije – TRAFO STANICE

- postrojenja za razvod električne energije – RASKLOPNA POSTROJENJA

--- vodovi za prijenos i/ili razdiobu električne energije

ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE 2010. GODINE

1 milion Btu = 30 l benzina

400 miliona Btu = 12.000 l benzina

16

18

PROIZVODNJA EL. ENERGIJE

=

POTRAŽNJA EL. ENERGIJE

24

Parni stroj

- James Watt

(1765.)

nekad: 15 bara

i

300 °C

danas: 100 bara

i

600 °C

Povećanjem količine pare povečava se snaga i

iskoristivost postrojenja !

Daljnje povećanje iskoristivosti postiže se

primjenom pregrijača i međupregrijača.

Prava revolucija nastaje razvojem takozvanih

blok postrojenja (kotao i turbina su jedan

zatvoreni upravljački krug

).

“Boulton & Watt” parni stroj (1794.)

cilindar s dvostrukim djelovanjem pare,

planetarni prijenosnik

i

regulator brzine

TERMO ELEKTRANA

- parne (ugljen, plin, nafta)

- dizel (nafta)

26

PRETVORBE I EFIKASNOST U TERMO ELEKTRANI

GUBICI u TE

57,5 – 64 %

Ukupno:

63,5 – 80 %

28

Danas: 390 ppm

IPCC scenarij: 680 ppm do 2100. god.

Koncentracija CO

₂

u atmosferi

30

34

HIDRO ELEKTRANA

- protočne

- akumulacijske: pribranske, derivacijske

- pumpne (reverzibilne)

36

PELTON

FRANCIS

Vodene

turbine

princip rada

Pelton

Francis

Kaplan

PELTON TURBINA (1878. g.)

Raspon hidrauličkoga pada: 15 m... 2000 m.

Raspon snage: 10 kW ... 200 MW.

Iskoristivost: do 95 %

FRANCIS TURBINA (1848. g.)

Raspon hidrauličkoga pada: 25 m… 500 m.

Raspon snage: 1MW … 600 MW.

Iskoristivost: do 95 %.

KAPLAN TURBINA (1912. g.)

Raspon hidrauličkoga pada: do 50 m.

Raspon snage: 10 kW … 100 MW.

Iskoristivost: do 95 %.

38

40

42

44

Lokacije na svijetu pogodne za izgradnju plimne elektrane

46

FUZIJSKE ELEKTRANE

Nuklearna fuzija proces je u kome se spaja

više lakih atomskih jezgri pri čemu

nastaje

teža atomska jezgra. To je praćeno oslobađanjem toplinske energije.

U jezgri Sunca visoki tlak gravitacije

omogućava događanje fuzijske reakcije na

oko 10 milijuna stupnjeva Celzijeva.

Projekt ITER - International Thermonuclear Energy Reactor

Na puno

nižem tlaku (10 milijardi puta manjem nego u jezgri Sunca) kojeg

možemo proizvesti na Zemlji, temperature iznad 100 miliona stupnjeva Celzijeva

potrebne su za dobivanje fuzijske energije.

ELEKTRANE

U ELEKTROENERGETSKOM SUSTAVU

HRVATSKE

Ukupni kapacitet za proizvodnju (prema metodologiji podjele HEP Trgovine)

Protočne hidroelektrane

403 MW

Akumulacijske hidroelektrane

1 707 MW

Od toga reverzibilne hidroelektrane

281 MW

Male hidroelektrane

16,74 MW

Kondenzacijske termoelektrane

(bez Plomin d.o.o.)

881 MW

Termoelektrane toplane

604 MW el 300 t/h pare/1242 MWt

Ukupno instalirani kapacitet za proizvodnju električne

energije

3654 MWe

Ukupno instalirani kapacitet za proizvodnju toplinske

energije

300 t/h pare /1242 MWt

Ukupna proizvodnja za 2011.

električne en.

ogrjevne

_topline

tehnološke pare

2011. u vl. objektima HEP-a

8.179,67 GWh

1.728 GWh

874.478 t

HE u Hrvatskoj

rijeka Drava:

HE Varaždin - snage 2x47 MW

HE Dubrava - snage 2x38 MW

HE Čakovec - snage 2x38 MW

rijeka Kupa:

HE Ozalj - snage 5.5 MW

slivno područje Lokvarke i

Ličanke:

HE Vinodol - snage 90 MW HE

Zeleni vir - snage 1.7 MW

RHE Lepenica - snage 1.25 MW

CHE Fužine - snage 4.6 MW

rijeka Rječina:

HE Rijeka - snage 36.8 MW

rijeka Ogulinska Dobra:

HE Gojak - snage 55.5 MW

rijeka Gojačka Dobra:

HE Lešće - snage 42.3 MW

rijeka Gacka:

HE Senj - snage 216 MW

rijeka Lika:

HE Sklope - snage 22.5 MW

rijeka Zrmanja:

RHE Velebit - snage 276 MW

rijeka Krka:

HE Golubić - snage 7.5 MW

HE Miljacka - snage 24 MW

HE Jaruga - snage 7.2 MW

MHE Krčić - 0.375 MW

rijeka Cetina:

HE Peruća - snage 60 MW

HE Đale - snage 40.8 MW

HE Zakučac - snage 485 MW

HE Kraljevac - snage 46.4 MW

umjetno jezero Buško Blato:

HE Orlovac - snage 237 MW

rijeka Trebišnjica:

HE Zavrelje - snage 2 MW

HE Dubrovnik - snage 216 MW

HE VARAŽDIN

instalirani protok: Q

= 500 m



bruto pad za: Q

, H=21,9 m



maksimalna snaga: Pmax = 94 MW (2x47)



koristan volumen akumulacije: 2,8 hm

godišnja

proizvodnja

prosječna 2009. 2010. 2011.

električna

energija

445

GWh

551,3

GWh

498

GWh

405

GWh

agregat

tip godina izgradnje

A 47 MW kaplan

1975.

B 47 MW kaplan

1975.

C 0,58 MW cijevni

1976.

HE DUBRAVA

 instalirani protok: Qi = 500m3 /s

 bruto pad za: Qi , H= 17,5m

 maksimalna snaga: Pmax = 76 (2x38)MW

 koristan volumen akumulacije: 16,6 hm3

godišnja proizvodnja prosječna (1990.-2011.) 2009. 2010. 2011. električna energija 349 GWh 436,6 GWh 375 GWh 325 GWh

agregat tip godina izgradnje

A 38 MW cijevni 1989. B 38 MW cijevni 1989. C 1,1 MW cijevni 1989. D 0,34 MW Kaplan 1991. E 0,34 MW Kaplan 1991.

HE ČAKOVEC

 instalirani protok: Qi = 500m3 /s

 bruto pad za: Qi , H = 17,5m

 maksimalna snaga: Pmax = 76 (2x38) MW

 koristan volumen akumulacije: 10,5 hm3

snaga tip godina izgradnje A : 38 MW cijevni agregat 1982. B : 38 MW cijevni agregat 1982. C: 1,1 MW cijevni agregat 1982. D : 0,34 MW Kaplan 1983. godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 347 GWh 440 GWh 403 GWh 308 GWh

 instalirani protok: Qi = 85 m3/s (3 x 17 + 2 x 17)

 neto pad: H = 9,2 m

 instalirana snaga: 5,5 MW (3 x 1,1 + 2 x 1,1)

 maksimalna godišnja proizvodnja: ('74-'97)

Emax = 28 GWh ('84) godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 23,9 GWh 19 GWh 26 GWh 17 GWh

agregat tip godina

izgradnje

agregat I - 1,1 turbina - Francis, vertikalna

generator -trofazni,sinkroni 1913. agregat II - 1,1 turbina - Francis, vertikalna

generator -trofazni,sinkroni 1908. agregat III - 1,1 turbina - Francis, vertikalna

generator -trofazni,sinkroni 1908. agregat IV - 1,1 turbina - Kaplan, vertikalna

generator -trofazni,sinkroni 1952. agregat V - 1,1 turbina - Kaplan, vertikalna

generator -trofazni,sinkroni 1952.

HE OZALJ

HE VINODOL

Elektrana Tip

HE Vinodol 90 MW Akumulacijska CHE Fužine 4,7 MW Crpna RHE Lepenica 1,14 MW Reverzibilna HE Zeleni Vir 1,7 MW Protočna

Godišnja proizvodnja Prosječna 2009. 2010. 2011. HE Vinodol 139 GWh 123,8 GWh 190,4 GWh 97,890 GWh CHE Fužine 4,7 GWh 2,4 GWh 5,9 GWh 3,227 GWh RHE Lepenica 0,45 GWh 0,1 GWh 0,7 GWh 0,239 GWh HE Zeleni Vir 7,7 GWh 5,8 GWh 8,4 GWh 5,2 GWh UKUPNO HES Vinodol: 151,85 GWh 128,78 GWh 205,5 GWh 106,562 GWh Agregati HE Vinodol Tip Godina izgradnje A 30 MW PELTON 1952./2003. B 30 MW PELTON 1952./2003. C 30 MW PELTON 1952./2003. 62

66

HE LEPENICA

68

HE FUŽINE

HE RIJEKA

 instalirana snaga: 36,8 MW (2x18,4 MW)

 maksimalna godišnja proizvodnja: Emax = 141 GWh (2010.)

godišnja proizvodnja prosječna (na pragu 1968. - 2008.) 2009. (na pragu) 2010. (na pragu) 2011. (na pragu ) električna energija 86,9 GWh 79,5 GWh 141 GWh 53 GWh

agregat tip godina izgradnje

A1 18,4 MW Francis vertikalni 1968. A2 18,4 MW Francis vertikalni 1968.

HE GOJAK

 instalirani protok: Qi = 57 m3/s (3x19)

 neto pad: H = 118 m

 instalirana snaga: 55,5 MW (3x18,5)

 maksimalna godišnja proizvodnja: ('59-'08)

Emax = 280 GWh ('10) godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 189,4 GWh 154,9 GWh 280 GWh 126 GWh

agregat tip godina

izgradnje/revitalizacije A 16/18,5 MW turbina - Francis, vertikalna, generator - trofazni,sinkroni 1959./2006. B 16/18,5 MW turbina - Francis, vertikalna, generator - trofazni,sinkroni 1959./2006. C 16/18,5 MW turbina - Francis, vertikalna, generator - trofazni,sinkroni 1959./2005. 74

HE LEŠĆE

 neto pad:H = 38,18 m

 instalirana snaga:42,29 MW

 maksimalna godišnja proizvodnja: Emax = 52 GWh

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 98 GWh 0 31 GWh 52 GWh

agregat tip godina izgradnje/revitalizacije 2 x 20,6 MW Turbina Francis, vertikalna 2010. AMB 1,09 MW Turbina Francis, vertikalna 2010.

HE SENJ

3

/s

 neto pad: H = 60 m

 instalirana snaga: 22,5 MW

 maksimalna godišnja proizvodnja: (1974-2007): Emax = 124 GWh ('80)

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. HE Senj 972 GWh 984,4 GWh 1122 GWh 510,1GWh HE Sklope 85 GWh 88 GWh 95 GWh 37,9 GWh HE Senj Akumulacijska

snaga tip godina izgradnje

agregat A1 72 MW Francis vertikalni 1965. agregat A2 72 MW Francis vertikalni 1965. agregat A3 72 MW Francis vertikalni 1965.

HE Sklope Akumulacijska

agregat A1 22.5 MW Francis vertikalni 1970.

RHE VELEBIT

o Qi = 60m3/s (2x30) (u turbinskom radu)

o Qi = 40m3/s (2x20) (u crpnom radu)

 konstruktivni pad: Ht = 517 m (u turbinskom radu),

Hc = 559 m (u crpnom radu)

 instalirana snaga turbina: 276 MW (2x138)

 instalirana snaga crpki: 240 MW (2x120)

 srednji energetski ekvivalent: 1,25 kWh/m3 godišnja proizvodnja (na pragu) prosječna od 1984 do 2010 2009. 2010. 2011. Generatorski rad 356,7 GWh 467,5 GWh 628 GWh 242,588 GWh Motorski rad -- 116,564 GWh 139,2 GWh 183,624 GWh

agregat tip godina izgradnje

A 138 MW

Jednostepena crpka - turbina

Sinkroni motor - generator

1984.

B 138 MW

Jednostepena crpka - turbina

Sinkroni motor - generator

1984.

 instalirani protok: Qi = 31 m3/s (2x15.5)

 konstruktivni pad: Ht = 24,4 m

 instalirana snaga turbina: 7,2 MW (2x3,6)

 maksimalna godišnja proizvodnja: ('81-'97) Emax = 41 GWh ('74)

godišnja proizvodnja prosječna (1999.-2010.) 2009. 2010. 2011. HE Golubić 21 GWh 20,4 GWh 29 GWh 13 GWh MHE Krčić 0,9 GWh 0,8 GWh 1 GWh 1 GWh HE Miljacka 112 GWh 102,4 GWh 122 GWh 63 GWh HE Jaruga 28,4 GWh 34,3 GWh 33 GWh 17 GWh HE Golubić

snaga tip godina Izgradnje agregat A 3,75 MW Francis 1981. agregat B 3,75 MW Francis 1981. MHE Krčić agregat A 0,375 MW Francis 1988. HE Miljacka agregat A 6,4 MW Francis 1956. agregat B 4,8 MW Francis 1906. agregat C 6,4 MW Francis 1956. agregat D 6,4 MW Francis 1956. HE Jaruga agregat A 3.6 MW Francis 1936. agregat B 3.6 MW Francis 1936.

HE na Krki

94

HE MILJACKA

100

HE JARUGA 2

102

HE na Cetini

HE PERUĆA

 instalirani protok: Qi = 120 m3/s (2x60)

 konstruktivni pad: Ht = 47 m

 maksimalni pad: Hmax= 56,5 m

 snaga turbina kod konstr. pada: 24,7 MW

 snaga turbina kod max. pada: 61,4 MW (30,7 + 30,7 MW)

 maksimalna godišnja proizvodnja: (1974.-2010.)

Emax = 203 GWh (2010.)

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija 120 GWh 160,9 GWh 203 GWh 86 GWh

agregat tip godina izgradnje A 30 MW Franciss turbina Q i = 60 m3 /s H max n = 56,5 m, Pi=30,7 MW 2005. Sinkroni generator Sn = 34 MVA Un = 10,5 kV cos f = 0,9 B 30 MW Franciss turbina Q i = 60 m3 /s H max n = 56,5 m, Pi=30,7 MW _2007. Sinkroni generator Sn = 34 MVA Un = 10,5 kV cos f = 0,9

HE ĐALE

 instalirani protok: Qi = 220m3/s (2x110)

 konstruktivni pad: Ht = 21 m

 instalirana snaga turbina: 40,8 MW

 srednji energetski ekvivalent: 0,05 kWh/m3 godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 127,94 GWh 154 GWh 208 GWh 103 GWh

agregat tip godina izgradnje

agregat A.20.4 MW kaplan 1989. agregat B 20.4 MW kaplan 1989.

HE ZAKUČAC

 instalirani protok: Qi = 220 m3/s (2x50 + 2x60)

 konstruktivni pad: Ht = 250,4 m

 instalirana snaga turbina: 486 MW (2x108 + 2x135)

 maksimalna godišnja proizvodnja: (1980.-2008.)

Emax = 2056 GWh (1980.)

 srednji energetski ekvivalent: 0,6 m3/kWh

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 1.448 GWh 1.742,3 GWh 2.430 GWh 1.119 GWh

agregat turbine godina izgradnje

A 108 MW Francis 1961. B 108 MW Francis 1962. C 135 MW Francis 1979. D 135 MW Francis 1980.

Nakon rekonstrukcije !

640 MW (4 x 160 MW)

HE KRALJEVAC

 instalirani protok: Qi = 55 m3/s

 konstruktivni pad: Ht = 108 m

 instalirana snaga turbina: 46,4 MW (2x20,8 + 4,8 )

 maksimalna godišnja proizvodnja: ('74-'97) Emax = 243 GWh ('78)

 ukupna snaga: 46,4 MW

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija 55 GWh 67,1 GWh 112 GWh 39 GWh

agregat tip godina izgradnje agregat A 20,8 MW Francis-horizontalni 1932. agregat B 20,8 MW Francis-horizontalni 1932. agregat C 4,8 MW Francis-horizontalni 1990.

HE ORLOVAC

 instalirani protok: Qi = 70 m3/s (3x23,3)

 konstruktivni pad: Ht = 380 m

 instalirana snaga turbina: 237 MW (3x79)

 maksimalna godišnja proizvodnja: (1973. - 2007.)

Emax = 814 GWh ('80)

 srednji energetski ekvivalent: 1,1 m3/kWh

 godina izgradnje: 1973. godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 360 GWh 439,3 GWh 572 GWh 420 GWh

HE Orlovac snaga tip

agregat A 79 MW

Sinkroni Končar generator pogonjen Francis turbinom proizvođača Litostroj; vertikalna izvedba. agregat B 79 MW

agregat C 79 MW

CS Buško Blato

10.5 / -10.2 MW 3 crpno-turbinska (reverzibilna agregata)

HE DUBROVNIK

 instalirani protok: Qi = 3 m3/s (2x1,5)

 neto pad: H = 76 m

 instalirana snaga: 2 MW (2x1)

 srednja godišnja proizvodnja: Esr = 4.74 GWh

 maksimalna godišnja proizvodnja: ('74-'97) Emax = 8 GWh ('79)

godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. HE Dubrovnik 1321 GWh za HEP 685,7 GWh za HEP 786 GWh za HEP 534,9 GWh HE Zavrelje 4 GWh 5,9 GWh 9 GWh 3 GWh

snaga tip turbine godina

izgradnje HE Dubrovnik Agregat A 108 MW Francis vertikalna 1965. Agregat B 108 MW Francis vertikalna 1965. HE Zavrelje Agregat A 2.1 MVA Francis dvojna spiralna 1953.

KTE Jertovec - 80

MW

EL-TO Zagreb - 88.8 MW

TE-TO Zagreb - 440

MW

TE-TO Osijek - 89

MW

TE Sisak

- 420

MW

TE Rijeka

- 320

MW

TE Plomin 1

- 120

MW

TE Plomin 2

- 210 MW

EL - TO ZAGREB

 tip: kogeneracijska

 proizvodnja: električne i toplinske energije

 vrsta goriva:

o g1: prirodni plin o g2: teško lož ulje

 ukupne snaga: 88.8 MWe / 439 MW t + 160 t/h godišnja proizvodnja (predano na pragu) prosječna 1999..-2010. 2009. 2010. 2011. ogrjevna toplina 617.227 MWh 2.209.068 GJ 647.865 MWh 644.929 MWh tehnološka para 454.293 t 1.085.985 t 348.375 t 345.129 t električna energija 391.157 GWh 353 GWh 369 GWh 345.129 t 120

TE – TO ZAGREB

 tip: kogeneracija električne i toplinske energije

 vrsta goriva:

o g1: prirodni plin

o g2: ekstra lako loživo ulje o g3: teško loživo ulje

 ukupna snaga: 440 MWe / 850 MW t

 proizvod: električna i toplinska energija godišnja proizvodnja prosjek od 2002. 2009. 2010. 2011. Toplinska energija 3.213,769 GJ 3.116,581 GJ 939.610 MWh 8.800,46 MWh Tehnološka para 253.616 t 251.448 t 256.889 t 258.827 t Električna energija - prag 1.358 GWh 1.553 GWh 2.028 GWh 2.057 GWh

TE – TO OSIJEK

o g1: prirodni plin / l.ulje o g2: teško lož ulje / plin

 ukupna snaga: 89 MWe / 139 MW t +50 t/h godišnja proizvodnja (na pragu) prosječna od '91 2009. 2010. 2011. ogrjevna toplina 664.760 GJ 693.562 GJ 215.089 MWh 207.123 MWh tehnološka para 164.855 t 126 335 t 124.416 t 121.890 t električna energija 182 GWh 108 GWh 119 GWh 114 GWh 122

TE SISAK

 tip : kondenzacijska termoelektrana s dva bloka :

svaki blok ima dva parna kotla (2x330 t/h, 540°C, 135bara) i po jednu parnu turbinu sa generatorom (210MW na generatoru, 198 MW na pragu)

 vrsta goriva: teško lož ulje, prirodni plin ili kombinirano

 ukupna snaga: 420 MW (2x210 MW) GENERATOR 396 MW (2x198 MW) PRAG

 vrste proizvoda: električna energija, tehnološka para godišnja proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011. električna energija 1197 GWh 544,4 GWh 0 GWh 100 GWh tehnološka para (15 bar, 300°C) - 100.335 t 99.262 t 150.399 t

TE RIJEKA

 ukupna snaga: 320 MW

 vrste proizvoda: električna energija

 godina izgradnje: 1974.-1978. godišnja

proizvodnja prosječna 2009. 2010. 2011.

električna energija 917 GWh 1.022 GWh 50 GWh 141 GWh

TE PLOMIN

 tip elektrane: kondenzacijska termoelektrana s dva bloka:

svaki ima kotao i po jednu parnu turbinu

 vrsta goriva: ugljen

 ukupna snaga: 330 MW

 vrste proizvoda: električna energija Godišnja proizvodnja Prosječna (10 god.) 2009. 2010. 2011. Snaga agregata Godina izgradnje TE Plomin 1 689,38 GWh 716,1 GWh 641 GWh 786 GWh A 120 MW 1969. TE Plomin 2 1.483,42 GWh 796,5 GWh 1.511 GWh 1.545 GWh B 210 MW 2000.

126

Oba bloka troše

godi

šnje ukupno oko

800.000 t ugljena

(otprilike 12 brodova

godišnje nosivosti oko

70.000 t).

Potrošnja

ekstra lakog loživog

(plinskog) ulja za

potpalu

za TEP1 iznosi 590 t,

a za TEP2 1.300 t.

128

KTE JERTOVEC

• naziv elektrane: kombinirana (plinsko-parna)

• tip: interventna (vršna)

• vrsta goriva: prirodni plin, ekstra lako ulje za loženje

• ukupna snaga: 88 MW

snaga po

agregatima

tip

godina izgradnje

A: 31,5 MW

plinskoturbinski

1975.

B: 31,5 MW

plinskoturbinski

1975.

C: 10,5 MW

parnoturbinski

1956.

D: 10,5 MW

parnoturbinski

1956.

A i C čine jedan kombi blok, B i D su drugi kombi blok. Svaka plinska

turbina može raditi u otvorenom ciklusu.

NE KRŠKO

Opremljena je Westinghouseovim lakovodnim tlačnim reaktorom

toplinske snage od 2000 MW.

Snaga na pragu 696 MW.

Elektrana je priključena na 400 kV mrežu za napajanje potrošačkih

središta u Sloveniji i Hrvatskoj.

130

VE Jelinak 30

Splitsko-dalmatinska 81 20 × Acciona Windpower – 1,5 MW 2013. VE Crno Brdo 10

Šibensko-kninska 27 7 × Leitwind LTW77 – 1,5 MW 2011. VE Bruška 36,8 Zadarska 122 16 × Siemens SWT-93 - 2,3 MW 2012.

Ukupno 236,8 710 129 kolovoz 2013. Vjetroelektrana Instalirana snaga Županija Godišnja

Vjetroagregati i modeli Puštena u rad

MW proizvodnja

GWh

VE Vrataruša 42 Ličko-senjska 125 14 × Vestas V90 - 3 MW 2011. VE Velika Popina 9,2 Zadarska 26 4 × Siemens SWT 93 – 2,3 MW 2011. VE Trtar-Krtolin 11,2

Šibensko-kninska 28 14 × Enercon E-48 - 0,8 MW 2006. VE Ravne 1 6 Zadarska 15 7 × Vestas V52 – 0,85 MW 2004. VE Ponikve 36,8

Dubrovačko-neretvanska 122 16 × Enercon E-70 - 2,3 MW 2013. VE Pometeno Brdo 1 6

Splitsko-dalmatinska 15 6 × Končar KO-VA 57/1 – 1 MW 2012. VE Orlice 9,6 Šibensko-kninska 25 11 × Enercon (3 x E-48 – 0,8 MW + 8 x E-44 – 0,9 MW) 2009. VE Kamensko-Voštane 40 Splitsko-dalmatinska 114 14 × Siemens SWT-3.0-101 – 3 MW 2013.

132

144

HVALA NA PAŽNJI !