Page 1 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 2 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 3 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 4 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 5 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 6 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 7 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 8 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 9 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 10 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 11 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 12 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 13 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 14 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 15 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 16 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 17 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 18 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 19 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 20 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 21 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 22 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 23 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 24 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 25 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 26 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 27 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 28 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 29 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 30 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 31 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 32 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 33 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 34 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 35 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 36 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 37 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 38 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 39 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 40 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 41 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 42 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 43 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 44 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 45 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 46 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 47 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 48 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 49 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 50 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 51 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 52 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 53 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 54 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 55 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 56 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 57 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 58 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 59 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 60 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 61 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 62 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 63 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 64 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 65 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 66 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 67 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 68 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 69 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 70 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 71 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 72 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 73 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 74 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 75 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 76 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 77 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 78 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 79 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 80 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 81 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 82 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 83 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 84 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 85 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 86 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 87 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 88 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 89 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 90 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 91 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 92 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 93 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 94 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 95 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 96 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 97 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 98 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 99 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 100 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 101 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 102 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 103 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 104 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 105 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 106 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 107 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 108 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Page 109 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
UVOD
Anatomija je znanost koja proučava oblik i grañu živih bića od cjeline do strukturalnih detalja. Anatomija je morfološki dio biologije, sveobuhvatne nauke o biljnom i životinjskom svijetu. Osnovni i prvobitni metod istraživanja objašnjen je u samom nazivu. To je metod rasijecanja ili razudbe. Najstariji podatak o njegovom korištenju datira od Grka koji su ga nazvali anatomijom (Theophrast) prema riječi anatemneim, Sto znači rasijecati.
Anatomija se kao znanost veoma razgranala, pa smo dobili mnoštvo naziva koji pojedine grane anatomije precizno odreñuju, kao na primjer: sistematska, topografska, makroskopska, mikroskopska, itd. anatomija. Plastična (grčki: plastes - kipar, plastike - kiparstvo) anatomija čovjeka i životinja i usporedna ili komparativna anatomija sadrže znanja koja su neophodna u likovnom obrazovanju.
Plastična anatomija pruža osnovna znanja o grañi, formama i proporcijama ljudskog tijela i tijela životinja u mirovanju i pokretu. Pošto sa svog stanovišta objašnjava dio likovne problematike, ona se proučava kao predmet na umjetničkirn školama i akademijama u početnim godinama studija.
Učenje same teorije anatomije ne pruža, praktično, nikakve koristi. „Ako želiš iz anatomije nešto shvatiti, naučiti i objasniti, moraš to nacrtati“ (Leonardo)
Plastična anatomija čovjeka uzima naučnu osnovu iz sistematske anatomije čovjeka i to samo one njene dijelove, odnosno sisteme koji sudjeluju u grañi tijela i odreñuju njegovu površinu. To su skeletni sustav sa zglobovima i mišićni sustav sa kožom i potkožnim tkivima. Ostali sustavi (krvotok, disanje, probava, nervni sustav i osjetila) ne nalaze se u okviru proučavanja plastične anatomije, ali njihovo poznavanje je značajnao i upotpunjuje našu predstavu o kompleksnom čovjekovom organizmu, pogotovo stoga jer bismo trebali biti svjesni činjenice da čovjek nedovoljno poznaje samog sebe.
KOSTUR I ZGLOBOVI
Čovjek živi u okolini koja je sva, osim zraka i vode, grañena od čvrste materije. Da bi se u takvoj okolini mogao kretati uspravno, izvoditi bezbrojne pokrete i nositi teret, potrebno je da i njegovo tijelo bude opremljeno adekvatnom elastičnom čvrstoćom. Ta čvrsta unutrašnja konstrukcija tijela sagrañena je od kostiju. Sve kosti zajedno, kojih ima oko 200 (233 sa svim sitnim kostima) nazivamo kostur. Osovinski kostur
Page 110 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
svih kralježnjaka, pa i čovjeka, pokazuje zajedničku osnovnu shemu grañe i sastavljen je od kostura glave, trupa i kostura ekstremiteta. Ako usporeñujemo grañu trupa čovjeka sa trupom ostalih kičmenjaka, razlike nisu velike. Bitne razlike odnose se na ekstremitete, ovisno o njihovom oblikovanju u neprekidnoj borbi za opstanak.
Kostur daje tijelu čvrstinu koja mu je potrebna u vršenju životnih funkcija i rada. Ta čvrsta konstrukcija u osnovi odreñuje oblik tijela, visinu cjeline i proporcije pojedinih dijelova. Koštana masa je sastavIjena iz mineralnih soli i organske materije - oseina - koji joj daje odreñenu elastičnost. Elastičost kostiju opada analogno starenju. Po obliku razlikujemo tri osnovna tipa kostiju: duge, pljosnate i kratke.
Duge kosti, koje uglavnom grade ekstremitete, imaju dugačko, čvrsto tijelo i dva kraja. U šupljinama cjevasteg dijela nalazi se koštana srž. Interesantna unutrašnja graña kostiju prilagoñena je zakonima statike i dinamike uz maksimalnu uštedu prostora i težine. Duge kosti nisu elastične samo zbog prisustva oseina, već i zbog oblika. Nijedna kost nije potpuno prava. Grañena je, obično, u vidu opruge, spirale, koja sa svih strana pokazuje krivine slične slovu „S“. Krajevi dugih kostiju ne pokazuju meñusobno nikakve sličnosti, već iznenañujuće razlike, koje predstavljaju svojevrsne crtačke enigme.
Pljosnate kosti grade zidove raznih duplji ljudskog tijela i na taj način štite unutrašnje organe (lubanja, zdjelica, rebra). Dužina i širina su im znatno veće od debljine.
Kratke kosti šire se u sve tri dimenzije i obično su kockatsog oblika (kosti ručja, nožja).
Važna karakteristika kostura je u tome što pojedini dijelovi kosti mogu mijenjati svoj položaj. Promijenom položaja jedne kosti prema drugoj, nastaje pokret. Mjesta gdje se kosti spajaju, nazivamo zglob. Pokretljivost zgloba ovisi načinu na koji se kosti meñusobno zglobljavaju, od oblika površina kojima se dodiruju. U pogledu zglobljavanja priroda se pobrinula za najveću moguću raznovrsnost. Postoje nepokretni, polupokretni i pokretni zglobovi.
Tipičan predstavnik nepokretnog zgloba je tzv. šav. Dvije susjedne pljosnate kosti se svojim zupčastim rubma uvlače jedna u drugu, okoštavaju i isključuju svaki pokret (šavovi na lubanji).
Nepokretan ili veoma malo pokretan zglob je onaj u kome se dvije kosti dodiruju ravnim površinama i čvrsto su vezane hrskavicom koja se nalazi izmedu njih (preponska simfiza). Pokretne zglobove dijelimo ili prema broju osovina, oko kojih se pokret izvodi, u jedno-, dvo- ili tro-osovinske zglobove ili prema obliku zglobnih površina. Kuglasti ili loptasti zglob je tro-osovinski zglob kaji omogućuje pokret u svim pravcima. Poluloptasta zglobna površina jednog kraja kosti - zglobna glavica - uvlači se u odgovarajuće udubljenje na susjednoj kosti - zglobnu čašicu. Zglob ramena i kuka su loptasti zglobovi i najpokretljiviji su.
Jajasti i sedlasti zglobovi su dvoosovinski. Oblici njihovih zglobnih površina su odreñeni samim nazivom. Jahač se u sedlu može naginjati naprijed i nazad, na jednu ili drugu stranu, a ne može se okretati oko uzdužne osovine (primjer - zglob izmeñu trapezaste kosti i prve kosti doručja - palac na nozi).
Pokreti oko jedne osovine izvode se u cilindričnim zglobovima. Jedna zglobna površina ima oblik valjka, a drugi kraj nosi odgovarajući usjek. Na valjku obično postoji jedno dodatno ispupčenje ili udubljenje. Time se osigurava preciznost pokreta oko date osovine i isključuje se iskliznuće kosti u stranu. Ako je osovina zgloba postavljena okomito na dužinu kosti onda takav zglob nazivamo zglob šarke (primjer: zglob lakta, prstiju). Kada osovina leži paralelno uz kost govorimo u točkastom zglobu (gornji zglob žbice i lakatnice).
Zglobne površine su pokrivene glatkom hrskavicom, a čitav zglob potpuno je uvijen opnastom vrećicom -zglobnom čahurom. Pored zglobne čahure postoje i zglobne veze - ligamenti - koji učvrsćuju zglob i u zajednici sa zglobnom čahurom sprječavaju prekomjerno pokretanje - isčašenje. Unutrašnji zid zglobne čahure - sinovialna opna - luči sluzavu tečnost koja podmazuje zglob. Unutar zglobne čahure nema zraka uslijed čega u njoj vlada negativni pritisak, koji spriječava razdvajanje zglobnih površina. Zbog nepoznavanja zglobova dogañaju se greške koje u studijama figure i akta mogu jako smetati jer pokreti djeluju neprirodno. Naveli smo nekoliko najtipičnijih vrsta pokretnih zglobova, koji omogućuju razne pokrete. U jednoosovinskim zglobovima vrši se pokret pregibanja i opružanja. To je pokret koji najčešće srećemo posebno u ekstremitetima. Mnogo rjeñi je pokret uvrtanja i izvrtanja. Zglobovi sa dvije osovine, pored pokreta pregibanja o opružanja, mogu još vršiti pokret privoñenja ili primicanja i pokret odvoñenja ili odmicanja. Jedna vrsta pokreta slična privoñenju i odvoñenju predstavlja pokret suprotsavljanja i pokret suprotan njemu. Kombina-cijom prethodnih pokreta dobijamo pokret kruženja. Kod troosovinskog zgloba, pored mogućnosti prethodnih pokreta, vrši se i pokret oko uzdužne osovine i taj pokret nazivamo obrtanje.
KOSTUR GLAVE
Page 111 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Kostur glave sačinjavaju kosti lubanje i kosti lica.
Lubanja je sastavljena od osam kostiju od kojih su dvije parne i četiri neparne. Parne kosti su tjemena i sljepoočna kost, a neparne čeona, potiljačna, klinasta i sitasta kost.
Kosti lica su ugrañene na prednjoj donjoj strani lubanje. Ima ih 15 I to šest parnih i tri neparne. Neparne su: donja vilica, ralasta i podjezična kost, a parne su: gornja vilica, nosna kost, suzna, nepčana, jagodična ili jabučna kost i donja nosna školjka.
Komplicirana unutarnja graña glave, prije svega, baza lubanje, nema u plastičnoj anatomiji nikakvog značaja, dok nam vanjske forme lubanje i lica otkrivaju bezbroj individualnih razlika, koje odreñuju karakter glave pojedine osobe kao i niz zajedničkih odlika. Zbog toga je važno da se u procesu studija glave i portreta sagledaju i ti osnovni anatomski elementi, jer će nam poznavanje istih omogućiti da sigurnije i preciznije odredimo karakter.
Kosti lubanje se tzv. šavovima nepokretno zglobljavaju meñusobno i grade koštanu čahuru u kojoj je smješten mozak (veliki i mali).
Čeona kost zauzima prostor koji nazivamo čelo. Osim toga, ona se proteže i nešto dalje nagore, savija se unazad i zglobljava se sa parnom tjemenom kosti, a sa strane sa klinastom kosti. Značajno mjesto na čeonoj kosti je parno čeono ispupčenje koje je naročito uočljivo kod djece, a najmanje kod žena (kod životinja na tom mjestu rastu rogovi). Neposredno iznad očiju nalaze se vjeñni lukovi. U duplji ispod vjeñnih lukova nalaze se u samoj kosti dvije šupljine zvane čeoni sinusi. Mjesto iznad korjena nosa naziva se povije - mjesto izmeñu obrva, nepokriveno dlakama. Čeona kost ima i jedan vodoravni dio koji ne vidimo. Taj dio gradi prednji dio baze lubanje i krov očnih duplji. U sredini se čeona kost zglobljava sa nosnom kosti. Na bočnim rubma očnih duplji zglobljavajući se sa jagodičnom kosti, čeona kost se naglo savija unazad, gradeći pri tome početak s1jepoočne linije, koja se penje bočno na gore i unazad a produžuje se preko tjemene kosti. Sljepoočna linija nastaje kao posljedica naglog savijanja gornje površine u bočnu površinu. Tjemena kost (parna) četvorauglastog je oblika i konveksnom vanjskom površinom gradi sa svojom paricom srednji dio krova lubanje. Nalazi se izmeñu čeone, kljunaste, s1jepoočne i potiljačne kosti.
Sljepoočna kost, parna, gradi bočni dio lubanje i to onim dijelom koji zovemo ljuskom. Na donjoj unutrašnjoj strani nalazi se piramida sljepoočne kosti. U piramidi je smešteno osjetilo sluha i ravnoteže. Od baze piramide pruža se nadolje mastoidni nastavak, koji utječe na formu i jasno je uočljiv kod svih pokreta glave. Ispred mastoidnog nastavka nalazi se vanjski ušni otvor. Izmeñu ovog otvora i donje vilice vidimo jedan tanak koštani nastavak - stiloidni nastavak. Od donjeg dijela ljuske sljepoočne kosti, iznad usnog otvora, odvaja se jedan nastavak koji se pruža vodoravno naprijed i spajajući se sa odgovarajućim nastavkom jabučne kosti ili jagodične kosti, gradi slobodan koštani luk - jabučni ili jagodični luk, ili most. Ispred stražnjeg dijela tog luka sljepoočna kost stvara prostranu zglobnu jamicu, podešenu za zglobljavanje sa donjom vilicom.
Potiljačna kost čini stražnji dio lubanje. Na donjem vodoravnom dijelu potiljačne kosti nalazi se veliki potiljačni otvor, koji predstavlja vezu izmeñu lubanje i kralježničnog kanala. Kroz taj otvor prolazi produžena kičmena moždina. Sa obje strane otvora nalazi se po jedno zglobno ispupčenje - zvano potiljačni kondili. Potiljačni kondili zglobljavaju se sa prvim vratnim pršljenom - atlasom. Na stražnjem dijelu potiljačne kosti, koji se naziva ljuska potiljačne kosti postoji jedno ispupčenje - potiljačna kvrga. Od potiljačne kvrge polaze u polje dva para polukružnih linija, tzv. gornja i donja kriva linija potiljačne kosti. U predjelu ovih linija pripajaju se mišići zadnje strane vrata. Klinasta kost je veoma komplicirana po grañi. Umetnuta je u vidu klina izmeñu potiljačne kosti i iza sitaste i čeone kosti. Samo njen jedan dio koji se naziva velika krila klinaste kosti sudjeluje u gradnji krova lubanje i to u predjelu izmedu čeone i sljepočne kosti. Interesantan je još podatak da tijelo klinaste kosti na gornjoj strani ima jedno udubljenje, tzv. tursko sedlo, u kome je smještena kraljica zlijezda - hipofiza, koja pored ostalog regulira i rast čovjeka.
Sitasta kost - nigdje ne izlazi na površinu lubanje. Ona se nalazi izmeñu čeone i klinaste kosti. Moramo je spomenuti zbog toga da bi nam bila jasnija graña cjelokupne lubanje. Na frontalnom presjeku ona pokazuje oblik trga i sastoji se iz vodoravnog i uspravnog lista i dva bočna dijela. Vodoravni ili sitasti list smješten je izmeñu očnih dijelova čeone kosti. Taj list je izbušen sitnim rupicama kroz koje prolaze grančice mirisnog živca. Vertikalni list je u sastavu nosne pregrade. Bočni ijelovi imaju oblik četvorostrane prizme. Vanjska strana te prizme čini unutrašnji zid očne duplje, a unutrašnji bočni zid nosne duplje nosi, pored toga, i gornju i srednju nosnu iškoljku - dvije tanke koštane pločice.
Profil cjelokupnog kostura glave izgleda kao spoj jajastog oblika lubanje i trapezastag kostura lica. Duža strana trapeza se proteže od čela do brade; kraća paralelna je predstavljena zadnjom ivicom uspravne grane donje vilice. Jedna kosa strana trapeza spušta se od korjena nosa do usnog otvora, a donja strana je donja
Page 112 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
rub donje vilice.
Nosna kost je parna, pljosnata, u obliku pravokutne pločice. Veličina nosnih kostiju, njihov nagib i oblik su veoma varijabilni, pa je stoga razumljivo da možemo vidjeti toliko različitih oblika noseva, jer već nosne kosti, iako su male, nagovještavaju oblik nosa koji je u preostalom dijelu do samog vrha sagrañen od vrlo intere-santne nosne hrskavice.
Gornja vilica je takoñer parna kost. Ona zauzima srednji položaj na licu i sve ostale kosti lica poredane su oko nje. Obje gornje vilice se spajaju duž srednje linije, ograničavajući pri tom kruškasti otvor nosne duplje. Na gornjem pačetku srednje linije nalazi se nosna bodlja koja označava mjesta gdje se završava donja vodoravna rub nosa. Tijelo gornje vilice ima jednu šupljinu - vilični sinus. Gornja vilica obiluje nastavcima koji se pružaju u svim pravcima. Naviše se pruža čeoni nastavak, a naniže zubni nastavak. Na rubu zubnog nastavka nalazi se osam, odnasno 16 alveola - jamica za smještaj korjena gornjih zuba. Jabučni nastavak se zglobljava sa jabučnam kosti, a nepčani nastavak gradi prednji dio tvrdog nepca.
Izmedu gornje vilice, čeone kosti i sljepoočne kosti smještena je jabučna ili jagodična kost. Svojim nastavcima vezuje se sa spomenutim kostima. Od naročite je važnosti nastavak kojim se jabučna kost vezuje sa sljepoočnom kosti - jabučnim ili jagodičnim lukom, koji utječe na plastičnost lica. Tijelo jabučne kosti čini jabučica ili jagodica. Od njenog oblika i meñusobnog razmaka uglavnom ovisi da liće lice biti usko ili široko. Suzna kost je mala, tanka kost koja se nalazi u unutrašnjem zidu očne duplje, iza čeonog nastavka gornje vilice.
Nepčana kost, sa svojom parnom kosti, gradi stražnju trećinu tvrdog nepca. Nepčana kost ima i jedan uspravni dio koji ulazi u sastav bočnog zida nosne duplje.
Donja nosna školjka je tanak koštani listić povijen u obliku luka pričvrsćen uz donji bočni dio nosne duplje. Kao i prethodna tri, tako i ralasta kost (neparna) nema utjecaja na površinu, jer se nalazi u unutrašnjosti kostura lica i kao četvrtasta pločica gradi stražnji dio nosne pregrade.
Donja vilica (neparna kost) je jedina kost lica koja se pomoću pokretnog zgloba spaja sa lubanjom. Sastoji se iz vodoravnog dijela i dva uspravna dijela, koji se nazivaju vilične grane. Na prijelazu viličnog tijela u granu postoji vilični ugao; veličina tog ugla je različita. Kod odraslog čovjeka iznosi oko 120-130 stupnjeva. Grana donje vilice račva se gore u dva nastavka i to prednji misični nastavak i stražnji zglobni nastavak. Na mišičnom nastavku pripaja se slijepoočni misić. Glavica zglobnog nastavka ulazi u odgavarajući jamicu na sljepoočnoj kosti. Tijelo donje vilice je potkovičastog oblika. Srednji dio tijela ima tzv. bradno ispupčenje koje se na dole proširuje u bradni trokut. Taj prednji dio, koji nazivamo bradom, pokazuje mnoga individualnih razlika pa je zbog toga veoma značajan U odreñivanju cijelokupnog izgleda lica. Duž svoje gornje ruba tijela nosi 16 jamica za zubne korijene.
Podjezična kost - neparna kost, smještena je u muskulaturi prednje strane vrata ispod donje vilice. To je jedina kost kostura koja nije neposredno vezana za drugu kost pa se zbog toga na kosturima najčesće ne nalazi. Potkovičastog je oblika ili slova „U“. Vezana je jednom jakom vezom za stiloidni nastavak sljepoočne kosti i većim brojem misića vrata.
Kosti lica agraničavaju četiri duplje: dvije očne duplje romboidnog oblika, kruškasti otvor nosne duplje i usnu duplju.
GLAVA KAO CJELINA
Antropologija proučava lubanju i njene dimenzije u profilu, anfasu i odozgo. Za nauku je to značajno. Medutim, mi se, shodno našim potrebama, moramo osloniti više na sopstveni osjećaj za dimenzije, bitne karakteristike i odnose masa. Trebamo obratiti pažnju na neke opće napomene. Glava je, suprotno ostalim dijelovima tijela, pokrivena malim slojevima mekanih dijelova - mišića i drugih potkožnih tkiva. Na velikoj površini glave kosti izbijaju na površinu, tj. ispod same kože, pa zbog toga one odreñuju formu. Lubanja može biti kratka ili dugačka. Treba, prvo, sagledati njen oblik pa tek onda masu kose. Važan je odnos površina koju zauzimaju lubanja, odnosno kosa i lice. Oblik lica, takoñer, veoma je varijabilan i može biti izdužen, ovalan, četvrtast, okrugao, itd. Korijen nosa je važna točka kojom se služimo prilikom mjerenja i konstruiranja glave. Kod žena se korijen nosa nalazi, otprilike, na sredini visine od brade do tjemena. Kod djeteta je gornji dio mnogo veći, jer su kosti lica još nerazvijene. Kod muškaraca je donji dio obično duži od gornjeg. Širinu lica odreñujemo mjerenjem vanjskih granica jabučnih kostiju. Razmak izmeñu oba oka jednak je, najčesće, dužini jednog oka, ali se i ovaj razmak mijenja. Ako promatramo tri točke i to obje zjenice i nosnu bodlju, dobijamo interesantan trokut, koji će nam mnogo pomoći prilikom odreñivanja elemenata koji čine karakter jedne odreñene fizionomije. Početnici veoma teško crtački uskladuju oba oka. Ali ako oči nisu nacrtane na
Page 113 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
dgovarajućem mjestu, one dobijaju plivajuće tendencije u crtežu. To se može izbjeći time, da se točno sagledaju koštane ruba očne duplje, pa se zatim, u očne duplje ugrade oči, koje će točno odreñenim koštanim prostorom biti ujedno fiksirane. Oblik i visinu čela, oči, nosa, jagodice, donje vilice, usne, možemo promatrati i studirati i odvojeno, ali pri tom ne smijemo nikada izgubiti iz vida njihove meñusobne odnose koji su uslovljeni čvrstom grañom kostiju lica.
Ako promatramo glavu u profilu i zamislimo jednu liniju od nosne duplje do usnog otvora, i drugu koja prolazi kroz najistureniju točku na čelu i prednju granicu gornjih sjekutića, dobijamo jedan ugao koji nazivamo ugao profila.
Profilni ugao je različit. Ukoliko je manji, brada je isturenija, a zubi obično strše naprijed. Kod čovjekolikog majmuna taj ugao imosi oka 60°, kod Crnaca oko 70°, kod Evropljana oko 80°. Na grčkim skulpturama taj ugao je još veći (oko 90°), a nos leži u istoj ravni sa čelom. Promjena profilnog ugla uslovljava i promjenu viličnog ugla. Kada je glava u normalnom položaju, linija koja povezuje nosnu bodlju i ušni otvor leži vodoravno. To je od značaja prilikom postavljanja modela za početne studije glave, kada treba izbjegavati neprirodne pokrete glave.
KOSTUR TRUPA
Kostur trupa sačinjavaju kičmeni stup, rebra i grudna kost. Kosti lopatičnog pojasa, kao i zdjeličnog pojasa, opisujemo zajedno sa ekstremitetima.
Kičmeni stup (kralježnica) je nosač gornjeg dijela tijela i uz to daje trupu i prilično veliku pokretljivost. Sastavljen je od kratkih kostiju, prstenastag oblika, kičmenih pršljenova, koji svi zajedno grade kičmeni kanal, u kojem je smještena leñna moždina. Leñna moždina je na taj način koštanim zidovima zaštićena od vanjskih povreda. Ukupan broj kičmenih pršljenova iznosi 33-34. Nazivaju se po mjestu gdje se nalaze. Prema tome imamo 7 vratnih, 12 leñnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 4-5 trtičnih pršljenova. Ove grupe pršljenova razlikuju se meñusobno, ali imaju i zajedničkih osobina, tako da njihovu grañu možemo proučiti shematski. Prednji masivni cilindrični dio, U poprečnom presjeku - ovalan, naziva se tijelo pršljena. Prema nazad tijelo se nastavlja pršljenskim lukom koji ograničava pršljenski otvor. Od pršljenskog luka još dalje unazad pruža se rtni nastavak, a lijevo i desno po jedan poprečni nastavak. Jedan par zglobnih nastavaka polazi naviše i jedan par naniže. Pomoću zglobnih nastavaka pršljenovi se zglobljavaju meñusobno. Izmeñu dva pršljena tijela nalazimo hrskavičavi medupršljenski kolut. Kolutovi osiguravaju kralježnici elastičnost i pokretljivost. Sa obje strane izmeñu pršljenova postoje meñupršljenski otvori kroz koje prolaze kičmeni živci i krvni sudovi. Ako promatramo kičmeni stup sprijeda ili straga, on izgleda potpuno prav, ali sa strane pokazuje krivine u obliku duplog slova „S“. Vratna krivina je izdubljena unazad, leñna krivina je ispupčena unazad, slabina krivina je izdubljena unazad i slabina ispupčena unazad. Ove krivine se formiraju uporedo sa razvnojem čitavog tijela. Treba nešto reći i o pasebnim odlikama kičmenih pršljenova. Vratni pršljeni imaji slabo razvijena tijela. Rtni nastavci su kratki, osim rtnog nastavka sedmog pršljena koji je duži i jasno vidljiv na prijelazu vrata u leña. Naročitu grañu pokazuju prvi i drugi vratni pršljen, Prvi, tzv. atlas (nosač) nema pršljenskog tijela. Na gornjoj strani atlasa nalaze se dvije plitke zglobne jamice za zglobljavanje sa potiljačnim kandilima. U tom zglobu se vrši pregibanje i opružanje (klimanje) glave. Drugi pršljen (epistropheus) ima na gornjoj strani jedan koštani zub, koji ulazi u prednji dio pršljenskog otvora atlasa. Ovakav spoj dva pršljena omogućuje maksimalno okretanje glave. Leñni pršljenovi su srednje veličine i meñusobno malo pokretljivi. Njihovi rtni nastavci su okrenuti koso nadole. Na gornjoj i donjoj rubu bočne strane tijela nalaze se rebarne glačice za spajanje sa glavicama rebara, dok se poprečni nastavci zglobljavaju sa rebarnim kvržicama. Slabinski pršljenovi su najveći. Nose snažne nastavke da bi time omogućili bolji pripoj muskulaturi koja se na njima pripaja. Spomenuti vratni, leñni i slabinski pršljenovi nazivaju se pravi pršljenovi. Sljedeći, križni i trtični su lažni pršljenovi, jer su izgubili prava svojstva pršljenova. Križni pršljenovi su koštano srasli i grade jedinstvenu križnu kost trokutastog oblika, sa vrhom okrenutim nadole. Smještena je u vidu klina izmeñu zdjeličnih kostiju. Na gornjoj strani nalazi se glavica za zglobljavanje sa petim slabinskim pršljenom, a na bočnim rubma kosti postoji tzv. uvasta glačica za zglobljavanje sa zdjeličnim kostima. Na prednjoj strani križne kosti, na mjestu gdje se zglobljava sa petim slabinskim pršljenom nalazi se jedno ispupčenje zvano promontorizm ili zdjelični rt. I na prednjoj strani i na stražnjoj strani vidimo četiri para križnih otvora. To su ostaci meñupršljenskih otvora.
Grudna kost je neparna pljosnata kost koja na prednjoj strani duž srednje linije zatvara grudni koš. Sastavljena je od tri srasla djela i u cjelini podsjeća na mač. Ti dijelovi se nazivaju idući od gore na dole: drška, tijelo i mačni nastavak. Na gornjoj rubu drške nalazi se jugularni usjek, koji je na tijelu uvek jasno vidljiv, pa prema tome predstavlja važnu točku kojom se možemo poslužiti prilikom konstruiranja i crtanja spoja vrata i grudnog koša, i označava početak važne srednje linije - simetrale trupa sa prednje strane. Drška ima još dva para useka i to dva gornja za zglobljavanje sa ključnjačom i dva donja za zglobljavanje sa prvim rebrom. Drška i tijelo spajaju se meñusobno pod tupim uglom - zatvorenim unazad. Taj ugao nije isti kod žene i kod muškarca. Tijelo grudne kosti žene je okomitije i spušteno nadole. Rub tijela ima šest usjeka za smještaj rebarnih hrskavica. Mačni nastavak je u mladim godinama hrskavičav i tek kasnije okoštava. Često je savijen
Page 114 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
malo unazad i gradi jasno vidljivo udubljenje.
Rebra su dugačke, savijene kosti slične pljosnatim štapovima, kaji se jednim okrajkom nastavljaju na leñne pršIjenove, a drugim okrajkom vezuju za grudnu kost. Imamo 12 pari rebara. Prvih sedam rebara zovemo pravim rebrima, jer se svojim rebarnim hrskavicama direktno vezuju za grudnu kost. Sljedeća tri rebra - 8, 9 i 10-to, su lažna rebra, jer se njihova hrskavica ne vezuje za grudnu kost, već se sa njom povezuje posredno, preko hrskavice sedmog rebra. Vezujući se, meñusobno, grade napred rebarni luk. Prednji okrajci 11. i 12. rebra završavaju slobodno u muskulaturi trbušnog zida, pa se stoga nazivaju slobodnim rebrima. Stražnji kraj rebra čine: glavica, vrat i kvržica rebra. Pomoću glavice i kvržice rebro se zglobljava sa odgovarajućim pršljenom. Tijelo rebra je u svom stražnjem dijelu jače savijeno i gradi rebarni ugao. Prednji kraj nosi jamicu u koju se uvlači rebarna hrskavica, a rebarna hsrkavica se spaja, kao što smo već naveli, sa grudnom kosti. Leñni pršljenovi, rebra i grudna kost grade grudni koš, čvrst i elastičan koštani oklop, koji zaštićuje osjetljive unutarnje organe srce i pluća. Treba obratiti pažnju na to da je gornji otvor grudnog koša mnogo manji od donjeg i da se gornji otvor spušta koso naprijed, dok je donji, karakterističnim rebarnim lukom, isječen na prednjoj strani.Vrh grudne kosti nalazi se u visini drugog leñnog pršljena, a mačni nastavak dopire do visine desetog pršljena. Pošto se rebra spuštaju u luku, bočno naniže, i to samo koštanim dijelom, i sprijeda se, opet, penju nagore, svojim hrskavicama, stvara se, time, mogućnost da se prilikom podizanja rebara osjetno poveća obim grudnog koša. Dizanjem i spuštanjem rebara omogućuje se disanje.
KOSTUR GORNJIH EKSTREMITETA
Kostur gornjeg ektsremiteta grade: kosti lopatičnog pojasa; kosti nadlakta, kosti podlaktice, kosti šake.
Kosti lopatičnog pojasa
Lopatičnim pojasom spojen je kostur gornjeg ekstremiteta sa kosturom trupa. On se sastoji iz dvije kosti: ključne kosti i lopatice.
Ključna kost je parna, duga kost, oblika latinskog slova „S“. Pruža se poprečno izmeñu lopatice i grudne kosti. Ona je svojim dvjema unutrašnjim trećinama ispupčena naprijed, a vanjskom trećinom nazad. Krajevi su pokriveni hrskavicom, pomoću koje se ključna kost zglobljava unutra sa grudnom kosti, a spolja sa nat-plećkom lopatice. Tijelo ključne kosti pokazuje vanjskost koja se pojačava idući prema vanjskom kraju, pa zbog toga opisujemo i donju stranu, prednju i stražnju rub ključne kosti.
Lopatica je pljosnata kost trokutastog oblika. Priljubljena je uz stražnju stranu grudnog koša i pruža se, u mirovanju, od II. do VII. iii VIII. rebra. Na njoj odreñujemo dvije strane: prednju i stražnju; tri ruba: gornju, vanjsku i unutrašnju, i tri ugla: gornji, donji i vanjski.
Prednja ili rebarna strana lopatice izdubljena je u tzv. podlopatičnu jamu. Stražnja strana lopatice je lopatičnim grebenom podjeljena na. dvije jame: nadgrebenu i podgrebenu. Lopatični greben se pruža koso nagore i u stranu i završava se natplećkom, koji se zglobljava sa ključnjačom i štiti rameni zglob sa gornje strane.
Vanjski ugao lopatice nosi zglobnu glačicu, zvanu lopatična čašica, koja se zglobljava sa glavom ramenice. Iznad vanjskog ugla usañen je kljunasti nastavak ili gavranov kljun - oblika savijenog malog prsta.
Kosti nadlakta
Kosti nadlakta predstavljaju se ramenicom.
Ramenica je duga kost sa snažnim krajevima i tanjim tijelom, koje je trostrano prizmastog oblika, te ima, prema tome, tri strane: vanjsku, unutrašnju i stražnju. Na gornjem kraju ramenice vidimo zglobnu, polukuglastu površinu - glava ramenice, koja se zglobljava sa lopatičnom čašicom. Glava ramenice i lopatična čašica grade rameni zglob. Iza glave nalazi se anatomski vrat, spolja velika kvrga, a sprijeda mala kvrga. Izmeñu kvrga vidimo jedno uspravno udubljenje, koje se naziva meñukvržni žlijeb. Nešto iznad sredine tijela, na vanjskoj strani nalazi se hrskapavo deltasto ispupčenje gdje se pripaja deltasti mišić. Donji kraj je proširen i spljošten i sastavljen je od srednjeg zglobnog dijela i dva nezglobna dijela. Na unutrašnjoj strani zglobnog dijela nalazi se zglobni valjak za zglobljavanje sa lakatnicom, a na vanjskoj - glavica za zglobljavanje sa žbicom. Bočni nezglobni dijelovi su unutrašnji i vanjski čvor ramenice. Na čvorovima se pripaja veći broj mišića koji djeluju na pokretanje šake i prstiju.
Kosti podlaktice
Page 115 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Kosti podlaktice čine spolja žbica, unutra lakatnica. Tijelo ovih kostiju je takoñer trostrano - prizmastog oblika. Gornji kraj žbice sastoji se od glavice, vrata i kvrge. Glavica žbice na svojoj gornjoj strani, ima plitko udubljenje za zglobljavanje, sa lakatnicom. Donji kraj je znatno masivniji jer se u biti samo donji kraj žbice zglobljava sa kostima ručja. Spolja se nalazi šiljasti nastavak žbice, a unutra usjek za zglobljavanje sa donjim krajem lakatnice.
Lakatnica je nešto duža od žbice. Obje kosti su postavljene tako da gornji kraj lakatnice prelazi žbicu, a u predjelu ručja, žbica je duža od lakatnice. Gornji kraj je mnogo masivniji od donjeg i neobičan je po svom obliku. Ima dva nastavka; na stražnjoj strani lakatni nastavak, a na prednjoj kljunasti nastavak. Izmedu oba nastavka nalazi se polumjesečasta glačica, koja u vidu kliješta obavija zglobni valjak ramenice zglobljavajući se sa njim. Donji kraj nosi na strani malog prsta šiljasti nastavak, a unutrašnji dio kraja zglobljava se sa žbicom.
Kosti šake sastoje se iz tri dijela: ručja, doručja i članaka prstiju.
Kosti ručja rasporeñene su u dva reda. Od ukupno osam kostiju, glavičasta kost je najveća. Na dlanskoj strani kukasta kost nosi karakterističnu kukicu, koja zadržava tetive pregibača na svom mjestu. Kosti prvog reda spajaju se meñusobno u blagom luku koji odgovara zglobnoj površini donjeg kraja žbice.
Kosti doručja
Postoji pet kostiju doručja koje nemaju svojih posebnih naziva, Broje se kao I - V kost doručja, od palca prema malom prstu. Prva kost je najkraća i najdeblja, a druga najduža. Kosti doručja su duge kosti. Kraj koji se zglobljava sa kostima ručja naziva se bazom, a suprotni glavicom. Baza je nepravilnag četvorouglastag oblika.
Članci prstiju. Svaki prst ima tri članka (sa izuzetkom palca, koji ima dva članka). Svaki članak ima tijela i dva kraja. Po dužini, članci jednog prsta nisu jednaki. Dvije trećine dužine prvog članka predstavlja dužinu drugog članka, a dvije trećine drugog članka jednake su dužini trećeg članka. Treći red članaka nosi nokatno ispupčenje potkovičastog oblika.
Zglob lakta je složen zglob. Jedna zglobna čahura obavija tri zgloba: zglob ramenice i lakatnice, ramenice i žbice i medusobno zglob žbice i lakatnice. U zglobu lakta vrše se pokreti pregibanja i opružanja i okretanja žbice oko lakatnice. Lakatni nastavak zaustavlja pokret opružanja ruke u laktu. Ovdje treba napomenuti da podlakat opisujemo uvijek u položaju kada je ruka slobodno spuštena pored tijela, dlan okrenut unaprijed, a palac ustranu. U takvom položaju kosti podlaktice stoje paralelno. Zbog mogućnosti okretanja žbice oko lakatnice obje kosti se mogu naći u ukrštenom položaju. Primer: položimo desnu ruku do lakta na stol tako da je dlan okrenut nagore. Žbica i lakatnica su paralelne. Okrećemo samo šaku do položaja da dlan bude okrenut ka stolu; palac opisuje putanju od 180°. Kosti podlaktice su ukrštene; time je izvršen pokret uvrtanja. Učinimo li suprotno, dobijamo pokret izvrtanja žbice, odnosno podlaktice. Lakatnica je snažna u predjelu zgloba lakta i nosi glavni teret zglobljavanja. Njena debljina nadole opada, dak debljina žbice raste, kako bi žbica u zglobu šake mogla izgraditi osnovnu noseću zglobnu površinu. U meñusobnom zglobljavanju žbice i lakatnice zglobna udubljenja gradi ona kost kaja ima veću masu, gore lakatnica, dole žbica.
Zglob šake pripada tipu jajastih zglobova. Izmeñu prvog i drugog reda kostiju doručja takoñer je moguć pokret pregibanja i opružanja. Šaka u kombinaciji oba zgloba dobija mogućnst kruženja. Amplituda pregibanja I opružanja šake iznosi oko 120°. Kosti doručja nepokretno se vezuju sa kostima ručja, osim prve kosti doručja, tj. palčeve kosti koja se nalazi u pokretnom sedlastom zglobu i donekle malog prsta, gde je maguć ograničen pokret pregibanja i opružanja. Zglobovi izmedu doručja kostiju i prvih članaka prstiju su kuglasti zglobovi. Ostali zglobovi izmedu članaka prstiju su cilindrični zglobovi koji dozvoljavaju isključivo pregibanje i opružanje. KOSTUR DONJEG EKSTREMITETA
djelimo na: kosti zdjeličnog pojasa, kosti bedra, kosti potkoljenice, kosti stopala.
Kosti zdjeličnog pojasa
Kao što se gornji ekstremitet, preko lopatičnog pojasa, vezuje za trup, donji ekstremitet se zdjeličnim pojasom vezuje sa njim. U sastav zdjeličnog pajasa ulaze dvije zdjeličnene kosti. Obje zdjelične kosti zglobljavaju se na prednjoj strani meñusobno, a na stražnjoj strani sa križnom kosti, gradeći time čvrst kostani sklop, koji je sposoban prihvatiti težinu gornjeg dijela tijela i da istovremeno pruži čvrstu bazu donjim ekstremitetima.
Page 116 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
Zdjelična kost se u biti sastoji od tri kosti: bedrene, sjedalne i preponske kosti. Sve tri kosti potpuno koštano srastaju u jedinstvenu zdjeličnu kost tek u doba puberteta. Na mjestu gde se ove tri kosti meñusobno spajaju u obliku slava „Y“ grade duboku zglobnu čašicu. Zglobna čašica i glavica butne kosti koja ulazi u nju predstavljaju zglob kuka. Bedrena kost nalazi se iznad zglobne čašice. Gornja rub bedrene kosti se naziva bedreni greben. Bedreni greben je dosta širok; prilagoñen je većem broju mišića koji se na njemu pripajaju. Greben se na prednjoj strani završava veoma važnom prednjom gornjom bedrenom bodljom. Ispod ove bodlje, odvojene manjim udubljenjem, nalazi se prednja donja bedrena bodlja. Stražnji završetak grebena predstavlja stražnju gornju bedrenu bodlju, a ispod nje je manje važna stražnja donja bedrena bodlja. Iza ove bodlje bedrena kost je isječena velikim sjedalnim usjekom. Sjedalna kost Ima tijelo i dve grane. Tijelom nazivamo njen početak u predjelu zglobne čašice. Odmah na početku gornje grane vidirmo sjedalnu bodlju. Gornja grana se nadalje završava snažnim hrskapavim ispupčenjem - sjedalnim ispupčenjem. Donja grana se u vidu kuke savija pod pravim uglom naprijed i spaja se sa odgovarajućom donjom granom preponske kosti. Prepona kost ima, analagno sjedalnoj kosti, takoñer tijelo i dvije grane. Gornje grane obje preponske kosti spuštaju se koso naniže, približavaju se jedna drugoj i spajaju se duž srednje linije, gradeći zglob tzv. preponske simfize, Na vrhu preponske simfize nalazi se preponsko ispupćenje. Sjedalna i prepona kost ograničavaju elipsoidni zskaporni otvor.
ZDJELICA KAO CJELINA
Obje zdjelične kosti, križna i trtična kost, grade zdjelicu. Po obliku podsjeća na lijevak koji je isječen i otvoren na prednjoj gornjoj strani i na stražnjoj donjoj. Unutrašnjost zdjelice podjeljena je graničnom linijom na dva prostora: na veliku i malu zdjelicu. Graničnu liniju sačinjavaju karlični rt, obje lučne linije, oba češljasta grebena preponske kosti i gornja rub simfize. Kod muške zdjelice granična linija ima oblik srca, dok je kod ženske zdjelice više proširena i ovalna. Osnovna razlika izmeñu muške i ženske zdjelice sastoji se tome da je muška zdjelica viša i uža od ženske, koja je prilagoñena bioloskorn zadatku. Zbog takve grañe zglobovi kuka imaju veće rastojanje, što doprinosi karakterističnorn izgledu ženske zdjelice. Zdjelica u tijelu ne stoji okomito već je malo nagnuta naprijed. Posljedica takvog položaja je slabina krivina kralježničnog stupa, jer se trup, koji se nalazi iznad zdjelice morao prilagoditi težištu. Kod odreñivanja pokreta čitavog tijela, moramo jasno odrediti položaj i nagib zdjelice. Kod promatranja tijela sa prednje strane, možemo jednom zamišljenom linijom povezati obje gornje prednje bodlje i ta linija nam jasno odreñuje nagib, odnosno pokret zdjelice, isto činimo i kada zdjelicu promatramo sa zadnje strane, mjesto stražnjih gornjih bedrenih bodlji uvijek se dosta jasno ocrtava. Kod normalnih i debljih osoba vidimo rupice, a kod jako mršavih male kvržice. Zamišljeni trokut koji dobijemo, ako povezemo obje bodlje i vrh trtične kosti, objašnjava nam i nešto više. Kod muške zdjelice ugao koji zatvaraju obe bodlje i vrh trtične kosti je mnogo oštriji, a visina trokuta je veća.
Kosti bedra
Donji ekstremiteti pokazuju dosta sličnosti sa gornjirn ekstremitetima, mada imaju sasvirn različite zadatke. Sličnosti u grañi postoje i izmeñu ramenice i butne kosti.
Butna kost je najduža kost ljudskog tijela. Tijelo kosti je trostrano prizmatično i blago povijeno naprijed. Stražnja rub mjesta na gornjem dijelu hrskapave linije, koja se tu račva na tri linije, su česšljasta linija i sjedalno ispupčenje. Na gornjern kraju, spolja, nalazi se veliki trokanter, koji u ovorn predjelu utječe na formu i prilikorn crtanja predstavlja veoma značajno mjesto za objašnjenje i zdjelice i bedra. Mali trokanter leži nešto niže na unutrašnjoj strani gornjeg kraja i potisnut je malo unazad. Veliki i mali trokanter su na stražnjoj strani povezani jednim lučnim koštanirn grebenom koji čini razliku izmeñu prednjeg i stražnjeg izgleda gornjeg kraja butne kosti. Vrat butne kosti se savija pod tupim uglom od oko 130° prema tijelu i nosi zglobnu glavicu. Glavica butne kosti ima površinu od dvije trećine kugle. Prema donjem kraju koštana cijev se širi u dva masivna zglobna kondila, izmeñu kojih se, na stražnjoj strani, nalazi meñukondilna jama. Na prednju stranu donjeg kraja naliježe čašica, mala kost trokutastog oblika, koja zaštićuje zglob koljena i kao najveća sezamoidna kost sluzi i kao prijenosna pločica u mišićnoj akciji. Preko čašice se muskulatura prednjeg dijela bedra vezuje tetivom za potkoljenicu. Crtački je značajno da se čašica uvijek nalazi na strani butne kosti i da svojim vrhom dopire do sredine zgloba koljena samo onda kada je zglob korijena opružen.
Kosti potkoljenice; potkoljenica, lisnjača (listna kost)
Tijelo potkoljenice je izrazito trostrano prizmatično. Oštra rub potkoljenice okrenuta je naprijed. Gornji kraj je snažan i prilagoñava se po masi i po obliku kondilima butne kosti sa kojima se zglobljava. Na prednjoj strani gornjeg kraja nalazi se važno ispupčenje - koljenična kvrga. Prednja rub tijela potkoljenice tzv. greben potkoljenice, povijena je u blagom luku u obliku slova „S“ i to od gornjeg do donjeg kraja - donji kraj sudjeluje u grañi skočnog zgloba a na unutrašnjoj strani donji kraj produžava se koštanim nastavkom koji se naziva unutrašnji gležanj.
Lisnjača se nalazi spolja u odnosu na potkoljenicu i malo je potisnuta unazad. Mnogo je tanja ad koljenjice, a
Page 117 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
po dužini je jednaka sa njom. Ne zglobljava se sa butnorn kosti, već se nepokretno vezuje sa potkoljenicom i, pošto je smještena nešto niže, donji kraj lisne kosti, odnosno vanjski gležanj dopire niže u odnosu na unutrašnji gležanj. Ovaj podatak ima praktičan značaj kod crtanja stopala. Gležnjevi, u vidu kliješta, obuhvaćaju skočnu kost j pojačavaju skočni zglob.
KOSTI STOPALA
Stopalo je sastavljeno od kostiju nožja, donožja i članaka prstiju
Graña nožja razlikuje se od grade ručja. Ručje ima osam kostiju, a nožje sedam. Samo se jedna kost nožja zglobljava sa kostima potkoljenice, a to je skočna kost. Skočna kost je pokretnim zglobom vezana za masivnu petnu kost. koja leži ispod i iza nje. Kosti nožja po dužini zauzimaju polovinu cjelokupne dužine stopala.
Kosti donožja, kojih ima pet, obilježavaju se, kao i kosti doručja, rednim brojevima idući od palca ka malom prstu. Prva je najsnaznija i najkraća, a druga kost donožja najduža. Peta kost donožja ima na bazi jedno ispupčenje koje strši u stranu. Ono služi kao mišićni pripoj i na bočnoj rubu stopala utječe na formu.
Od zglobova stopala za nas je najinteresantniji skočni zglob.
Skočni zglob odgovara zglobu šake, ali je grañen drugačije. Šaka se nastavlja u istom pravcu na kosti podlaktice, a u skočnom zglobu stopalo je postavljeno okomito u odnosu na kosti potkoljenice. U tom zglobu vrše se pokreti pregibanja i opružanja, odnosno podizanja i spuštanja stopala. Skočna kost u ovom zglobu prihvaća svu težinu tijela na sebe i tek onda je rasporeñuje na ostale kosti nožja. Donji skočni zglob je zglob izmeñu donje Strane skočne kosti i gornje strane petne kosti. U ovom zglobu vrši se pokret uvrtanja i izvrtanja stopala. Kod uvrtanja taban je okrenut upolje, a kod izvrtanja unutra. Ostali zglobovi nožja i donožja posjeduju minimalnu pokretljivost i za nas su nevažni.
Page 118 of 136
8.10.2006
file://C:\Documents and Settings\mladen\Desktop\faks\skripte\web skripte\anat\ztzt\pla...
MIŠIĆNI SUSTAV
Izmeñu kostiju i površine tijela nalazi se prostor koji ispunjava mekana masa koja ima dvostruki zadatak. Prvo, ona u najvećoj mjeri oblikuje površinu tijela, i drugo, ona ima mogućnost stavljanja tijela u pokret. To su mišići.
Mišići obavijaju cijeli kostur i samo na pojedinim mjestima dozvoljavaju da i kosti dopru do same površine tijela. Kosti su sagrañene od čvrste materije i prilikom promjena položaja ne mijenjaju oblik. Mišići su mekani organi, sastavljeni od poprečno-prugastog mišićnog tkiva, koje u običnom govoru nazivamo meso. Osnovno njihovo svojstvo je da imaju sposobnost grečnja, skupljanja iii kontrakcije. Grcenjem postaju kraći, all to skraćivanje mijenja njihov oblik; postaju deblji. Oblik mišića u mirovanju i projmena tog oblika u pokretu, su dva važna područja koja plastična anatomija ispituje i tumači. Jedan mišić pripaja se obično na dvjema susjednim kostima. Svojom kontrakcijom mišić povlači jednu kost prema drugoj i na taj način dobijamo pokret. Prema tome, svaki mišić ima odreñeni zadatak u zbiru složenih pokreta koje tijelo može izvršavati. Znači, moramo kao treće objasniti i shvatiti djelovanje, odnosno funkciju pojedinih mišića.
Mišić je sastavljen od sitnih uzdužnih mišićnih vlakana. Više vlakana gradi mišićne snopiće, koji su obavijeni tankom vezivnom opnom, a više snopića zajedno predstavljaju tijelo iii trbuh mišića. Svaki mišić je obavijen jednom bjeličastom vezivnom opnom koju nazivamo fascija. Više mišića koji su obavijeni, pored vlastite, još jednom zajedničkom fascijom, nazivamo grupe mišića. Fascije održavaju mišiće na svom odreñenom mjestu i osiguravaju im nesmetano djelovanje. Vezivno tkivo koje se nalazi u mišiću i oko njega, prerasta na krajevima, u snažne, žilave tetive, pomoću kojih se mišić vezuje za kosti. Tetive ne posjeduju mogućnost kontrakcije. Vezivanje mišića za kost nazivamo pripajanje. Onaj mišićni pripoj koji kod grčenja ostaje nepokretan, naziva se točka oslonca ili fiksna točka, a drugi mišićni pripoj koji se pokreće - pokretna ili mobilna točka.
Po funkciji koju vrše, mišići se nazivaju: pregibački, opružaći, odvodioci i primicači, uvrtači I izvrtači, itd. Veća pokretljvost zgloba iziskuje i veći broj mišića. Najveći broj mišića grupiran je oko najpokretljvijih, tj. kuglastih zglobova, i zbog toga se oko tih zglobova nalaze najveće mišićne mase.
Kod proučavanja mišića držimo se istog redosljeda kao kod proučavanja sustava kostura. Osvrnut ćemo se samo na one mišiće kostura, koji imaju osobiti značaj. Spomenut ćemo i one mišiće, koji nemaju morfološki značaj, ali su zato značajni zbog funkcije. Neki mišići dubokih slojeva nisu spomenuti. To pravo plastična anatomija zadržava da ne bi došlo do pretjeranog usitnjavanja materije na uštrb njene preglednosti.
MIŠIĆI GLAVE I VRATA
Mišiće glave možemo podijeliti u tri skupine:
mišiće svoda lubanje; mišiće za žvakanje i potkožne mišiće ili mimične mišiće.
Mišići svoda lubanje - čeoni mišić je paran mišić i gradi četvrtastu mišićnu ploču koja pokriva čelo. Pruža se od obrva do gornje ruba čeonog ispupčenja, nabira čelo i podiže obrvu. Grčenje ovog mišića daje licu izraz iznenañenja i pažnje.
Potiljačni mišić je paran mišić. Pripaja se u predjelu ljuske potiljačne kosti iznad gornje potiljačne linije. Drži žilavu navlaku lubanje sa zadrije strane, povlači je, zajedno sa kožom, unazad. Čeoni mišić drži navlaku sa prednje strane i povlači je unapijred. Postoje mišići koji su pridodati usnoj školjki i oni pridržavaju tu navlaku sa strane.
