Sosel mo Imosenol Developmen i Stat Long Ples ia
DomaDomain 4: Language and Emergent Literacy Development Lanwis mo Literesi Developmen I Stat long Ples ia
26.Save lanwis, mo andastanem wanem nara man i stap talem long hem: save luk save olkaen
fasin we man i stap mekem long wan pikja o poentemaot samting we nara man i stap mekem.
Wanem blong usum
PIKJA BUK: Long wan pej i gat pija blong wan smol gel i stap komem hair blonbg hem, narawan i gat wan man i stap katem wud, narawan i gat wan boe i stap jamjam, narawan i gat wan pikinini i stap brasem tut blong hem, wan i stap wasem fes blong hem, wan i putum sefat blong hem mo i gat tu nara pija we i no semak lo wanem ol man oli stap mekem long ol nara pija(werem klos; kikim bol)
Wanem blong mekem
Asesa i talem wanem man long pikja i stap mekem mo askem pikinini i poentemaot stret pija we i soem fasin we hem i stap talem
Item
Administration Asesa i talem Asesa i Mekem
1. Bai mi mi talem sam toktok we ol man long pikja ia oli stap
mekem.Plis yu poentemaot stret pikja taem mi talem: komem hair Wasem fes Katem wud jamjam Werem savat Brasem tut Hao blong makem mo komens
Pointmaot komem hair
Pointemaot wasem fes
Pointemaot katem wud
Pointemaot jamjam
Pointemaot putum safat
Pointemaot brasem tut
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.6): Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
27.Pri-‐ Riding: Awenes long ol fes saon blong ol leta – Save luk save ol wods we i gat semak fes saon
Wanem blong usum
Tri wods we oli stat wetem semak saon o leta (bol; bun) mo tri wods we oli gat semak saon long en blong olgeta(mat;kat)
toksave. Wanwan kaontri i mas usum ol wods we i folem ol fasin ia be long lanwis blong em nomo. Usum ol wods o toktok we i simpol mo i isi blong wan pikinini blong 3-‐5 yias i save kasem
Wanem blong mekem
1. Asesa i ridimaot wod we tufala i gat semak fes saon mo askem long pikinini sapos tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat
2. Talemaot ol wods ia wantaem nomo be spos i nid blong praktis, Asesa i save ripitim bakeken kasem pikinini i kasem
Item
Administration Asesa i talem Asesa i Mekem
1. Bambai mi mi talemaot samfala
wods mo yu mas lisen gud blong harem save sapos tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat 2. Practice item 1: Bai mi givim yu
wan eksampol: dog/dei. Yu tinkse tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat? (pikinini i ansarem yu yes o no folem wanem we pikinini i ansarem yu wetem) , tufala i gat semak fes saon; fes saon blong tufala emi “d” (mekem saon blong em olsem ia “duh”, be i no “dee”). 3. Practice Item 2: yumi traem tufala
nara wods pair: Mat/Rat? yu tinkse tufala wods ia tu i gat semak fes saon o nogat? Yes/No, tufala gat ol difren fes saon, fes saon blong mat emi “m” mo fes saon blong rat emi “r” (talem saon be no leta).
4. Yu redi? Lisen! mat/rat
Tufala wods ia i gat sem fes saon o nogat?
5. Ripitim “tufala wods ia i gat semak fes saon o nogat ” wetem evri tufala wods we yu usum.
Hao blong makem mo komens
Harem save se fes saon blong mat/rat i no semak
Harem save se bol/bun i gat semak fes saon □ 0 □ 1 □ 0 □ 1
Harem save se fes saon blong bel/gel i no semak
Harem save se fes saon blong slo/blo i no semak
Harem save se fes saon blong Tom/Tim i semak
Harem save se fes saon blong bred/banana i semak
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.6) Jenis blong
wanwan kaontri Mat/rat
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
28.Pikinini i usum lanwis we i talemaot wanem i stap hapen, i save mining blong ol wods mo i save talemaot wanem i stap hapen long wan pikja; save talemaot wanem i stap hapen long 5 difren pikja
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 5 difren pija we i soem ol difren samting we yumi stap mekem evridei (rid, raet, kikim bol, wokbaot long fo leg, mo wasem han
Wanem blong mekem
Asesa i soem pikja long pikinini mo i askem long pikinini se hem i tinkse pikja i soem wanem aksen: 1) wasem han; 2) rid; 3) raet; 4) kikim bol; 5)
wokbaot long fo leg
Item
Administration Asesa i talem Asesa i Mekem
Bambai mi mi soem sam pikja long yu. Plis yu talem long mi wanem ol man ia oli stap mekem insaed lo pikja
Poen i go long wan wan pikja, folem oda we bai yu sko lo hem
Hao blong makem mo komens
Luksave han we oli wasem
Luksave man i stap rid
Luksave man i stap raet
Luksave boe i stap kikim bol
Luk save wokabaot long 4 leg
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.5): Jenis blong
wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
29.Pikinini i usum lanwis we i soemaot wanem hem i stap wantem mekem, save
talemaot/mekem ol difren tinktink wan smol storian: talem/rimemba wan stori wetem help blong pikja
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 4 difren pikja we talem sem storian (wan long wan pej) mekem wan smol stori: famili i wokbaot tugeta i go long Solwora wetem ol basket; family i rusum fis finis oli kakai tugeta long solwota; family i slip o spel long aftanun.
Toksave. Pikja i mas folem ol fasin blong laef long kaontri blong asesa. Wanem blong
mekem Asesa I askem long pikinini blong luk ol [pija mo traem blong talem storian.
Item
Administration Asesa i talem Asesa i Mekem
1. Plis yu lukluk gud long ol pija
2. Talem long mi hu i stap long storian ia mo wanem nao I stap hapen
toksave. (askem kwesten long pikinini wantaem nomo sapos pikinini i nomo toktok) Yu save talem sam mo samting abaot pija we mi stap some
1. usum 5 sekens blong soem ol pija stat long fes wan go long las wan
2. lukluk bakeken pija long
3.sapos pikinini i nomo gat nara samting blo putum i go long stori, yu go long nekis pija
4.Sapos i gat nid blong yu ripitim Q2, yu mas mekem long pija 47-‐2 kasem 47-‐4
Hao blong makem mo komens
Pointem ol man/samting we I stap lo pija mo putum I go insaed long storian
Mas talemaot kolosap tu long ol samting we man i stap mekem long pija
Traem blong joenem fofala pija wetem sam semak samting we i bin kamaot long ol nara pija
(sapos pikinini i ansarem plante long ol had kwesten we yu askem,
mekem sua se pikinini i mas karem mak blong ol fesfala Kwesten we yu
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.3):
bin askem fastaem)
Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini. Jenis blong
wanwan kaontri
Famili i wokabaot ko long solwota blong mekem piknik Kukum fis long open faea
Pikja blong famili i kakai tugeta long solwota Go long haos mo go silip
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
30.Usum lanwis we i soemaot samting we pikinini i stap mekem, i usum ol stret grama insaed long toktok blong hem: pikinini i usum ol stret pronoun (e.g. hem, yu , mi, olgeta, etc.) Wanem blong
usum Nogat
Wanem blong mekem
Usum ol storian mo aktifiti we yu bin usum long aktifiti 47. Long storian we pikinini i bin talem, traem talem bageken mo luk sapos pikinini i save putum pronoun i go long ples we pikinini i bin usum wan noun long em, e.g. sapos hem i talem “blong mi…” long ples we hem i bin talem nem blong hem wan; Hem i talem “hem …” long ples we hem i bin usum nem blong nara man. Sapos pikinini I no usum wan pronoun – askem pikinini i save talem hu i ona blong sus we u stap poin long hem (pointem sus blong pikinini). Item Administration nogat. Hao blong makem mo komens
Usum ova 50% blong pronoun insaed long storian
Save se sus i “blong mi” □ 0 □ 1 Total (Max.1): Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
31.Usum lanwis we i save talemaot wanem aksen man i stap mekem, save talem wan tinktink
insaed long wan storian: pikinini i save talem stori abaot wan bigfala kakai we hem i bin go long em o wan samting we hem i bin tekem pat insaed
Wanem blong
usum Nogat
Wanem blong mekem
Usum semak storian we yu bin usum long aktifiti 47. Pikinini i skorem poin sapos hem i talem storian i folfolem olgeta long stret fasin. Ansa we i stret taem we pikinini i stap talemaot storian: famili i wokabaot tugeta i go long solwota; family i karem ol basket; famili i rusum fis, finis oli sitdaon mo kakai tugeta long solwota; famli i ko home nao oli ko slip.
Administration
Hao blong makem mo komens
i talemaot wan ivent
i tinkabaot wan nara event mo i talemaot
i talem sam mo event we i happen we hem i bin tinkbaot
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.3): Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
32.Sipos yu tekemaot wan samting wanem bai hapen, mekem sens long wan samting,long ol
samting we i happen mo ol risal blong olgeta: i save kes long wanem hem i tinkse bai i happen long nekis stori
Wanem blong usum
PIKJA BUK: Pikja blong wan famili we oli stap gat wan piknik be i gat hevi ren i foldaon mo tu i gat laetning mo tanda
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong talem wanem hemi tink se bai i hapen long nekis storian
Item
Administration Asesa i talem
1. Lukluk gud long pikja ia. I gat wan famili ia we oli stap kakai be ren I stat blong foldaon mo i gat laetning mo tanda i faerap 2. Wanem nao yu tink se bai i
hapen nekis long stori ia
(askem bakeken wan mo taem,
sapos pikinini i givim wan ansa nomo):Wanem nao yu tinkse bai i happen long ol famili ia?
Ansa we i stret: mas wetwet nomo mo ran i gobak long haos o ol family oli ron go faenem wan ples we oli save haed long hem etc; Ansa we i no stret: eni ansa we i no talemaot wanem we i stap hapen long pikja, o sapos pikinini i stap ripitim wanem we asesa i talem, o pikinini i stap talem wanem we hem I stap lukim long pikja
Hao blong makem mo komens
Pikinini I bin givim wan ansa we i stret mo I ril long wanem nao family I nid blong mekem afta long bigfala ren
Pikinini i givim sam mo ansa we i stret mo i ril long wanem nao family i mekem afta we bigfala ren i
foldaon □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.2): Rimemba blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong wanwan kaontri
Family is having a picnic by the sea.
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
33.Usum lanwis we i soem wanem nao pikinini i stap mekem, usum ol stret grammar: mekem
wan sentens we i gat 5-‐wod insaed Wanem blong usum Nogat Wanem blong mekem
Usum ol samting we yu bin usum long 47 mo 50
Item Administration Nogat. Hao blong makem mo komens
Usum kolosap 2 sentens we i gat 5-‐wod insaed wetem stret grammar
□ 0 □ 1
Total (Max.1): Tingabaot blong raetemaot ansa blong pikinini
Jenis blong
wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
34.Pri-‐riding, pikinini i luk save ol leta we oli raetem/ luk save sep blong olgeta/ luk save ol saen: save kolosap lo tri leta
Wanem blong usum
PIKJA BUK: long wan pej bai i gat 12 Roman letas we oli stap long oda ia: A,C,F,G,H,M,N,P,Q,D,X,Y;
i stap long lanwis blong olgeta.
Wanem blong mekem
Asesa i askem long pikinini blong i lukluk gud long ol leta o sep blong ol leta/o saen mo i poentemaot hamas hemi luk save
Item
Administration Asesa i talem Asesa i Mekem
1. Plis yu lukluk long pepa ia mo mi wantem lukim sapos yu luk save sam long ol leta ia mo yu save talem nem blong ol long mi. Bai mi talem wan leta mo yu soem mi wij wan yu save, ol leta ia emi C D F G A
2. plis yu soem mi: M N H Q P Y X
1. Traem blong talem wan leta sloslo blong pikinini i kasem
2.Yu stop sapos pikinini i nomo save bitim 2 leta nomo
Hao blong makem mo komens Luksave 3-‐4 leta
Luk save 5-‐7 leta
Luk save 8-‐10 leta
Luk save 11-‐12 leta
(sapos pikinini i ansarem gud ol had kwesten we yu bin askem long hem,plis yu mas presem hem.) □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.4):
Jenis blong ol wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
35.Pre-‐reading, luksave ol leta: save gud ol difren leta we oli saon i semak
Wanem blong usum
PIKJA BUK: 6 pej we i gat 2 leta i stap insaed long wan pej
toksave. Usum Inglis leta nomo be wanwan kaontri we i gat ol leta blong olgeta oli save usum
Wanem blong mekem
Asesa i soem pija 53-‐1 kasem 53-‐6 long pikinini wan by wan mo i askem sapos tu long ol leta we i stap long wan pej i semak o no. Pikinin mo Asesa oli no mas talem nem blong leta
Item
1. pija 53-‐1: Plis yu lukluk gud long tufala leta ia mo yu traem talem sapos tufala I semak o I difren
2.pija 53-‐2 kasem 53-‐6: Yu tinkse ol leta ia oli semak o difren
1. pointem finga long tufala leta we i stap long wan pej.
2.(Afta pikinini i ansa), tanem pej mo go long narawan
Hao blong
makem mo komens
Stret ansa blong b/b (semak)
Stret ansa blong q/q (semak)
Stret ansa blong u/v (difren)
Stret ansa blong b/d (difren)
Stret ansa blong u/u (semak)
Stret ansa blong q/p (difren)
□ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.6): Jenis blong wanwan kaontri
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
36.Pri-‐riding, save hao blong usum wan buk: holem wan buk mo stap lukluk mo tanem pej blong buk long lef i gi long raet olsem we hem i stap ridim
Wanem blong usum
1. wan klok we i save talem stret taem
2. wan buk wetem pija insaed ( Wanwan kaontri i mas jusum wan buk we i stret long laef long kaontri blong hem
Wanem blong mekem
Asesa i givim wan buk long pikinini mo i waajem gudhao pikinini i “ridim” buk ia.
Item
1. Plis yu save lukluk buk ia taem mi stap klinim ples
(askem bageken sipos pikinini i no ansa afta long 30 sekens): traem soem long mi hao yu stap ridim buk ia
1. Putum wan buk long fored blong pikinini be yu putum baksaed blong buk i fesem pikinini.
2. Traem blong no lukluk tumas long pikinini; mekem olsem we yu stap bisi mekem wan nara samting
3. Wajem gud hao we pikinini i holem buk (I tanem buk i go long raet saed) mo i stap openem ol pej blong buk mo i stap lukluk ol pija lo pej
4.Sapos pikinini i lukluk buk kolosap long 2 minit, yu save stopem hem Hao blong
makem mo komens
Holem buk long raet saed
‘Ridim buk’ long fored I go long bihaen
Tanem wan pej
Usum kolosap 2 minit blong lukluk buk
Tanem sam mo pej blong buk
Tanem kolosap haf long ol pej blong buk
Tanem evri pej blong buk
(sipos pikinini I bin ansarem plante long ol had kwesten, plis yu mas presem hem) □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 □ 0 □ 1 Total (Max.7): Jenis blong wanwan kaontri
Storian blong Vanuatu Story book “Leitap Mama Totel”
Domain Lanwis mo Literesi Developmen
37.Pri-‐raeting: pikinini I droem ol sep blong ol samting folem ol samting we oli stap lukim
Wanem blong
emti i stap. 2. pensel Wanem blong mekem
Asesa i askem pikinini blong i kopi o droem 3 long olgeta sep ia. Asesa mo pikinini oli no mas talem nem blong sep we oli stap traem blong droem
Item
Administration Asesa i talem Asesa i Mekem
1. Yu luk sep ia?
2.Plis yu traem droem wan we i semak long pija ia?.
1. givim pikinini pej we i gat pikja blong wan sekol, wan traiankol, mo wan rektankol long haf saed blong pej
2. Point i go long sekol.
3. Point i go lonhg emti spes long pepa
4. Ripitim Q1 mo Q2 blong pikinini i droem traiankol
5. Ripitim Q1 mo Q2 blong droem
rektankol.
6. wajem gud hao pikinini i holem pensel mo hao hem i putum pepa blong hem i dro
Hao blong