Bez Brige Do Zarade.pdf

Dr. Richard Carlson

Richard Carlson

BEZ BRIGE DO ZARADE Naslov izvornika

DON'T WORRY, MAKE MONEY Copyright © 1998, Dr. Richard Carlson First published by HYPERION All Rights Reserved

Published by arrangement with Linda Michaels Umited, lntemat1onal Literary Agents and the Ann-Chnstme Damelsson Agency

Posjet1te web stranicu "Don't Sweat the Small Stuff' na www.dontsweotcom Prevela s engleskoga Kolumbma Bencev1c llustrac11a Mano jurjevic Urednik Neven Anticevic Lektor Branka Vitez Pnpremila za t1sak Dana FruschiJtz

Dr. Richard Carlson

ALGORITA~ Zagreb 200 I . prvo izdanje

ZA

H

VA

L

A

(!)

N

a poseban nacin i od srca zahvaljujem Donu Carlsonu i Mar-vinu LeMar-vinu, dvojici posebno dragih, izuzetno nadarenih i sirokogrudnih mencora. Vase idcje i postavke bile su mi od

neiz-mjerne pomoci, i to nc samo dok sam pisao ovu knjigu, nego i kroz cijeli zivot. Ne znam kako bih mogao bez vas. Posebno velika hvala Kcnnyju Troutu, Steveu Smithu i svima u Excel Telecommuni-cations koji su moju suprugu Kris i mene naucili sto je sve potreb-no za uspjeh. Toplo zahvaljujem i Patti Breitman i Lindi Michaels l<oje su mi pomogle usmjeravajuCi me u karijcri, kao i Leslie Wells za neprcstano poticanje i za izvrsnc ideje. Naposljetku, hvala mojoj divnoj obitelji - Kris, Jazzy i Kenni, sto su bile onako strp-ljivc i prufale mi podrsku dok sam pisao ovu knjigu. Sve vas silno volim.

SADRZAJ

Uvod ... 13

1. Zapamtite da i najdalje putovanje pocinje prvim korakom ... 19

2. Dajite, dajice i samo dajite . . .. .. . . .. . . .. . .. .. . .. .. . . . . . . . .. . .. .. .... 22

3. Naucite se ne vezivati... . .. . .. . .. .. .. .. .. . . .. .. .. .. .. . .. ... . .. . . . 24

4. Budite opus reno strastveni ... 26

S. Upoznajte dobrobiti promisljanja ... 28

6. Prvo platite sebi ... ... ... 30

7. Prihvatite cinjenicu da mozete ili nalaziti isprike ili zaradivati, ali ne oboje ... 32

8. Nemojte se brvati s problemima, prevladajte ih ... 34

9. NauCite sto treba o novcu i raspolozenjima .. .. . .. .... . . ... 36

10. MoZda je ono sto se cini predobro da bi bilo istinito, doista dobro ... 38

11. Zaposljavajte bolje od sebe ... 40

12. Ne zabrinjavajte se zbog trzista - u13Zite ... 43

13. Budite manje reaktivni, a vise aktivni .. .. .. . . . .. .. .. .. .. . .. .. . .. .. .. . . 4S 14. Poradite na scjecanju znanja umjesto da slijepo vjerujete ... 47

15. Podsjecajte se da zivot pocinje u ovom trenucku ... SO 16. OkrilZite se struenim ljudima .. .. . . .. .. .. .. ... .. .. .. .. .. .. .. . . ... 53

17. Budite svjesni onoga stone znate i sto vam ne ide od ruke ... SS 18. Postanite svjesni cimbenika strasti ... 57

19. Poigrajte sc rjesenjcm od sat vremena ... .. , ... .. 20. Budite sprcmni odustati od pregovora

-obieno im se mozete vratiti 21. lzgradite volju za promjenama

22. Glavninu vremena posvetite kljucnom djelicu svoga posla iii projekta

23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33.

Izrazite svoju zahvalnost ..

Ostavite sjajan (a ne samo dobar) dojam Odriavajte svijest o bogatstvu

Pricekajre trenucak nadahnuca Sluzite se snagom promisljanja

Nasmijte se vlastitim pogreskama i vise vam se necc ponavljati Iskoristitc vrijeme za rucak . . ... .

ZatraZite ono sto zclite

Prekinite sc u losim rcakcijama

Oslobodite sc uvjerenja koje vam najvisc steti Znajtc da okolnosti ne Cine ljude, vcc ih samo pokawju u pravom svjetlu

Udite u prava pannerstva

Odrecite sc bojazljivih misli . . . ... .

59 61 64 66 69 71 73 75 77 80 82 84 87 90 92 94 97 34. 35. 36. 37. Ciljajte visoko . . . . . . . . . . .. . . . . ... . _{. ... .. .. 100} 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.

U donoscnju odluka vodite se dugorocnim, a ne samo kratkorofoim podacima ... .

Znajte kad SC treba u sto upustiti, kad zastati, a kad odustati Promijenitc sto se da, prihvatite stone idc

Izgradite odnosc s ljudima prije nego sto vam zatreba njibova usluga

Znajte kolika jc vasa hrpa . Ne panicaritc!

Kad stvaratc, krenitc iznutra _ Odagnajte sumnjc 103 105 107 110 112 115 117 119 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62 . 63. 64. 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72.

Upoznajte tajnu tisine

Sprcmite u earapu dovoljno za dvije godine zivota Odrecite se straha od tudeg neodobravanja

u torbici iii lisnici euvajte popis mjcsta povoljne kupnje

Ne oslanjajte sc na previk podataka

Pronadite mentora Veselite se tudem uspjehu

Zapitajte se: Kamo vodi ova odluka? Imajte na umu zlatno pravilo . Ne bojte se zarnoliti za prcporuke Znajce da je izrcka "Covjek dobiva samo jednu priliku u zivotu" obiena izmisljotina Ncke troskove mozete podijcliti,

umjesto da ih snosite sami

Razborito uosite na godifoje odmorc ... . Pazljivo odlucite izmedu fiksne i

. 121 123 126 129 131 133 135 137 140 142 145 147 150 promjenjive kamate na stambeni kredit . . . . . . . . I 52 Ulozite novae u policu osiguranja s velikim bonusom ... 155

Zvizdite dok radite 157

PotiCite kreativnost u drugima i vjerujte u njih . ... .... . . . 159 Ne odricite se svojib ovlasti . . . .. . . . . . . . . .. 161 Naplatite svoje usluge onoliko koliko one stvarno vrijede 164

Slu5ajte, pomno slusajte 167

Njegujte smisao za salu i naucite se smijati . . .. . . ... ... . .. 169 Osnujte svoj potrosacki klub . . . . . . . .. . . 172

Izgradite veliki fond povjcrcnja 174

Morace znati sto doista prodajete . . 176

Samo hrabro, ucinite to 179

Budite spremni primiti savjet . 181

Upitajte se: U kojoj sam mjcri otefao ovaj problem? . 184 Promislite da je mudrost vai.nija od kvocijenta inteligencije 187

73. Izba.cite iz vlastitog rjecnika recenicu "nisam trgovac" 190 74. II?a!te na ~m~ da vam vlastica zauzecost samo smeta 192 75. S1eme se 11ub1eastih pahuljica

195 76. Cuvajte se "rikverca"

77. Oslo.bodit.e se.bojazni

~~ n~cet~

·~~~j~~i

ako

s~~ s~~t~i

i

~P~~t~n·i ~~~

78. Bu~tte sv1esm dobrob1t1 u sagorjelosti 203 79. Bactte se na posao .. . .. . . . ..

205 80. Barem _ied~om utinite nclco drukcije . :· ·:::·:: ·. .. ... .... 207 81. Po~ome 1 ~~gome da uspije .. .... . ... .. .. .. ... 209 82. Bud1t~ ~stra1m ... . ·: ... : ... ₂₁₁ 83. Prom1shte o. razbomosu opnmizma . . . .. . . . . .. .. . 213 84. Cvrsto uscra~te, lako odustanite. . ... ... ... 216 85. Sprem.no se 1sprieajte .. . .... .... ... ..

218 86. Opusnt~ se . .. .. . . .. .. .. .... .. .

221 87. Zap~mute da 1e sv~ka. n~va srvar vec sutradan polovna ... 223 88. lma1t~ na umu da 1efttn11e nije uvijek povoljnije 226 89. Ne bo1.ce se n.apredova~ sitni~ koracima . . . 228 90. G?vome ~eb1 da ~ai:n z.1vot m1e neprijatelj,

91.

~~i~~t~atcm razm1~l1an1a

moze bi ti... .. ... . 230 92. Odolite

i~k~~~~j~

·

d~

·

~-~~;e

~t~~

~~dii~~e

· · · · · · 232

vlastiti zivotni srandard

93.

Dij~lite

automobil na putu do

~osl~

:: ... ::::: .. :. :· ... ···

~;~

94. Ima1te. vec gotov plan ... :::: ... 240 95. Nemo1t~ s~ g~biti u vlastitom planu... .. .... · 2

43 96. Prestamte 1ad1kovati .. . .. · ... · · .... · · · ... · 97. Potrudite se i sarni .. · .. .. · .. · ... · ... 245 98. Stvorite vlastitu srecu .... · ··· ··· · ·· .. ··· ... ·· · · · ·.. ... 247 99. Ne zaboravite usput se. ;~bavii~ri .. : : : : .. · .. · ... " ...

2 2 5 4 2 9 100. Ne mari za male stvaril ... ..

Dodatna literatura · · ·.. · · · .. · · · · · · · .. · 254 .. . .. .. ... 256

12

UVOD

~

K

ad je Bobby Mcferrin zapjevao svoju pjesmu "Don't Worry, Be Happy" koja jc vec postala klasika, bilo je to kao da svi-jetu pjeva o mojim vlastitim mislima. VeCi dio svoje profesional-ne karijerc proveo sam studirajuCi, uceCi sam, poueavajuci, ddeCi predavanja i pisuCi o sreCi i srodnim temama. Uvijek sam, bez obzira na otpore i zamjerke od strane ozbiljnijih krugova u dru-stvu, znao da ljudi posjeduju unutarnju sposobnost za srecu. A kad smo sretni, ne samo da uzivamo u zivotu vise nego kad nismo sretni, vec postajemo i daleko sposobniji, produktivniji i kreativ-niji. Bez unutarnjih smetnji koje predstavljaju srdzba, depresiv-nost, frustracije i napose zabrinutost, nasi odnosi cvatu, smanjuje se stres, otvaraju se nova vrata i nasi zivoti teku glatko.

Prije kojih pet godina dosao sam do spoznaje da je na uspjeh i novae primjenjiva u sustini ista misao. Tad sam vec postigao pri-lican uspjeh u nekoliko vlastitih poslovnih pothvata, no kao da je nedostajala neka malena ali vafoa spona zbog koje nisam mogao ostvariti svoje profesionalne i financijske ciljevc. Uvijek je jedan dio mene bio malCice oprezniji nego sto je trebalo, dio mene pre-komjerno se zabrinjavao.

13

Poceo san:i ~azljivo promatrati ljudc koje sam postovao i koji-~a sam se d1v10, l1ude koji su uspjeli u svome podrucju djelova-n1a. Proucavao sam piscc, sportak, poslovnc ljudc - muskarcc i zene, zabavljace, govornike, psihijatrc, poduzetnikc direktorc kompanija i drugc. Ono sto sam spoznao zadivilo me j;! Bez obii-~a na .razlicite tipovc ljudi koji su svakako bili zastupljeni - od zena 1 muskaraca, konzervativaca, liberala, ljevicara desnicara onih s praktienim zivomim iskustvom, pa do obrazova'nih na IIar~ vardu i ta.ko dalje - a koj.i su d.oista postigli vclik uspjch, svc je go-t~vo b~z 1zuzetka povez1vala 1edna te ista nit - oni se nisu zabri-n1avalt zbog novca! I sto jc zanimljivo, nedostatak zabrinutosti p~e~h~~io ie njihovu uspjehu, a nije bio njcgov nusprodukt. U du-brn1.~1ca .svakoga od njih posrojala je i prozimala ih ncka nepoko-leblpva s1gurnost. Oni su znali kreativno rjcsavati probleme

izvrs-..

'

no prcgovarat1 1 mudro stvarati. Bili su u stanju saglcdati sirinu stvari, ~o~naval~ su formulc za uspjch. A najbolje od svega jc sto sc u vccrn1 sluca1eva Cinilo da bas ti, uspjdni i bczhrizni ljudi kojc ~am proucavao, doista vole zivoc i nacin na koji provodc svojc vri-1eme. Oni SU uzivali!

. Poceo .sam ~a .vlastiti poslovni zivot primjcnjivati ncke poukc 1z podruc1a srece 1 samopostovanja na kojima sam radio i koje sam

po.~ca~ao. ~.oi se zivot gotovo istog trena promijcnio. Dok sam PflJC b10 pnhcno uplasenv kad bih morao nesto javnu govoriti, sada sa~ poceo to o~ofavati. Sto manje sam sc brinuo oko ishoda, po-sta1ao sa~ bol11. govornik. To se pretocilo u nove angazmanc za predava.n1a, ?ol1u prodaju knjiga i daleko vise stranaka u poslu. Kao da 1e od1ednom doslo do vecc potrafojc za mojim vrcmenom.

Shvatio sam da taj isti odnos, s manje straha i proporcionalno vise uspjeha, postoji i u osobnim ulaganjima. Cim sam sc manje brinuo, tim sam vise prosirivao svoja saznanja o razliCitim vrsta-ma investicija i opcija. Ni jednom sc nisam slijcpo bacio (niti se mislim baciti) u ncko ulaganje na naCin kako ncki mislc da Cini osoba koja sc ne brine. Naprotiv, jednostavno sam se otvorio ra z-matranju novih mogucnosti. Umjesto da svomc financijskom zi-votu pristupam sa strahom, poceo sam mu pristupati razborito. I kako mi jc rasla dobit, naucio sam prihvacati i gubitke - tako-der bez prevelike zabrinutosti.

Toliko se toga u mojem zivotu pocclo mijcnjati, poschice od-nosi s ljudima. Vise me nije toliko zabrinjavao ncuspjch, s kriti-kom sam sc nosio u hodu, umjcsto da me skamcni - odbijanje mi jc koristilo kao smjcrnica za novi put, zapreke sam dozivljavao manje kao pravc prcprckc, a vise kao prilike i svc, bas sve to mi se Cinilo zabavnijim. lmao sam vise cncrgijc, radio sam pamctnije, okruzio sc divnim ljudima i fcnomenalnim uCiteljima i promatrao kako moja kreativnost i samopouzdanje silno rastu. Okusao sam se u stvarima kojc prije ni u snu nc bih taknuo. Nije se bas sve pretvorilo u :dato, ali nesto i jest. A ono sto nije, uvijek bi SC pre-tvaralo u sjajno iskustvo i pouku.

lpak, najvise sto se u mojem zivotu promijenilo bila je sposob-nost zaradivanja. I na neki cudesan nacin, usput sam takoder ucio kako da boljc pomogncm drugima. Uvijek sam 2clio biti ljudima na usluzi i doncklc sam i bio. Ali do tog trenutka osjccao sam da mogu i zclim uCiniti jos vise. Samo, u tome me sprecavao strah. No kako sam stao primjenjivati strategiju smanjivanja zabrinu-tosti u poslovnom zivotu, poeclo SC dogadati neSlO zanimljivo. Vise

nisam dopust.ao da strah ~granicava ono sto mislim da mogu dati. Davao .sam ~1se .od sebe i to mi se uvijek vracalo. Onda bib dao malo vise: .I JOS vise ~i ~i se vra tilo. Bez obzira na to jesam Ii davao n~vac, vn~em~, ~am1.sh, e~ergiju ili jcdnostavno ljubav, uvijek bi nu se vraulo, 1 time 1 menI pomoglo.

" U

S~da"! duho~nf,h za~on.a

ljubav~ ~eep

.ak

Chopra pise 0 toj .z~k~nitosu da.vanta . C?p1su1e davanie i pnmanje kao lice i na-hcie 1stog novc~ca. Sto vise dajete, vise vam se vraca. On je potpu-no u pravu~ Ah ne treba davati zato sto zelite ndto dobiti zauz-~:at. Davau treba Z~to sto

i:

davanje Samo sebi nagrada. Zato sto JC do?ro. l<_ad nauctt~ manje Se brinuti, takoder CCte nauciti vje-rovatI vl~s!1~om srcu J~dnako kao i, iii jos vise, nego pameti. I dok

b~~er:

Ci~1h

dobro u vise razlicitih podrucja zivota, moCi cetc uCi-n1t1~1sc1 .za drug.e. M~nJe.~e vas zaokupljati uspjeh, a pri tome cete i sa.~1 postat1 USpJeSnIJl, daleko uspje$niji. Vjerovat cete da ce sve bn1 kako treba. I bit ce.

. ~aj~a Tercz~ja nas podsjeca: "Na ovom svijetu nc mozcmo ci-niu ~e~!ke s.tv.an. MozeT?o samo ciniti male stvari s velikom

lju-~avl!u.

Uv.1di? sa.m da.ie to t?eno. No ipak sam, takoder, poput ~isuca dru~1h !J~d.1 otkno da c1m se manje zabrinjavamo, tim vise imamo zelie cmi~1 ono malo stvari s veeom ljubavlju. Umjesto da odgadamo ?~vanie ~voga vremcna, energije, zamisli ili novca, tako temo ~aucrn da.vat1 slobodno, od srca. Imao sam stranke koje su se.godm.ama zeliele uklju~iti u neke vafoc dobrovoljne aktivnosti ah prev1~e s~ .se t.oga bo1ale. Ti ljudi obieno su mislili da si n~

~ogu P~~usuu. t?hko sl??odna vremcna od posla. Bojali su se da b1 mogh

iz~~bm

p~~ao

ih

zaos~~ti

.u. njemu. Strah im je uvijek na-metao neki <lobar razlog ko11 bi 1h prijecio u tome da se daju

16

drugima. No kad su odagnali strah i utinili taj korak, svima bi se, bez razlike, sve razrijesilo na najbolji moguCi naCin. Postupci iz srca doveli su ih do veceg osobnog zadovoljstva, pomaganja, novih prijatelja, cak i do novih osobnih kontakata te idcja koje su im promijenile zivot nabolje i u financijskom smislu. Kad se prekine krug straha, svi od toga imamo koristi.

Ako ste procitali jos koju od mojih knjiga, tad znate da ja cvr-sto vjerujem u ljude. Vjerujem da smo otporna stvorcnja sa spo-sobnoscu za vcliku radost, suosjecanje i mudrost i da se ne mo-ramo "zabrinjavati oko sitnica". S odusevljenjem ovom popisu dodajem svojc cvrsto uvjerenje da postoji veza izmedu manje brige i vise uspjcha. Ako smanjite i naposljetku iz svog zivota izbacite zabrinutost i strah, pocet ccte uvidati nove mogucnosti, nove na -cine kako da ncsto ucinite koji SU vam prije bili skriveni. Pritom cete se vise zabavljati i moCi Cete pomoCi vecem broju ljudi. Pocet Cele zivjeti onako kako Ste sanjali .

Ako ste proCitali knjigu Marshe Sinetar Radite .~to volire i no-vae

ce

doCi, Sedam navika uspje5nih Jjudi Stephena Coveya, Pravu

caroliju Waynca Dyera, Aladinov faktor Jacka Canficlda i Marka Victora Hansena iii bilo koju od divnih, nedavno izdanih knjiga o uspjehu, naCi cete u njima tragove ideala - "Cim manje brige tim bolje". J a cu sc u ovoj knjizi posveti ti upravo toj temi jer vjerujem da je ona medu najvafoijim Cimbenicima uspjeha. Kad je proCi-tate, mislim da cete se i vi sloziti s time. Dok ne iskorijenite za-brinutost i strah, tdko je primijeniti bilo koju stratcgiju za posti-zanje uspjeha.

Podijelit

eu

s vama neke strategije uz pomoc kojih mozete za-uvijek otjerati zabrinutost iz vlastitog zivota. Bilo da se radi o

sa-II

111

I

mopou7,danju za zapoCinjanje novc karijcre iii ostvarcnjc sna; emo-tivnoj slobodi potrcbnoj da biste zatrazili pomoc drugih; sposob-nosti da s lakoeom podnesetc kritiku ili odbijanjc; osjccaju samo-pouzdanja pri riziku, govoru pred veeom skupinom 11udi, trafenju povisicc; zelji da vise ucinitc za ncku dobrovoljnu svrhu iii ulozite u posao, iii da krcativno lansirate neki proizvod iii uslugu na tr-zistc, ova ce vam knjiga u tome pomoCi.

Ne mogu vam do kraja rijcCima izraziti kako divan moze biti zivot kad se smanji zabrinutost. Za mene je odustajanjc od brigc otvorilo bezbroj zivotnih mogucnosti kako u unutarnjcm, tako i u vanjskom zivotu. A zivot bcz brigc otvorio mi jc ncka nova vrata i ulio slobodu koju prije svcga nckoliko godina nisam mogao ni za-misliti. Dakle, "nc brinitc sc" - uvjeren sam da sc to mozc dogo-diti i u vasem slucaju.

1.

ZAPAMTIT

E

D

A

I

NA

JD

A

LJ

E

PUTO

V AN

J

E

PO

C

I

N

J

E

PRVIM KORAKOM

~

U

zivom sjecanju mi je prya rccenica koju sam ikad napi~ao i to u svojoj prvoj knjiz1! Cini mi se vrlo damo. lpak, da msam napisao tu prvu recenicu, ne bih nikad zavrsio svoju prvu knjigu, kao ni drugu ni sljcdcce. Tako to biva. Svako putovanjc, ma koli -ko dalc-ko ono bilo, pocinje jcdnim jcdinim korakom. Ali morate ga uCiniti i zakoraknuti. Kad stc to ucinili, svaki vas daljnji korak dovodi sve bliZe cilju.

Katkad, dok se odlucujctc za novi pothvat - bilo da sc radi o podizanju djeteta, pisanju knjigc, pokretanju novog posla, pocet-ku planskc Stednje iii CCIDU drugom - taj vam SC zadatak moze UCi-niti ncsavladivim. Kao da nikad necete stiei do odredt~ta, a kao i

da sam prvi korak nccc biti od velike pomoci. Kad sc pogled us-mjcri prcdaleko prcma obzoru, sve se mozc doimati prcteskim. Mozda sc cak zapitatc odakle poceti.

Trik s uspjehom zvuCi prcje<lnostavno jcr on i jest jcdnostavan:

Nemojte gledati predaleko u buduenost, ali nemojLe se ni ogleda

-vati daleko iza sebe. UsredotoCite se koliko je vise moguce na

sa-da5nji trenutak. Budete Ii slijedili ovaj jednostavni predlofak,

za-eudit cete se koliko je na taj nacin s vremenom moguce postiCi. Kad sam doktorirao, moj drag prijatelj Marvin poklonio mi jc

komplet djela Carla Junga. To je dvadeset i sest debelih tomova

stiva. U prvome se nalazila Marvinova posveta koju vrijedi podi

-jeliti s vama na ovom mjestu. Napisao je: "Stjecanje obrazovanja ne dogada se preko noci! Obrazovanje je proces koji traje cijeli zi-vot, a dogada se u kratkim vremenskim intervalima. Kad bi tij

e-kom iduCih sedam godina proCitao samo osam stranica na dan,

postao bi jedan od najboljih poznavatclja djela Carla Junga, a

pro-Citao bi svaku stranicu!" Premda nisam velikJungov ljubitelj, uvi-jek sam cijenio prijateljevu posvetu.

To isto, dakako, vrijedi za sve pothvate. Jedan moj prijatelj

bo-gatas, ciji se imutak procjenjuje na milijune dolara, sjeca se kako

je sa zenom prije vise od cetrdeset godina otvorio prvi stedni ra-eun sa svega 10 dolara. Oboje se znaju nasmijati govoreCi: "Nevjc-rojatno sto je sve s vrernenom rnoguce." A da se nisu odluCili

od-nekud poceti, njihov nevjerojatni uspjeh nikad se nc bi ostvario. Uvijek iznova slusarn ljude kako mi govore o knjigama koje namjeravaju napisati, stcdnirn raeunima koje samo sto nisu

otvo-rili, poslovirna koje misle pokrenuti, kao i o dobrotvornirn us

-tanovarna kojima namjeravaju poslati pomoC. No u dosta slucaje-va ovi planovi i snovi iznova se odlafo dok ne "sazru uvjeti". Jedna

od najsnafoijih poruka koju bih varn uputio i u koju sam potpu-no siguran je ova: U veCini slucajeva uvjeti koje iscckujete necc se

znatno promijeniti sljedeCi tjedan ili dogodine. Nernojte se

opte-20

reCivati time da uvjeti rnoraju bi ti savrseni. Jer pazite, uvijek cete

morati uciniti onaj prvi korak! Ako ga uCinite sad umjesto da ~?­ lazete, dogodine u ovo vrijerne cete bi ti .v~c. rnn?go koraka. bh~e

svojim snovima. Cestitam, upravo ste uCimh prv1 korak u cttan1u ove knjige do kraja!

2.

DAJIT

E,

D

A

JIT

E

I

S

AMO DAJITE

~

M

nogi mcdu nama c.uli su izreku: "Davanje jc samo sehi na-grada". Ovo jc dakako 1strna i samo po scbi dovoljan razlog za davanjc, ali postoji i druga strana da,·anja koju mnogi nc uvi-claJU. Davanjc jc cncrgija koja nc samo da pomaze drugima, vcc i

Sl\ ara vccc 1zobiljc za osobu koia daJC. To jc pnrodna zakonnost

koja sc ostvaruje hez obzira na to zeli Ii to osoba ko1a dajc, 1 raw-mijc Ii uopcc sLo sc dogada.

Za novae je hitno da jc uvijek u opLjecaju. On trcba kolati. Kad

stc upla~eni, schitni, kad svc zgrCcLe samo za liebc, vi doslovcc prc-kidatc taj Lijck. Stvaratc "zatcpljcnic cijevi", 01ez<\Valc kolan1c novca naLrag u vasem sm1cru. Ako i posLignetc uspjch, bit cc LO unatoc tome ~to ne dajcte, a ne zbog toga. Nacrn da ponovno po-krcnetc kolan1e jest da potnctc davat1. Bud1tc vehkodusni. Po~tc­ no platilc drugima, <lajtc konobaru malo vccu napojnicu. Dajtc novae u nekoliko dobrot:vornih svrha. Vracajte. I gkdajtc 'ito 6: se

dogoditi! Potcl cc vam dotjecati odandc odakle sc i ne nadatc.

. . .. d' . is unjavanju zivota ljuhavlju kao i Isla dmam1ka vn1e 1 1 u · P amo su dvqc stranc 1stog

drugim vrednotama. Davan1c t p~1~an1c :.abave postovan1a th

us-novt1ca. Ako priieljku1ete

v1.~cd !J~

a'~;n.<la

do 'toga dodctc jest da p1eha, ali i

bil~

cega

d~~gog,

JC,

~~~i~c

Svcmir dobro zna sto Cini. ga dajete drug1ma. l msta sc nc n . ,.' . ₁

Svc ~to dajete vraut cc vam se, t to s kam.nama.

3.

NAUC

I

TE SE NE V

E

Z

I

VAT

I

(!)

M

nogi mije~aju nevezivanje s nebrigom, a da toga nisu ni svjesni. To su zapravo dvije potpuno razlicitc stvari. Ncbri-ga podrazumijeva 1zostanak ih pomanjkanje os1ccaja: "Boli me briga. Sto me se to tice." Ncvezivanje pak znaci: "UCinit

eu

sve, za-lozit

eu

se koliko god treba, potegnut

eu

iz svc snagc 1 usredoto

-citi se na to. Ucinit cu sve ~to je u mojoj moei da uspijem. Ali, ako i ne uspijem, nista zato."

Biti grcevito vczan na ishod oduzima vrlo mnogo energije nc samo dok ndto cinimo s dosta truda, vec ccsto 1 nakon ~to tome trudu dode kraj, kad ne uspijemo u nccemu, kad nas nctko izne-vjeri, prevari.

Kad nismo vezani, imamo cmotivnu slobodu. To znaCi da valja sve cini ti odl ueno, ali i od ustaja ti kad treba, laka srca. I podrazu

-mijeva da trebamo posteno zapcti i ustrajati, alt i~tovremeno tre-bamo biti potpuno spremni i voljni odustati od ishoda.

Vezivan1e stvara strah koji \'am samo smcta: .. ~to ako izgubim? Sto ako mi posao propadne? Sto ako me odbiju? ~to ako ovo, Sto ako ono, sto ... " Uvjerenjc da sc sve ima odviti ha~ onako kako vi

24

to zclite, bez ikakvih zapinjanja, stvara golemi pritisak. Jcr tada sve ovisi o vasem uspjehu.

Nevezivanjc je pak poput carolije. Dopusta vam da sc rad.~Ci za-bavite i da uzivate u svome trudu. Pomaic vam da usp11ct~ ~

svcmu sto radite jer vam daje potrebnu sigurnost. Sman1~11c

pnu-sak. Viste pobjednik bez obz1ra na ishod. Kad se ne zabnn1avate, postoji moguenost da se bolje usredotoCit~ i osta~etc ~a pra~om putu do cilja. Sklanja vas s tog puta kad b1stc ~am1 _seb1 mogh za-smctati. jcr u svom srcu znate da cak ako svc 1 ne 1spadnc ona_k? kako se vi nadatc, ipak ce bi ti dobro. Varna sc nista ~e~e d?god1u. NauCit cete ne~to iz vlastitog iskustva. Drugi put ce b1u bol1c. Ova-kav stav prihvacanja pomaze vam da prijedete na sljedcci korak na va~em putu. Umjesto da se izgubite 1h sledite usli1ed ~atoc.ara­ nja i faljenja, jednostavno krocite naprijed s pouzdan1cm 1 ra-doscu.

4.

BUDITE OPUSTENO STRASTVENI

V

eci~a

lj~d~

slo~ila

bi

s~

da

str~stvenost

u

po~lu

pomaze, a mozda JC 1 nuzan sastoiak usp1eha. No mnog1 medu njima skloni su mijdati strastvcnost s hiperaktivnim iii frenetienim po-nasanjem.

Strastvcnost se pojavljuje u razlicitim oblicima. Ona moze biti osjecaj da nas nesto goni prema uspjehu, kad zavrnemo rukave i radimo naporno, bez prekida. Ta hiperaktivnost moze bi ti vrlo uz-budljiva, pa i prijeci u ovisnost. Ali problems njome je taj sto vam

c~i energ~ju i m?~e biti silno zamorna. Stvaraju jc vanjski poti-CaJl, kratk1 rokov1 1 veliki poslovi. As obzirom na vanjsku narav ovakve vrstc strastvenosti, uvijek je prati i neka natruha straha: "Ovo mi jc divno, jos samo da dobro ispadnc." Takva strastvenost mozc potaknuti dosadu. Zabavno vam je samo kad se nesto spre-ma, kad se dogadaju uzbudljive stvari. U usporedbi s time sve dru-go jc nista. Mo2c se dogoditi da cijelo vrijeme provedete u isccki-vanju i trazenju veCih uzbudenja.

Postoji i druga, mirnija vrsta strastvenosti koju ja volim zvati opustenom strastvcnosti. Ona je suzdrfaniji osjecaj s "postupnim

djelovanjem" koji prozima SVC ccga SC primite. To je 000 SlO do-nosi radost i uspjesnost u gotovo svemu. Umjesto frcnctienosti, ovaj osjecaj srodniji je ushitu i entuzijazmu. On jc uzbudenje u znatno mirnijoj verziji. Moze ga se opisati i kao uzbudenje bez zabrinutosti: "Obofavam ovo sto radim iz jednostavnog razloga sto me zaokuplja."

Takvu strastvenost mozete potaknuti tako da svoju pozornost naueite do kraja usredotociti na sada5nji trenutak. Pokusajtc se uvijek baviti samo jednim, a toj "jednoj stvari" posvetite svoju punu pozornost. Ako telefoniratc, usrcdotocite se na to, budite s tom osobom s kojom razgovaratc. Ne dopustite da vam misli od -lutaju, budite ondje. Ako vam sc i dogodi da odlutatc, vratite se lagano u trenutak u kojem se nalazitc.

Gotovo sve sto Cinimo- bilo da sc radio pripremi nckog izvjes-taja, govoru pred skupinom ljudi, rjesavanju nckog problema, za-cinjanju neke zamisli iii radu na kakvom teskom zadatku, i tako daljc - predstavlja moguCi izvor opustene strastvcnosti. Ona ne dolazi iz uzbudljivih poslovnih poticaja izvana, vec iz nase vl as-tite pozornosti, naseg razmisljanja. Pro;f,ivljavamo prosle trenutke ili one koji tek imaju doCi. A kad nam misli nisu tu, na ovom tre-nutku, to kao da izvlaCi svu radost iz dozivljaja kroz koji prolazi-mo. Mogucc je vratiti strastvenost u svoj zivot i poslovc ako se vise usmjerimo na sadasnji trcnutak. Vasa usredotoccnost i uvid u stvari time

cc

silno ojacati, a tako

ce

bi ti is vasi'm idcjama i krea-tivnoseu.

5.

UPOZNAJTE DOBROBITI

PROMISLJANJA

~

S

posobnost da SC posteno, U tisini promisli 0 vlastitom zivotu

jedno je od najjaCih oruda u osobnom napretku. Promisljanje podrazumijeva ozivljavanje istine 0 onome sto se doista dogada.

Slicno jc meditaciji po Lome sto u njemu, bez vlastitog uplitanja i interesa, dopustate da na povrsinu ispliva istina toga trcnutka.

Promisljanje vam omogucava da sagledate vlastiti doprinos nekom problcmu, nacinc kako da sc stvari poboljfaju, te mrtve tockc u vlastitom razmisljanju. Pomaze vam u oslobadanju od sklonosti da za vlastitc pogreskc okrivljavate druge, da nalazite is-prike koje nicemu nc sluze i da se oslobodite starih navada.

Moja supruga Kris, koja je uspje8na poslovna zena, ukljucila je moc promisljanja u svoj svakodncvni zivot. Sjedne u tisini i dopu-sti vladopu-stitoj razboritodopu-sti da jc savjetuje i ponudi rjesenja za to kako bi se mogla poboljsati ona sama iii njezin naCin djelovanja. U mje-sto da kao mnogi od nas ponavlja grdke, ona se na taj nacin po-lako prilagodava i mijenja, usmjeravajuCi se tako prema uspjchu.

28

Da biste ukljuCili promisljanje u vlastiti poslovni zivot, potr eb-na je samo zelja da to ucinite. Morate biti iskrcno voljni da prema scbi budete posteni i sposobni da iz dana u dan na nekoliko mi-nuta iskljuCite svoje unutrafoje brbljanje. Kad pocnete tako s je-diti u tisini, primijetit cete kako vam na um dolazc razne spoznaje. Svaku takvu spoznaju zapazite i pohranitc jc u pamcenje. Uskoro cete biti na dobrom putu prema novim visinama i pustolovinama.

6.

PRVO PLAT

I

TE SEB

I

p

ovr~no

~~e~ajuei,

ovo je jcdna od

na_i~coriginalnijih

idcj,1 u

ov?J knpz1. To da prvo lrcbate platll1 samomc sebi - prijc

nego b1Jo komc drugome - postavka jc o kojoj se ccsto govori.

Vc-Cina financijasa shvatila jc da jc gotovo nemogucc steCi znatno

bo-gatstvo ako se ljudi ne dr2e ovakve discipline 1 mudrosti. Radi sc

o tom~ da ako cekate s plaeanjcm scbi dok nc podmiritc svc

os-tale, mkad_ to neccte ni uciniti. Nista vam necc ostati. Ipak,

koli-~o god. d~ _Je ~~a strat~gija vafoa, tck ce je mali postotak ljudi do-1sta pnm1ienll!. A na1vafoiji jc razlog tome: zabrinutost.

Ako sc brinete oko toga hocctc Ii imati dovoljno necctc nikad imati dovoljno! Od straha necetc moCi poduzcti

o~c

ocitc stvari

ko!c ~-~ potrebn_e da hi~te stvorili izobilje. Zaro, mcdu prvim i

naj-vazn1!~m korac1ma ko1c moratc uciniti jest da srczcte svojc brigc

u kon1cnu.

Odsad nadalje, obecajtc sebi da Cetc zanemari1i svaku pomisao na brigu i prvo podmiriti dug scbi - prije ncgoli bi lo komc drugome. Svakog dana, tjcdna iii mjcseca - kako vam najboljc odgovara

-napisitc sami sebi eek. Ulozite u sebc. Vjcrujtc sami sebi. I mat cete

dovoljno i za ostale.

Iznenadit cctc sc, ali nekako ce vam, bcz obzira na primanja, uvijck ostati dovoljno i za placanje racuna. Pocct cete, gotovo ne-primjetno, razumnijc i skromnijc tro~iti. Donijet Cete nckc druga-Cije odluke. I u vrlo kratkom vrcmcnu prijeei ce vam u naviku da uvijek prvo platitc scbi, iii ncsto ustedite iii ulozite za same scbe.

Promatrat ce1e kako vasa stednja iii vrijcdnost vase imovinc ras1u. Dok se to bude dogadalo, uvidjct cetc koliko razorna mozc bi ti bri-ga i kako je zapravo nepotrebna. Toce vam dati jos vi~c

samopouz-danja kojc ce poticati vecu disciplinu, krcativnost i novc zamisli.

Naci ccte se u novom mcntalnom sklopu, stvarajuCi bogatstvo. Vrlo jc vafoo shvatiti da sc nccctc prcstati zabrinjavati samo zato sto su \'am primanja u porastu. Ima ljudi s ogromnim

prima-njima koji su neprestano zabrinuti. St\•ar jc u tome da vjcrujctc,

bez imalo sumnje, data carolija djeluje u suprotnom smjcru. Tre-bate SC ponajprije prestali zabrinjavati, a tck tada pOCCt CClC Ciniti

7.

P

R

IHVATIT

E C

INJENI

C

U

DA

MOZ

E

TE ILi

N

ALAZITI I

S

PRIKE

ILI

ZA

R

A

DIV

A

TI

,

A

LI NE OB

O

J

E

~

M

oja supruga Kris fenomcnalna je poslovna zena i strasan za-mafojak u svome poslu koji vodi iz kuce. Radi u poduzecu u kojem nekih S posto ljudi donosi oko 95 posto zarade. Ona je jedna od tih S posto.

Medu najpopularnijim je izrekama u tom poslu bas ona koja je nekako i najvise tjerala ljude prema tih 5 posto. A to je: Mozete nalaziti isprikc iii zaradivati, ali ne oboje. Iskreno rcceno, kad sam to prvi put euo, ucinilo mi se grubim. Ali kad sam bolje proucio

tu izreku, shvatio sam da uopce nije gruba. Naprotiv, izvrstan je recept za manje brige, i orude koje pomaze u postizanju uspjeha i izobilja.

Ako bolje promislite, "isprike" cesto i nisu drugo nego izraz bo-jazni. "Bojim se da nemam dovoljno vremena», "St rah me da sine ugrozim komfor", "Bojim se sto ce ljudi misliti'', "Bojim se da nisam u stanju" ili "Mislim da to nisam ja". Kad iz ovih isprika

32

maknete strah (kad se prestanete brinuti), stvarate prostor i

samo-pouzdanje za napredak.

Uspjefoi ljudi s ispunjenim zivotima zacijelo sc suocavaju s

istirn frustracijama, zaprekama i strahovima kao i bilo tko drugi. No razlikuju se u naCinu na koji se nose sa strahom. Umjesto da

se osjecaj u porazeni iii paralizirani zbog straha iii briga, uspjesni ljudi ga svladavaju. I cine to onako kao sto predlaze Susan Jeffers

u naslovu svoje knjige Osjeti scrah, a ipak to ucini. Na kraju

kra-jeva, i hrabrost se najbolje mozc opisati kao stanjc kad se necega bojimo, a svejedno to Cinimo.

Covjek koji voli nalaziti razne izlike sam se ogranicava u dosti-zanju svojih najvecih potencijala. Ako takvomc eovjeku padne na pamet ncka izlika, on se odmah na nju veze i pocnc je vrlo ozbilj-no dozivljavati, prornislja zbog ccga bi ta izlika mogla biti valjana i zatim je rabi kao streljivo protiv sama sebe. Svc sc dogada

veli-kom brzinom tako data osoba obieno toga i nije svjcsna. No takvu

samoporafavajucu naviku moze se promijeniti vec neznatnim po-makom u naCinu razmisljanja.

Gotovo svaka uspjefoa osoba koju poznajem priznaje da joj se

cesto namecu vlastite unutarnje isprike kao StO SU "umoran Sam" iii "umorna sam'', "ucinit

eu

to poslije", "bojim se" iii "ne zelim

to uciniti". No ti isti ljudi u stanju su o svojim strahovima i

izli-kama razmisljati kao o obicnim plasljivim ili lijenim mislima koje

je moguce zanemariti, otjerati ili u najmanju ruku ne uzeti ozbilj-no. Na taj naCin, umjesto da se daju zaokupiti negativnim unutar-njim dijalogom, ostaju usredotoceni na ono sto cine i ono sto na-stoje postiCi.

8.

NEMO

J

TE SE HRVATI

S

PROBLEMIMA,PREVLADAJTEIH

~

K

ad svojim strankama kazem da se ne bave svojim

problemi-ma, obieno ih to iziritira, kao da sam im rekao da se ne

ku-paju iii da ne pcru zube! To je zato sto veCina ljudi pretpostavlja

da je jedini naCin za rjdavanje problema upravo bavljcnjc tim

problemima iii borba s njima. Me<.lutim, ja sam zakljucio da

ta-kvim usrcdotocavanjem uglavnom podgrijavamo vlastitc

proble-me -· a na taj nacin ne mozcmo ih ni zaobiCi. Fiksiranje na

pro-bleme jcdan je od glavnih sastojaka ljudske nesposobnosti da se

otresu briga.

Uvjcravam vas da postoji put kojim cete od mjesta gdjc ste sad

doCi onamo gdjc zelite bi ti bez usredotocavanja na problemc. On

predstavlja prirodnu alternativu koja gotovo da ne zahtijeva

nika-kav trud, a u isto vrijemc daleko je djelotvornija od "zavrtanja

ru-kava i rjdavanja problema", sto je uobieajeniji naCin.

Jcdnom sam prilikom kleknuo kako bih oCistio razbijeno

sta-klo i jcdan komadic mi se zario u koljeno. Zavrsio sam na hitnoj, gdje su mi koljeno morali zasiti. Svi znamo da najgore sto bih u

toj situaciji mogao uCiniti za zacjeljenjc jc da diram iii kidam

kra-stu. Mudrije je postupati s ranom njcfoo i tako joj omoguCiti da

zaraste. Nekim cudom, rana

ee

doista sama zacjeljeti.

S veCinom problema moze se, a i trebalo bi, uCiniti nesto

slic-no. Nase misli, u kojima se bavimo raznim pitanjima o poslu i

ina-cc, radaju i pokrecu emotivne reakcije. I obieno sc dogodi da

umje-sto da se bavimo dotienim pitanjem, trosimo i vrijeme i energiju upravo na te reakcije. Jednostavno receno, kad smo uplaseni,

lju-titi iii nestrpljivi, izgubimo kompas i sami sebi najvisc smetamo. Umjesto da potaknemo ono najbolje u sebi i drugima, potaknemo

bas neke negativnosti i zaprijeCimo put kreativnosti.

Duboko u sebi svi mi znamo da za svaki problem postoji

odgo-vor. Mnogo puta ce raj odgovor bici oCit nepristranu promatracu, i to je osnovni razlog zbog kojeg korporacije, ali i poduzetnici,

za-posljavaju vanjske konzultante. Mi sami cesto smo slijepi za ta

oCi-ta rjdenja jer smo uhvaceni u klopku vlastitih emotivnih reakcija

i ustaljenih pogleda na zivot.

Altcrnativa hrvanju s problemima jest u tome da procistite svoj

um umjesto da ga punite bolnim i zbunjujuCim sitnicama.

Umi-rite se, promislite i osluskujtc. Dopustitc vlastitoj mudrosti, onom

finijem dijelu svog razmisljanja da izbijc na povrsinu. U veCini

slucajeva kao niotkud doCi ce vam ncka spoznaja, odgovor na vas

problem. Mozda ce vas uzdrmati iii ccte se cak boriti s time kako

je jednostavno primijeniti taj postupak. Svejedno, cim se manje

l

9.

NAUC

IT

E STO

TR

EBA

0 NO

V

CU

I R

ASPOLOZEN

J

IMA

@

R

aspolozenja su ono neizbjcfoo i tajnovito u 7.ivotu s cimc se svatko od nas mora nauciti nositi. Razumijevanje raspoloze-nja znatno ce utjecati ne samo na nafo rnudrost i to kako ccmo sc

u nekoj prilici postaviti, vec i na opcu razinu zadovoljstva.

Opce-nito govoreCi, kad smo dobra raspolozenja, vedri smo. A kad nam

je raspolozenje lose, tmurni smo. Raspolozenje jc poput vremena,

neprestano se mijcnja.

Znafajan je i utjecaj raspolozenja na novcana pitanja. Kad smo

neraspolozeni, cdce razmisljamo o vlastitom nezadovoljstvu nego kad se dobro osjecamo. Brinemo sc! Usporedujemo sc s drugima,

uvjcravamo se da njima ide boljc nego nama. Drzimo se uvjercnja da je tesko zaradivati. Mozda cak mislimo i to da u svijetu jedno-stavno nema dovoljno novca i prilika za sve ili da su ljudi sebicni

i gledaju samo sebc.

Kod raspolozenja jc fascinantno to da smo, uglavnom u losem raspolozenju, spremni povjerovati iskljucivo onim ncgativnim, zastrafojuCim i samoporafavajuCim mislima. U dobrom

raspolo-zenju razmisljamo dosta drukCijc. Ne brinemo se toliko. Umjesto

36

da vjerujemo kako su drugi bolji od nas ili fak ~rosimo ene~iju

na usporedbe s njima, tada dolazimo do spozna1e da svatko.1ma svoj put i da na razliCite nacine cini najbolje sto rnoze. Um1esto

da se ialimo kako je tesko zaradivati, sve ce nas to nekako

zabav-ljati i pronalazit cemo nove naCine stvaranja izobilja za sebe i druge. Umjesto da vidimo samo ogranicenja u ~onudi nov~a, ~nat cemo da ga ima dovoljno za sve. Na koncu, um1csto da u l1ud1ma oko nas vidimo sebienjake koji gledaju samo scbc, u veCini ccmo

uoCiti velikodufoost i sprcmnost da daju drugima, a da su oni koji nisu takvi samo izgubili dodir s vlastitim srcem.

I sto nam je onda ciniti? Trebamo bi ti zahvalni kad nai:n i~ ras~ polo:lcnje dobro i dobrohotno ga prihvatiti k~d nije. ~~stope. 1mat1 na umu kako raspoloknje utjece na vas nacm razm1sl~an1a 1 na t.o kako se osjecate. Razumijevanje vlastitog raspolozcnia omoguCit ce vam da se ispravno postavite i ne pridajete toliko ozbiljnosti

mislima koje vam se roje kad ste lose volje. Umjcsto da povjcr~­ jete vlastitim negativnim i zastrasujuCim predodzbama, m~zctc 1h odagnati kao nesto sto se izrodilo iz takva losa raspolozen)a.

Ista dinamika vrijedi i za vasu kreativnost i sposobnost

stvara-nja izobilja. Kad ste lose vo_lje, ne~ojte donositi :-a~ne. P?Slovne (a ni zivotne) odluke. Nemo1te se s1hu! Vas~ razm1sl1an1e 1 .razum

nisu onako bistri kakvi ce biti u nekom bol1em raspolozen1u. Odolite napasti da se zabrinjavate zbog svojih razliCitih ras-polozenja. Raspolounja se neprestano mijenjaj.u, pa bi se i va~c moglo promijeniti svaki eas. Vee i sama spoznaia da ste u n~kom takvom raspolozenju obieno ce biti dovoljna ~a vas ra~vedn._Po­ navljam, ne brinite se! Kad vam se raspolozen1e poprav1, razvll ce se i vase stvaralacke sposobnosti.

1

0.

MOZDA

J

E O

NO

ST

O

SE C

I

N

I

PR

E

DOBRO DA BI BI

L

O

I

S

TI

N

ITO

,

D

O

I

ST

A D

O

BRO

@

S

tara

iz~eka "A.~o

s~.

nes~o

cini prcdobro, tu sigurno nesto nijc u re~~ nc SlOJI uv11~k. Zapravo, sumnja, cinizam i dvojba koji su u kor~1cnu t~~og uv1eren1a mogu sprijeciti ljudc da iskoriste neke odhcnc pnhke, ~to se ccsto i dogada.

Ci~izam. je u suprotnosti s izobiljcm. Cinicima, kriticarima i sumnpcavc1ma zamracuju pogled njihovi vlastiti razorni i samo-po:a~a.v~~~Ci ~Itri koji im govore: "To nc moze uspjcti", "Nemo-gu.ce 1h

T?

J.e pr~dobro da bi bilo istinito". Tahi Jjudi silno se brmu. Zabnn1ava Ih sto drugi ljudi mislc i zato uvijek sve cine "onako kak? treba", na potpuno isti naCin kao i svi drugi. Oni svoj um zatvara1u da ne bi narusili status quo.

Puk~m srecom cuo sam od dobrog prijatelja za 1zvrsnu dioni-cu. Ispn~ao je ?1e~~ i io.~ c~t~orici sto zna o njoj. Na njihovu ne-srecu, ov1 ?rug1 pn1atcl11 b1h su pravi cinici. "Kako da ne" rckli su s~~kasuenim t?nom, "sigurno je to prava prilika". Od~ah su odb1h svaku pom1sao o tome. Ja sam pak nauCio da hudem

otvo-ren. I premda bih najvjerojatnije kupio tck jednu od stotinu dio-nica za kojc cujem, uvijek sam sprcman pogledati o cemu je rijec. Trcbalo mi jc manje od sata da istrazim svc sto sc moglo o toj dio-nici, i odlueio sam se na kupnju. Cudna mi euda, cijcna joj sc udvostruCila za manje od mjcsec dana. Sreea? Dakako. Ali da nisam bio otvorcn, ne bih ni mogao imati tu srecu!

Ako vam sc ne~to uCini predobro da bi bilo istinito, okJijcvat cctc i necetc 10 pazljivo prouciti, vec cetc odmahnuti na sve rukom

kao da je to ndto povrfoo iii prerizieno. A sto ako stc u krivu? Pro-pustit cete priliku. Ccsto vam se prufaju takve divne prilike i vc-liki poslovi. Noda biste ih iskoristili, morate biti otvoreni, voljni pogledati o ccmu je rijcc, saznati ndto novo, iskusati ncsto razli-cito. To dakako ne znaci da trcbatc srljati u rizicnc pothvatc iii odustati od pa7:1jiva promisljanja, ali podrazumijeva da koji put valja uCiniti nesto drukCijc da bi bilo boljc i da biste stckli vise.

Ne biti zabrinut nije 1amstvo za uspjeh, ali na taj naein sigur-no je laksc uoCiti velike prilike, kad vam se ukafo. Tako ecte biti daleko otvoreniji da uopcc poglcdatc, razmotrite nekc nO\'e mo-gucnosti, nove naeinc da se nesto ucini, proda ncki proizvod iii usluga, kao i da sc odluCitc za neki atipican rizik. PostajuCi manje cinieni, otvoreniji i pritom nezabrinuti, dopustatc radosti da udc u vas rad i otvarate moguenosti za dalcko vece izobiljc u svome poslu i karijcri.

I I.

ZAPOSLJAVAJTE BOLJE OD

SEBE

@5

A ko_ zelite c_uti 0 Strategiji koja je do kraja povczana s manje

. bnga? evo ~e. PoiaI_TI zapoSliavanja boljih od \'dike jc \'ainosti z_a v~s uspi~_h. U su~un1, to znaCi da trebate zaposl1ava11 1 raditi s l1ud1ma ko11 su kvahficiranij1 od \as. Tako jc, s bol11ma od vas.

. ~noge medu vama mozda nece iznenaditi razlog zbog kojcga sc 1Jud1_ ?cc

p~vode

_za o_~o~

~~l~~ofijom,

a to je - strah. Strah od toga da b1 me mogh sm11en1t1 1'1 da cc "netko biti bolj1 od mene".

Zapitatc Ii sc ikad zaSto toliko kompanija djeluic kao da nitko ne zna St? ~adi? Katkad jc odgovor da doista nitko nc zna Sto rad1. Uzmllc ttp1cno malo poduzcce kome je u osnovi strah. Lamislite

~eficu zad.~zcnu .z.a zapoSljavanje kadrova s kojima 1reba raditi. Ako se b~11 da. b.1 JC tko .~ogao zam1jeniti ili zasjcnui, vjcrojamo ce za~0Sl1~vat1 Iiude ~~11 .su ~anje bistri iii nesposobniji od nje.

Vr~o v1ero1~tn? necc b11_1 01 SVJcsna svojc tajne strateg1jc kojom

po-?uzecc vod1 nizbrdo, ah upravo to cc se dogoditi. Ona sama dobila JC posao ~e toliko zbog svojc strucnosti u vodcnju posla, koliko zato d~ b1 P?m~gla izgraditi uspjc~an posao. No, Sto ona cini?

Okru~1la se 11ud1ma koji su manje kvalificirani od njc icr vjerujc

da je to bolje za dojam koji sama ostavlja. Poslovi utemeljcni na strahu osudeni su na propasl.

I ljudi koji vodc samostalnu djelatnost cesto upadaju u istu zamku. "Ja cu ovo sam napra\ iti bolje nego 11ko drugi" do1sta JC nerazumna izjava utemeljcna na strahu. Smijdno je da vi idete trofoi vnjeme na stvari kojc drugi mogu bol1c iii spretnijc obaviti, boljc jc u1r0Si1i ga na ono Sto bas vama ide dobro. lstina, nllko

?d

nas nijc strucnjak u svcmu, ali vcCini neSto idc od rukc. Evo JC-dnostavna primjcra: ako v1 mozete zaradivau ~talmh SO ~ola~a na sat bavcci sc svojom djclatnoseu, tada ima sm1sla da sc ume 1 na-stavitc baviu, a da nekoga drugog zaposlitc da vam \'odi knj1gc i racunovodstvo, Sto bi vam samo oduzimalo vrijemc. Tako to dra-gocjeno vrijcme za zaradivan1c necete tratiti - a prnom ccte

vjc-rojatno biti i bolje organiz1ran1.

Jedan moj dobar prijatclj, koji jc izuzetno uspje~an, jcdno.m .sc naSalio da sine mo2e priu§titi "luksuz'' da automobilom putuJC IZ·

medu San Francisca i sjcvcrozapadne obalc Pacifika, premda su u to vrijeme cijcne avionskih karata bile vrlo visokc. ~iSc JC ~·olio platill av1okompanijama za ono u cemu su one na1b~l!e, a to JC da ga u kratkom vremenu dovezu on~m? gd1c treba o.u~, ncgo

dva-nacst i vi~c sati provesti u automob1lu 1 tako propust1t1 tko zna ko-liko prilika za uspjeh i unapredcnjc svoga posla.

Kad sc covjek oslobodi zahrinutosti i zaposljava boljc od schc, pocinju c;c dogadati ncke carobne stvari. Vi jcdnostavn~.vi~c n!stc smetnja samima scbi, a tako omogucujete 1 da sc razv11a usp1eh.

Jcdna od kljuenih prckretnica u mojem zivotu bi la !e. kad .sam shvatio da mi, bcz obzira na to ~to smatram da sam SJa1an p1sac, ured1vanje teksta ba~ 1 nc 1dc od ruke. No kako sam se oslobadao

straha da cc mi neki drugi urcdnik drasticno prnmijcniti to sto sam htio rcci, pocco sam eksperimcntirati i suradivati s razlicitim urednicima. Pocco sam zaposljavati bo1jc od scbc. Znate Ii sto sc dogodilo? Oni nisu mijcnjali osnovnu poruku mop.a tcksta, vcc su jc poholjsavali. A sto jc najbolje od svega, <lobar urcdnik bio jc u stanju proCistiti moj tckst za samo djclic vremcn.t ko1c bih ja pro-vodio muceCi se, i na taj nacin mi omoguCio vi~c vrcmena za bav-ljenjc onimc ~to meni ide najbolje.

Kako sc budete oslobadali straha, vidjct cctc Ja ce 'am sc spremnost da sc obrautc drugima isplatiti. I nccctc 1zgub1t1 svo1c radno mjcsto, ncgo cete dozivjeti pohvale za svo1 cloprinos usp1cs-nosti posla. Zapravo, ako se budete mogli ubroj i ti mcdu one rijct-kc ljudc koji nisu obuzcti strahom, vcc iskrenom spremnoku da uCinc sto jc najviSe u intcresu posla, postat cetc vai.an Cimhenik uspjcha svog poduzcca i ono ncce moCi bcz vas. J\ bude Ji sc iz nckog cudnog i malo vjerojatnog razloga dogodilo da vas iskrcni trud nc naide na odobravanjc i nc bude nagradcn, znat cetc hcz i trunka sumnje da jc to zbog toga sto ne raditc u najboljcm okru-2cnju. Ne brinitc se. Kad covjcko\'O razmisljanjc ukljucuje i to da zaposljava !..'"valificiranijc od sebe, neka druga, bolia prilika vcc ga ccka iza ugla.

Poduzctnika sc moze dobro dcfinirati kao osohu koja je u sta-nju postict postavljenc ciljeve vlastitim trudom i trudom drugih ljudi. Zasto ne biste vlast1te rezultatc podigli na ,·isu razinu zapo-sljavanjcm kvalificiranijih od sebe? Kakvoca va~cg rada znatno cc se pobolj~ati, a dohit ce vam skoCiti.

12.

NE

ZABRINJAVAJTE

SE

ZBOG

TRZISTA

-

ULAZITE

@3

S

ma tram da jc ulaganje medu onim nacinima koji su najsrod-niji stratcgiji stvaranja bogatstva bez ?rige, i to dug~roc~o ula-ganje na trzistu kapitala. Po mogucnostt kroz fo~d m1rovinskog osiguranja u poduzecu ~ kojer:n.ractitc}li, p~k, ako 1~ate ~an:os~al­

nu djclatnost, kroz nckt vlast1tl plan stednic z~ ~m1rovl1cn~c. Za-sto? Zato sto SC pokazalo da za ostvarcnje dob1 ti kroz ovu )Cdno-stavnu i poznatu stratcgiju nije vafo~ hoce Ii t~zistc, kratkorocno gledano, bi ti u rastu ili u padu. Vi svciedno dob1,·atc. Nematc ama bas nikakvog razloga za zabrinutost.

Kad SC odluCite za takav bezbriZan Slav, moci Cete SC smijati

kad vidite koliko se ljudi svakodnevno, bespotrehno brine u kojcm smjeru sc krecu cijene na trlistu. "Kakvo olak~anje, danas JC

sta-nje na tr.mtu dobro" iii "Ah, nc, cijene padaju" samo su nck~ od cestih komentara, no oni necc imati skoro nikakvo znaccnie u stvarnosti ako sc odluCite ulagati na dulji rok.

Zbog cega biste SC brinuli? Primjcnom s.tr~te~ijc da prvo

svo-jih primanja, u visokokvaliletne ocvorene investicijske fondovc zajamceno cete s vremenom stvoriti pravo malo bogatstvo. Trebat~ jednostavno iz mjeseca u mjescc nesto uloziti i novae ne dirati.

Ako je tdiste u rastu, vasem ce ulaganju vrijednost narasti. Ccstitam, na dobitku ste. Ali ako je tdiste i u padu, prilikom slje -dccc .~p_la~~ u _okyiru_ svoga ulaganja moCi cete kupiti vise dionica po n1zo1 c11en1. Cestttam, opet ste na dobitku!

K~o secer n_a kraju ovoj strategiji stvaranja bogatstva bcz brige, u svoie ulaganie mozete ukljuciti i vladu, ona bi vas mogla subven-cionirati do treCine iii vise ukupne svote. U okviru mirovinskog fonda u vasve1!1 poduz~cu iii vlastitog dobrovoljnog mirovinskog plana, u slucaiu da vodite samostalnu djelatnost, svoj oporezivi do-hodak mozetc umanjiti do nekc gornje granice za iznos mirovin-skog doprinosa, te na taj nacin ustedjeti tisuce i tisuce dolara i ~1!1anjiti ~:osa~ ul~ganja iz vlastitog dzepa. Vas porezni savjctnik, th cal~ p_n1atel1 ko11 sc u to razumijc, vjerojatno vam moze pokazati

~a~o ie iednost_av_no s ~oi:n?eu o~e strategije akumulirati bogatstvo 1_u1:dno dok~aia iskonstltl dopnnos drfave vasim financijskim ci-l1~v1ma. Ovdie. vam, medutim, zclim pokazati da ovo "bez brige" niie samo puki klisej. Postoji mnogo prakticnih pristupa na putu do ~o~atstva, no o~o jc jedan od najboljih. Kao i uvijek, vas uspjeh pOCIIlJC s odredemm stavom prema zivotu.

44

13.

BUDITE MANJE REAKTIVNI,

A VISE AKTIVNI

@

U

poslu, kao i u zivotu, ~ajcesc~ se z_apravo nalazi~o u_dva psi-holoska stanja: reakt1vnom 1 akuvnom. Reakuvno ie ono u kojem se osjecamo stresno. U tom stanju osjecamo se pod nekim pritiskom i znamo prebrzo osudivati. Gubimo osjecaj za mjeru i stvari dozivljavamo osobno. Uzrujavamo se, sve nas smeta i frus-trirani smo.

Ne treba ni reCi, mogucnost prosudivanja i sposobnost odluci-vanja u reaktivnorn stanju ozbiljno su narn smanjcne. Donosimo odluke na brzinu i cesto sc zbog njih poslije kajemo. Iritiramo drugc ljude i u njima poticemo najgore osobine. Kad nam sc uka-ze ncka pri1ika, cesto smo zateceni iii odvise frustrirani da bismo je prepoznali. A ako je i prcpoznarno, obieno zauzmemo prekriti-fan iii negativan stav.

Aktivno je pak najopustenije stanje nase svijesti. Kada smo aktivni znaCi da se ispravno postavljarno i ne gubimo kompas. Sa-gledavamo sirinu stvari inc dozivljavamo sve osobno. Nismo kruti i tvrdoglavi, vec fleksibilni i smireni. U ovorn stanju dolaze do

razaja. nase najbolje osobinc. Poticcmo i ono najbolje u drugima i lako ricsa~·amo problt!me. Kad nam se ukaze neka prilika, otvoreni

smo za n1u. Znamo primati i opcenito imamo dobar stav prema izobilju.

Ka~ post~nc.rc_.svjc.s~i ovi.h dvaju radikalno razlicitih stanja,

pocct cctc pnm1ec1vat1 1 u ko1em se od njih nalazitc. Takodcr cete

u~i~ati ~oli~o je u svakome od tih stanja predvidljivo vase ponaSa-n1e 1.vas~ osiecaji. Primijetit cctc da sc u rcaktivnom stanju

pona-~ate 1rac1onalno i ncgativisticki, au aktivnom smireno i ra1.borito. Vee uvic:hlnjc razliCitih dinamizama vase svijesti otvorit

cc

mo-gucn~sti za sil~c promjene u vasem zivotu. Pocet cetc primjceivati rca~u~no stan1e. Osjetit cete vlastitu nestrpljivost. Kad sc to

do-g~dt, 1ed.nostavno recite sami sebi: "Opa, odoh ja opct'', iii ncsto

shcno. Bu ce dovoljno da to jednostavno prcpoznatc i priznate. Pa-ralelno s primjeCivanjem i priznavanjem vlastite reaktivnosti uz

spoznaju da se u veeini slucajcva vise isplati biti aktivan, otkrit

cete da vrlo brzo mofotc izaCi iz rcaktivnog stanja i prebaciti se u ncko aktivnije.

. Akt~vno stanje svijesti predstavlja plod no tlo za uspjeh. Kad see

btst~a 1 opu.~t~na um~,. otvarate si sirok put prema izobilju i ra-do~t1. PostO)I 1zravna 1 1asna povezanost izmcdu kolicinc vrcmena ko1u. P!Ovodit.e u a~~ivnom stanju svijcsti i razine vlastite u

spjeS-nostt. Sto dul1e uspl)evate ostati izvan rcaktivnosti vise cc vam se

p~ilika p~uZ:lti.

Poccvsi od ovog trcnutka, nastojte

~e

sluziti ak tiv-n1m stanicm kako biste postigli vlastiti uspjeh.

1

4.

P

O

RADIT

E NA ST

JE

C

A

N

J

U ZNAN

J

A

U

MJE

S

TO D

A SL

IJEPO VJ

ERU

J

ETE

~

K

ad u nesto vjerujctc, obicno jc to zbog neccga sto stc culi od

drugih ljudi - roditclja, uCitclja, prijatclja, kolege, partne-ra, ~cfa iii poslodavca. Vi stc tako dosli pod utjccaj, najcdcc pozi-tivan, onoga sto su vam oni rckli. Stoga je vas sustav uvjerenja na

ncki mjcrljiv naCin postao oblikovan, promijcnjcn iii utvrden. Na

primjcr, roditelji su vas mozda pokusali uvjeriti <la jc posao u nckom poduzecu vafoiji, da nosi bolji status iii obecava sigurniju buducnost od toga da budcte vnlar. Ako stc im povjcrovali, tu stc

postavku vjcrojatno imali na umu kad ste sc odlucivali za vlastilo zanimanje ili birali smjer u karijeri. Svatko od nas ima nesto u sto vjerujc i tu dakako ncma ni~ta lok.

Mcdutim, nama jc prirodeno da nekc stvari i znamo. Kad

ne-~to znatc, onda 10 i osjceatc. Sigurni ste. Mozda nccctc uvijek biti u stanju objasniti i izraziti ono sto osjecatc, ali ne~to u vama - na-zovimo to mudroseu, razboritoscu, nekom vo<liljom - dajc vam potrcbne odgovore i usrnjcrava vas dokle god to osluskujetc.

Primjerice, ja sam oduvijek znao da eu se baviti nekom vrstom poucavanja. Znao sam da ce moj poziv ili uloga kao odrasle osobe biti da istine koje poznajem podijelim s drugima kroz pisanje i govor. Tesko mi je objasniti kako je to bilo buduCi da sam sebe

smatrao prilicno slabim piscem i strafoo sam se bojao javno

govo-riti. Zapravo, ~ srednjoj skoli zamalo sam pao iz engleskog, a kad sam .~c pak huo obratiti jednoj skupini ljudi, stvarno sam pao u nesv11cst! Mozda sam jedino ispravno Cinio osluskujuCi svoj unu-trasnji glas - taj i~vor znanja. On i_e stalno ponavljao da

eu

ja, premda svc ukazuic na suprotno, iednog dana ipak poucavati ljude. Za to je trcbalo proCi mnogo godina, no pokazalo SC, kao sto

to uvijck biva, da je u znanju vcca moc nego u uvjerenju. To me kas?ijc usmjeril? ~a put koji danas Cini moju karijeru - na put pi-sania, predavan1a 1 poucavanja.

U svima nama lezi ndto za sto znamo da je prava istina o nama

- nasi snovi, darovi koje bismo podijelili s drugima, jedinstvcni ta-lcnti koje zelimo razviti i time se baviti. Ali precesto se dogada da ono. sto znamo zakopamo uz pomoc uvjerenja, pa nas ona tako na kraiu krajcva ogranicavaju. Zbog njih smo u stanju povjerovati u

ova~~ nc~to: "".'Je mogu ja t?'', "To j~ z~ druge", ili "To mi nije u krv1 . Uv1eren1a nam nude 1 zgodne izhke: "Nemam vremena" ili

"Meni se nikad ne prufa prilika", "Moj zivot je krivo postavlj;n". No u svcmu tome dobro je sto cete u trenutku kad budete za-k~j~Cili_da_ie o~o _sto znate vafoije od onoga u sto su vas uvjerili, vec bttt u v1so1 brzm1 u potrazi za izobiljem. Uspjeh dolazi iznutra ne izvana, i_ poCinje osluskivanjem vlastitoga unutrafojeg

pozi~a

i

mudrosu. Sto smatrate uistinu vrijednim, u cemu uzivate? Sto

vam vase srcc pokusava reCi? Postoji li nesto Cime biste se hjeli ba-48

viti, na sto vas nagoni samo vase bice? Ovakva pitanja mogla bi vas

dovesti na pravi put prema tome da postignete veliCinu. A kad se

jednom njime uputite, otkrit cete sebi jedinstven nacin na koji taj

put mozete pretvoriti u golem uspjeh i pravo veselje. Vidio sam kako neki ljudi svoje hobije pretvaraju u izvore velike zarade, kako se odlueuju za nove karijere, pokrecu dodatna zanimanja ili do-zivljavaju cudesne promjene u karijeri mijenjajuCi svoj stav prema njoj. Toliko sam puta vidio kako svoje snove okreeu u stvarnost,

postavljajuCi se samo malo drukCije. Kako ce se to dogoditi, ovisi o vama. No put ce vam biti jasan Cim pocnete osluskivati svoj unutrafoji glas.

49

15.

PODSJECAJTE SE DA

ZIVOT POCINJE

U

OVOM TRENUTKU

@

M

edu uvjercnjima koja mnogc od nas mogu najozbiljnije

ograniciti jest da onakvi kakvi smo bili jucer moramo biti i danas. To nas uvjerenjc sprecava da se otrgnemo od negdasnjih

pogresaka, navika i ograniccnja. Kao da smo nekako povjerovali

ideji da se povijest doista ponavlja, i da ako juccr nismo bili us-pjesni, sigurno tone mozemo biti ni danas ni sutra.

Ako spoznate koliko je smijefoo i samoporafavajuce ovo

uvje-renjc, moCi cete se u istom casu okrcnuti prema vlastitom

uspje-hu i osobnom ostvarenju. Svi mi imamo neograniccne potcncijale

i mozemo ovog trenutka, sad, krenuti iz pocetka. Ali ono sto nas

prijeCi da se posluzimo tim potencijalima jest nasa vlastita

men-talna spona s prosloscu. Odricanje od proslosti slicno je skidanju

teskih lanaca s vrata. Ono vas oslobada da mozetc krenuti u

ostva-renjc svojih snova i postiCi najvisu razinu svojih moguenosti. Cuo sam krasnu prieu o snazi zivljenja u sadafojem trenutku.

Pokufajte zamisliti da ste na brodu usred occana. Stojite za

kor-milom, krcnuli ste ravno prema istoku i postavljate scbi t_ri vafoa

pitanja. Prvo, sto jc to trag broda? Okrencte ~e 1 promotnte br~z:.

du koju brod ostavlja u vodi iza se.be. Trag Je t~ voda. Ona C!.m neke oblike odostraga sve dok sc om ne rastvore 1 nc pretvore nt u

sto. Drugo, zapitajte se mo2c Ii trag P?krct~.ti vbro~? Odmah ccte odgovoriti: "Dakako da_ ne moZc. Pa. to.Jc sml)esno. U tra~u ncm~ nikakve snage. Naposl1etku sc zapna1te,

sto

ond~. ~okrec~ bro~.

Promislit ccte na trenutak i doCi do zakljucka kop JC ~asv1m OCll.

Sva snaga dolazi od cnergije brodskog stroja u sadasn1em

trcnut-ku. I to jc to. Tu nema nicega drugog.

Vrlo je jasna analogija s vasim zivotom. Jedino ~to van: trc.ba je vasa energija u ovom sadafojcm trenutku. Ona. JC nev1eroJatno snafoa i moze mnogo toga postiCi. Ali problem JC u tom~ sto se mnogi od nas ne sluzc do kraja svojom cncrgijoi:i sadasnJcg

tre-nutka, vec neprestano zele da ih "trag" - on~ sto JC ostal~ iza nas,

nasa proslost - pokrene naprijed. No kao nt trag u vod1 ?ce~na,

tako ni nasa proslost nema nikakvu pokretacku snagu. Ona Je msta. Nasa proslost nema druge mo~i do o~c .. ~oju joj s~mi pridaj~­

mo. Medu najdinamicnijim i na1znaea101pm prom1cnam~ ko1e

mozete uCiniti u vlastitom zivotu jest da sc obvezetc kako cctc se

odreCi svih ncgativnih veza s prosloscu i poceti 7.i~jcti od

o:og

tre-nutka. Radite kao da se sva vasa zivotna snaga shla u ova1

trcnu-tak, tu poCinje i zavrfava. Mozda ce vas zapanjiti pozitiv?a c~cr~

gija koju cete tako stvoriti. Otvarat c.e vam sen.ova vrata.1 pr~_zau nove prilikc. Kako navike iz proslost1 budu na~1ralc u vasu ~:!Jest, jednostavno ih priznajte i pu~tit~ o? s~?e. !aJ ~os~upak IllJC sl?-zen, i mozete ga odmah pocet1 p~·1mJCOJIV.alt. yasa JC

u ovom .t:e?u.rk_u vas zivot c~ni slijed. sadasnjih trcnutaka koje

treba doz1v1et1, 1edan za drug1m. UsredotoCite se na ono sto mo-zete uciniti danas, upravo sad, i vec Ste poceli stvarati izobilje koje vam samim rodenjem pripada.

52

16.

OKRUZITE SE

STRUCNIM

LJUDIMA

(¥)

C

harles Givens, autor nevje,,rojatno popularne knjige Bogatstvo

bez rizika, rekao je ovo: "Zelite Ii nauCiti nesto o novcu, uCite

od onoga tko ga ima mnogo''. Tako se mnogi ljudi okrufoju

"us-pjesnim" ljudima, "strucnjacima" za zaradivanje i ljudima koji imaju vise novca nego oni sami. No ovi ih plase. Oni se boje da uspjesniji od njih nece biti voljni trositi svoje vrijeme i dijeliti ideje s njima. Istina je toliko daleko da ne mozc biti dalje. Stvar-nost je takva da ljudi koji su nesto postigli obofavaju kad se netko

zanima za njihov uspjeh; oni silno vole dijeliti svoju mudrost, dobre zamisli i poslovne tajnc. To im daje osjecaj da ih netko zeli i treba.

Dvije meni najdraze osobe na svijetu imaju, svaka za sebe, silno

mnogo novca. Jedna je do njega sama dosla, dok druga potjece iz

bogate obitelji. Obie su vise nego voljne sjesti i podijeliti svoje za-misli sa mnom, ali i s bilo kime drugim tko im se obrati.

Zanim-ljivo je, medutim, sto obje tvrde da se vrlo malo ljudi odvazi pita ti ih za kakav savjet iii ideju. Prava steta! Osobno poznajcm vise od

stotinu superuspjcsnih ljudi, a ne bih se mogao sjetiti ni jednoga

od njih cija vrata nisu skoro uvijek otvorena za druge ljude. Kroz

s~ojc .knji.gc ~adio sam na nekim projektima s vrlo poznatim us-pJes.n~m IJud1.ma .. K~,d me tko pita: "Kako ste ih samo uspjeli pri-dob1t1 da sudJcluiu? vrlo ccs10 sc zacudi jednos1avnosti rnoga

od-govora. Iskreno irn kazem: "Samo sam ih zamolio." Zapanjili bistc

sc ko!i~o jc .tjudi vi§e nego sprernno pomoCi drugima, bilo da su vlasmc1 _{. . . ..} uspicsnog ducana,

_.

vodeci agenti osigura\·ajucih drusiava

)

poznat1 p1sc1, hJecn1ci, odvjetmci iii izvrsni profcson. VcCina n1ih ~oljna ~e i zcli pruziti savjet. U stvari, kad nekoga komc se divitc

~ pos~ui~~e ga zai:iiolitc da ncsto raspravite iii da vam da ideju, to JC naJvec1 komphment koji toj osobi mozetc dati .

. Nisu svi, a~i vccina visoko uspjdnih ljudi u bilo kojcm podru-CJ~~ otvorena JC za pomoc drugima. Obieno se naj\'isc boje bas oni kop se .muce na putu prema vrhu, oni su najnes1gurniji i

nc-spr~m~1 s~ ponudiy smjcrnicc. Ako od nekoga zatrazitc pomoc iii savict 1 ta1 vas odb11c, mo2ctc sc kladiti dace iduca osoba biti vise ~ego voljna pomoci ~am. Ako zclitc dobiti dobar sa\'jct i izbjeci

vc-ltkc P??~eske_, zatrazu~ pomoc. Ol~ruzitc se pobjcdnicima.

Nemoj-te trazltl sav1ct od strike Joze, os1m ako i on sam nijc uspjdan. ldite najboljima.

17.

BU

D

ITE SVJESN

I

ONOGA STO

NE ZNATE

I

STO

VAM

NE IDE OD RUKE

D

ok je Ci tao moje ja~~; ~asrave koi.~ sa~ ka? sk~lara~ ~isao,

otac mi je znao refr R1charde, nl)e vazno sto t1 nc 1dc

pra-vopis. Ali vrlo je vafoo da budes toga svjestan. Tako, kad n~ bu-des siguran kako se ndto pise, provjcri u rjccniku." ~' kako I~ on bio u pravu! Ova mi jc sitna mudrost pomogla u vise sluca1eva nego bilo koja druga.

Tata je imao potpuno pravo, i ne samo sto se tice pravop.isa: T~

isto mozc se primijcniti na gotovo svc .. U m.ojem poslu, ~nm.icn­

ce nijc bitno da budem strucan uredmk, ah trebam znau ko1e su

ml slabe tocke i ogranicenja. Mogu zaposliti nekoga da uskoCi

ondjc gdjc sam ja slabiji. Isto tako, ne ide mi bas uskladivanje sve

-ga ono-ga sto cini neko prcd.~va~je. Ne~~ proble~a .. 1~\~gu

zapos-liti nekoga kome to ide. Uvl)ek ie mudn1e tako ucm~ll, 1 dugoroc-no glcdajuCi, ispada jeftinijc i isplativije. Probl~m b1. nast~o sa?1o kad ja nc bih znao sto mi ne ide iii kad to nc b1h zcho pnznau.

Vrlo vjerojatno ste i vi u necemu izvrsni, dok vam druge stvari nikako ne idu. Pa sto onda? Zasto biste se morali uzrujavati i tra-titi vrijeme radcCi bas ne5to Cime se mucite? Tone znaci da ne tre-bate svladavati neke nove vjdtine i poboljsavati postojece. Ovime zelim reCi da biste najveCi dio svog vrcmena trebali posvetiti ono-me sto vam ide od ruke, kao i onome sto je najbitnijc za vas us-pjch. Lako se mozete zamoriti iii dati poraziti od nekih sitnih

po-slova koji vas bas ne vesele i ne idu vam. Naravno, velik broj tih poslova treba obaviti, ali mozda tone morate uciniti bas vi. Sto bi se dogodilo da imatc dodatnih dva ili tri sata na dan u kojima se

mozete posvetiti onome sto doista volitc raditi i sto vam bas dobro ide? Kako bi se to odrazilo na vasu produktivnost, kreativnost i krajnju dobit? Nikad necete sa sigurnoscu znati dok nc pokusate, ali uvjeravam vas da je meni kao i brojnim ljudima kojc poznajem bas ova jednostavna ideja posluzila kao silno korisno prosvjetljenje.

56

1

8

.

POST ANITE SVJESNI

CIMBENIKA STRASTI

@3

K

ao sto nas podsjeca i Marsha Sinetar u svome sjajnom

bcst-selleru Radite §to volite i novae

ce

doCi. Mozda razlog

popu-larnosti njezine knjige leii u tome sto nas podsjeca na ono sto vec

svojom intuicijom znamo: Kad nesto Cini mo strastveno, sa farom,

uspjeh nece izostati! .

Zar prema zivotu i radu kljueni je element uspjeha i izobilja. To jc gotovo nezaustavljiva sila u nasem p~nasanju koja r~da encr

-giju, kreativnost i produktivnost. Kad vohte ono sto rad1te, te~ko je ne postiCi uspjeh. Vase odusevljenje postaje oCito svakome oko vas i postaje zarazno.

Odabir posla koji d~ista volite sas~avni je dio. procesa ~oti~a­ nja fara u radu. Za to 1e potreban sv1cstan angazr:ian u b1ra~JU~ sto cesto zahtijeva dosta smjelosti. Promjena sm1era u karl)en moze biti zastrasujuca, kao i kad se hocctc okusati u necem novom i tune igra ulogu koliko mi to "zelimo11

• VeCina nas je

za-dojena1 mislju da iCi proku5anim putcm predstavlja nacin za

po-stizanje sigurnosti.

Snafoa destruktivna sila koja mnoge prijeCi u tome da poseg-nu za svojim snovima jest strah. lpak, promotrite Ii pazljivo vcCi-nu uspjefoih ljudi, vidjet cete da su se i oni pocesto suocavali sa strahovima slicnim vasima i rnorali ih svladavati. jedna moja stranka jednom jc primijetila: "Napokon sarn se zapitao, ma Ciji je to Zivot? I kad nisam nasao odgovor, znao sam da moram ndto promijcniti."

Imam i pricu iz vlastitog zivota koja cc poduprijeti ovu stra-tegiju. Prije mnogo godina isao sam sigurnim putcm. Nedugo poslije fakulteta upisao sam postdiplomski studij iz poslovnog upravljanja, M.B.A. Na nesrecu, nisarn ga rnogao podnijcti. Ufa-savala me pomisao na svako predavanje, znao sam da to nije moj put, da nc slijedim vlastite snove. Premda mi je i to bilo zastrasu-juce, odluCio sarn od svega zauvijek odustati. Cvrsto sam odlucio da zclim postiCi srecu umjesto da slijcdim neki zacrtani put u ka-rijeri. Bila je to jedna od najboljih i najvafoijih odluka u mojcm zivotu.

Bitno je da se zapitate: Je li to sto se covjek bavi ncCime stone voli doista prokusan nacin provodcnja vremena? Koliko dobro mo-zetc obaviti zadatak od kojeg vas hvata jeza? Koliko jc tada krea-tivan i originalan vas naCin misljenja? Bi Ii bilo laksc iCi obilazni-jim putem Vili Ciniti sto treba da bi se postigao pravi uspjeh? Odgovori na sva ova pitanja sasvim su jasni: Bez strasti, sanse za uspjeh su vam minimalne. Ali upravo suprotno vrijcdi za situaciju kad vam far za poslom ispuni srcc. Kad podete za srccm, kad ot-krijctc sto je to sto vam doista ispunjava i hrani duSu, srctan zivol u izohilju bit ce odmah iza ugla.

19.

POI

G

RAJT

E

SE RJ

ESEN

J

E

M

OD

S

AT VREM

EN

A

@

D

anas vise nego ikad prijc postoji silno mnost~o fi~a~~i!ski~ moguenosti sto se pru:Zaju onima koji ih Zele isko~~sut11 kOJI su dovotjno otvoreni da mogu uCiniti nc5to malo dr~kc11~-Post~Je brojni honorarni poslovi i razliCite vr~te do~ace ra~inosti od koph se obieni ljudi mogu obogatiti. Mnog1 takv1 poslov~ tako?er su za-bavni, Jagani i ne zahtijcvaju vise od neko~1ko s~u n~ [Jedan. Uz to, za mnoge od njih ne trcba velik pocctm kap11al m prethodno iskustvo.

U cemu jc onda kvaka? jedna postoji, vjerojatno ste i san:i po-godili koja. Kao sto jc cesto slucaj, s~rah i ~abri~utost n~m y1se ~d bilo cega drugog otimaju snove. Izhke ko1e cu1em od 11u~1 krecu se od "Bojim se da ncmam vremena" do "Stra~ me d~ _ _1a to ~e mogu" i/Bojim se sto bi ljudi rckli". Strah jc na1porazmp od sv1h osjeca(a u nasem zivotu.

Sto

bi se dogodilo da odluCite poslusati savjct iz naslova ovc knjige, Bez brigc do zarade? Za pocetak, p~cdl_azem ~am sljedcc~ strategiju. Ako iz vlastitc svijesti otjcrate bngc i odluCitc se za nck1