• No results found

Migration, selfhood, and identity development

Uzrocnici: B.abortus, B.melitensis, B.suis, a moze I B.canis. Infekcija najcesce nastaje alimentarno (nekuvano mleko), preko povreda na kozi (pobacaji, klanja). Manifestuje se kao talasasta groznica – Malteska ili Maltska groznica, u vidu

Bangove bolesti I septikemije (opasnija je). Inkubacija traje 15-20 dana, a simptomi su: malaksalost, inapetenca, glavobolja, krvarenje iz nosa, nesanica, opstipacija, postepeno povisenje T do 40 stepeni. Kod Bangove bolesti, inkubacija traje 3 dana. U pocetku, bolest lici na trbusni tifus I to sa 39 stepeni C, traje 3-4 dana, zatim padne, pa ponovo raste. Pored opstih simptoma, postoji I znojenje, aritmija, vratni limfni cvorovi su povecani, krvni pritisak pada, slezina je povecana, javlja se ikterus, osip po kozi. Bangova bolest traje dugo.

Dijagnoza: epizotioloski, svaki pobacaj treba proveriti, a klinicki se moze samo

sumnjati.

Bakterioloskom dijagnozom: dokazuju se u promenjenim tkivima, abortiranom fetusu, ovojnicama, plodovoj vodi, mleku, spermi. Izoluju se na specificnim hranljivim podlogama.

Seroloski: aglutinacija, mlecno – prstenasta proba – ABR test (abortus ring test), brzom I sporom aglutinacijom krvnim I mlecnim serumom, vaginalnom sluzi posle abortusa, RVK, indirektnom IF.

Alergoloska dijagnostika: koristi se kod svinja. Bioloski ogled: za zamorcu ili hrcku.

Terapija: ne sprovodi se (osim kod ljudi), suzbija se I iskorenjuje po zakonu. Kod

profilakse se vrsi karantin u trajanju 1-2 inkubaciona perioda, u kome moraju da se obave sva seroloska ispitivanja krvnog seruma. Sprovodi se I obavezna kontrola proizvodnih I reproduktivnih grla, I to dva puta godisnje. (seroloski pregled krvnog seruma I ejakulata).

Diferencijalna dijagnostika : groznica doline Rifta, Q groznica, hlamidioza, u

slucaju artritisa mikoplazmatske infekcije, a kod epidimitisa Actinobaciluse, hemofiluse, corinebakterije.

OVCE SE UBIJAJU, A OSTALE VRSTE SE SALJU NA PRINUDNO KLANJE. OVCE SE UBIJAJU JER JE NjIHOV UZROCNIK B. MELITENSIS, KOJI JE DIREKTAN UZROCNIK ZA LjUDE.

LEPTOSPIROZE

Vrsta zivotinje I vreme izlucivanja

Osnovni serotipovi Sporadicni serotipovi

Govece (180 dana) Pomona, hardjo,

gripotyphosa

Icterohaemorhagiae, saxkoebing, sejroe

Svinja (dozivotno) Pomona, tarassovi,

canicola

Sejroe, pomona

Konj gripotyphosa icterohaemorhagiae

Pas (700 dana) Canicola,

icterohaemorhagiae

Gripotyphosa, pomona

Ovce, koze Gripotyphosa, pomona Sejroe, saxkoebing, hardjo

Rod: Leptospira

Vrsta: L. biflexa – saprofitska

L. interogans – patogena (preko 250 serotipuva svrstanih u 23 serogrupe) Leptosiroze su akutne, subakutne, redje hronicne zarazne bolesti, u vecini se javljaju enzootski. Lancasta je zaraza. Ova bolest je zoonoza. Osnovne karakteristike su: febra, zutica, hemoglobinurija u mokraci, hemoragije po kozi, sluzokozama, naglo mrsavljenje, mastitis, a kod goveda I svinja I pobacaji.

Etiologija: razliciti serotipovi leptospira, G-, aerobne, pokretne, boje se po

Levatidiju. In vitro se razmnozavaju u tecnim podlogama, Korthof podloga sa nativnim serumom kunica. Stvaraju toksin hemolizin. Aktivnost hemolizina je na eritrocite ovce, goveceta I koze. Leptospire su po patogenim osobinama jednake, a po seroloskim I antigenim osobinama se razlikuju. Postoje 20vrsta, a samo 9 su patogene. Na 4C opstaje mesecima, a na 60C 10 sekundi, u krvi nedelju dana, urinu 6-7 dana.

Epizotiologija: cesto se pojavljuje duz slivova reka koje plave, u mocvarnimm

predelima, pirincanim poljima, I u takvim predelima zive glodari koji su domacini leptospira. Ljudi se najcesce inficiraju na pirincanim poljima, zatim ribari, rudari, mesari. Domace zivotinje se inficiraju hranom, vodom, preko povredjene koze ili kroz maceriranu kozu, kroz povrede sluzokoza nosa I konjuktiva. Prebolele zivotinje su dugo kliconnose – goveda 120, konj 210, ovca I koza 180, svinja 154, pas 700, lisica 514, a pacovi misevi dozivotno. Izlucuju se mokracom, izmetom I mlekom.

Patogeneza: prvo se razmnozavaju na mestu prodora, a zatim u krvotok gde ne

ostaju dugo. Iz krvi dospevaju u unutrasnje organe I najduze se zadrzavaju u bubrezima. Prvo nastaje ostecenje tubula kontorta, dolazi do izlucivanja velike kolicine vode sa ponekim uoblicenim elementom I to je poliurija, zatim nastaje hemoglobinurija, a na kraju anurija. Javlja se glomerulonefritis III tipa. Za vreme prodiranja u krvotok I raznosenja po organima, povisena je T, koja pada cim leptospire isceznu iz krvi (ovaj period se I dijagnosticki koristi za za izolovanje leptospira in vitro - hemokultura). Pored bubrega, jetra je drugi organ koji je ostecen tokom leptospiremije. Ako leptospire dospeju u CNS javlja se meningitis. One penetriraju I u placenta kada nastaje pobacaj I neplodnost.

Kl.slika: leptospiroza ovaca I koza: inkubacija 4-15 dana, manifestuje se u sva 4

oblika. Perakutni kao kod goveda, u akutnom se javlja dijareja, sluzavo-gnojni iscedak iz nosa, ovaj tok traje 5-10 dana. U subakutnom preovladjuju ikterus I nekroza koze. Ako poprimi hronican tok koji traje do 5 meseci, simptomi su slabo izrazeni.

Leprospiroza coveka: manifestuje se u vidu teskih ali kratkotrajnih promena opsteg infektivnog sindroma I teskim bolovima u glavi I misicima. U terapiji se koriste antibiotici streptomicin, aureomicin, teramicin.

Psi: moze da protice u 3 oblika: 1. Akutni – hemoragicni; 2. Subakutni – iktericni;

3. Uremicni – Stutgarska bolest;

Serotip L. icterohemorrhagiae izaziva prva 2 oblika, a serotip canicola cesce izaziva promene u bubrezima. Oba serotipa mogu izazvati meningitis.

1. Akutno – hemoragicni, zapocinje visokom T I vrlo brzo nastaje uginuce. U parenhimu pluca, alimentarnom traktu I ostalim organima su vidljiva

krvavljenja.

2. Subakutni – iktericni, naglaseni ikterus, depresija, povisena T, krvavljenja, primese krvi u fecesu, I obojenost urina.

3. Uremicni – tesko ostecenje bubrega, uremicno stanje, neprijatan miris iz usta, ulcerozni stomatitis, hemoragicni enteritis.

Goveda: inkubacija 4-10 dana, povisena T, inapetenca, smanjena proizvodnja mleka, ono postaje zute boje sa ugruscima, a cesto I sa primesama krvi (L. hardjo). U teskim slucajevima, javlja se anemija, zutica, hemoglobinurija, pneumonija, a ponekad I meningitis. Kod gravidnih zivotinja, javljaju se pobacaji I neonatalna uginuca.

Konji: gravidna zivotinja pobaci od 6. meseca. Kod konja se javlja oftalmija, bakterije se ne mogu dokazati u ocima, oboljenje nastaje jednu do dve godine nakon infekcije, a promene su u vidu konjuktivitisa, iridociklitis,hipopiona koja mogu da izazovu

slepilo. Retko se, kao kod ostalih vrsta, javlja povisena T, ikterus…, uveitis. Svinje: ako obole od serotipa icterohemorrhaigae I serotipa canicola, javi se

povisena T, anoreksija, zutica, hemoglobinurija I uginuce. Kod krmaca sa serotipom icterohemorrhaigae, serotipom canicola I serotipom pomona, javlja se infertilnost, abortusi I prasenje mrtvih fetusa. Infekcija pri kraju graviditeta, kada su plodovi vec imuno kompletni, mogu se oprasiti normalni prasici, oni su hronicno inficirani, a infekciju kontrolisu sa sopstvenim antitelima.

Patomorfoloski nalaz : javlja se anemija, zutica, hemoglobinurija I submukozna

krvarenja. Bubrezi su oteceni I tamni, kasnije sa bledim zaristima. Jetra je bleda, uvecana I krta sa tackastim nekroticnim poljima. U telesnim supljinama se nalazi povecana kolicina transudata. Urin je crvene boje. Histoloskim pregledom bubrega, nalaze se leptospire u tubuli contorti. Po Levatidiju leptospire se boje crno.

Dijagnoza : klinicki simptomi, na pregled se salju krv, urin, a post mortalno

parenhimatozni organi (posebno bubrezi), bakterioloski u krvi I urinu se mogu

detektovati prvih dana bolesti. Postmortalno se nalaze u jetri I bubrezima. Za bioloski ogled, koristi se krv (u prva 4 dana). Seroloske reakcije (aglutinacija – liza, I sedmog dana se mogu dokazati antitela). Moze se koristiti I RVK, makroaglutinacija,

Diferencijalna dijgnoza: kod goveda I konja: bruceloza, hemosideroza, korica,

govedja kuga, besnilo, infektivna anemija kopitara.

Terapija: antibiotici, streptomocin, oksitetraciklin. Terapija je etioloska, primenom

hiperimunog seruma I antibiotika (streptomocin, aureomicin, teramicin), I simptomatska. Kada se mogu dati analeptici I glukoza.